BLOGER

Sigurnost hrane i pravo na sigurnu hranu je blog koji predstavlja razmišljanja u nastojanju da se uhvatitimo u koštac s problemima koje postavlja veza između sigurnosti hrane i hrane za životinje i one strane kada hrana već postane opasnost za čovjeka. 

Sigurnost hrane je područje od sve veće važnosti na lokalnoj, nacionalnoj, transnaci-onalnoj i globalnoj razini.Sigurnost hrane i pravo na zdravstveno ispravnu hranu  je ključni izazov koji nas  vodi i koji zahtijeva interdisciplinirani pristup i rješavanje problema.A o tome kako najbolje pristupiti tim pitanjima i na kakav način,mišljenja sam da ću  sa ovim blogom  barem  malo ukazati na probleme i posljedice koji se tiču  sigurnosti hrane.Pa,ako uspijem barem jednim dijelom u tom procesu da širokoj zajednici, koja baš i nema vremena razmišljati o ovoj problematici pružim djelić  informacija smatrat ću da trud nije uzaludan.

Fokus je  upravo na onome što to hranu čini zdravstveno neispravnom,neću se baviti šta je u voću i povrću zdravo,već upravo suprotno,šta je u tom voću ili povrću nezdra-vo, kada nastupa opasnost i kada može biti ugroženo zdravlja potrošača-food safety.

Sigurnost hrane kao svjetski probem možemo gledati dvojako.Food security je sigur-nost izvora hrane,odnosno stalna ponuda,što muči prije svih nerazvijene zemlje. Druga sigurnost je food safety koja se odnosi na zdravstvenu ispravnost hrane što muči sve nas.Drukčije rečeno,food security se bavi između ostalog najvažnijim nutri-cionističkim pitanjem što u stvari hranu čini zdravom,dok se food safety prvenstveno bavi pitanjem što hranu čini nezdravom.

Blog nastoji sakupiti  međunarodne, regionalne i nacionalne podatke, vijesti i istraži-vanja usmjerena na zadovoljavanje  pitanja sigurnosti hrane za ljude i životinje, kao i izgradnju svijesti kod ljudi da im pruži dugoročnu globalnu sigurnost hrane.

Blog nastoji prepoznati opasnosti u hrani i voditi čitaoce bloga na provođenje  odgo-varajućih preventivnih mjera  kao odgovor da  hrana ne postane opasna,prije nego što dođe do stvarnog rizika za čovjeka. Blog SIGURNOST HRANE osmišljen je za priku-pljanje informacija na strukturiran način osiguravanjem kvalitetnijih podataka, u realnom vremenu , pazimo i na  relevantnosti samih informacija, te mogućnost saradnje sa korisnicima. 

Moj pogled

Moja je vizija integrirati, koordinirati i širiti informacije,razmišljanja,ideje koja će utjecati na podupiranje mjera za sigurnosti hrane. Nastojat ću  izaći ka drukčijem izazovu za sigurnost hrane i osigurati da ostanemo na visokom nivou zainteresovanosti korisnika bloga,potrošača hrane, posebno u kontekstu ciljeva pristupu zdravstveno ispravnoj hrani.

Izazovi

Sigurnost hrane javlja se kao potreba da svi ljudi mogu pristupiti dovoljno sigurnoj hrani, kako bi ispunili svoje potrebe za zdravim životom danas i  u budućnosti.            

Međutim, sigurnost hrane suočena je s brojnim izazovima u proizvodnji i potrošnji koji će biti ključni za rješavanje još dugo dugo,pa možemo reći neće nikad ni nestati,jer mnoge izazove koje danas imamo na tom putu uspjevamo rješiti,ali nastaju i drugi brojni zahtjevi i izazovi.

Stopa prevalencije prekomjerne tjelesne težine, pretilosti i  bolesti povezanih s prehranom  kao što su kardiovaskularna bolest, moždani udar, određeni karcinomi i dijabetes tipa II , povećavaju se u svakoj regiji u razvijenim i zemljama i zemljama u razvoju.  Na globalnoj razini, sada ima više ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Procjena troškova svjetske ekonomije zbog bolesti i smrti od prekomjerne težine  iznosi 2 trilijona dolara.

Istovremeno, oko 795 milijona ljudi svakodnevno se suočeno je sa nedostatkom hrane, a više od dvije milijarde ljudi ne unose u organizam glavne mikronutrijente, koji bitno utječu na njihovo zdravlje i životni vijek. Gotovo četvrtina sve djece starijih od pet godina danas zaostaje u rastu, sa smanjenim fizičkim i mentalnim kapacitetima, a manje od trećine  dojenčadi u 60 zemalja s niskim i srednjim dohotkom zadovoljavaju minimalne standarde prehrambene raznolikosti potrebne za rast.

Klimatske promjene samo će pogoršati situaciju, jer povišene razine CO2 smanjuju nutritivni sadržaj žitarica, gomolja i mahunarki, koje utječu na ključne hranjive tvari kao što su cink i željezo . Procjena utjecaja tih posljedica na bruto domaći proizvod iznosi 11% svake godine - više od godišnjeg ekonomskog usporavanja uzrokovanog globalnom financijskom krizom .

Sve veća populacija znači više usta za hranjenje. Šire globalno stanovništvo postaje bogatije, a bogatiji ljudi jedu više i zahtijevaju hranu koja je intenzivna za proizvodnju, osobito meso i mliječni proizvodi.

Procjenjuje se da moramo proizvesti više hrane u narednih 35 godina nego što smo ikada proizveli u istoriji čovječanstva.

Proizvodnja hrane u konačnici ovisi o ostalim uslugama ekosistema pa je neophodno da se one održavaju. Na primjer, poljoprivreda koristi 70% svježe vode, proizvodi oko trećinu svih emisija stakleničkih plinova i doprinosi gubitku bioraznolikosti i degradaciji tla (oko 69% poljoprivrednog zemljišta je degradirano). Ako potražnja za hranom i dalje raste kako je projecirano, do 2050. trebalo bi nam 120% više vode, 42% više površina, izgubiti će mo 14% više šuma i proizvesti 77% više emisija stakleničkih plinova. 

Procjenjuje se da će na sadašnjoj etapi sistem prehrambenog sektora dati većinu proračuna emisija stakleničkih plinova,povećavajući temperaturu za 2 ° C, ostavljajući vrlo malo mjesta za ostale sektore, što je gotovo nemoguće ispuniti Pariškim sporazumom.

Postupne klimatske promjene će promijeniti ono što se može uzgajati i gdje, ali i varijabilnost koja daje prosječnu temperaturu i kišu dovesti će do klimatskih šokova (toplotni i hladni talasi, suše i poplave), značajno će smanjiti prinose. Procjene su da bi rizik od takvih ekstremnih vremenskih prilika koji bi  istovremeno  udarilo u više glavnih žitorodnih regija,  mogao bi se utrostručiti do 2040. godine. To rezultira gubitkom prinosa koji se usmje-rava nizvodno putem tržišnih i političkih odgovora u rastu cijena prehram-benih proizvoda, a u nekim slučajevima i građanskim nemirima.

Klimatske promjene također mogu promijeniti distribuciju i težinu štetnika i bolesti u usjevima i stoci, a mogu imati i ozbiljne utjecaje na proizvodnju hrane i dobrobit životinja. Oko trećine hrane proizvedene u svijetu za ljudsku potrošnju svake se godine izgubi  u lancu  kroz djelovanje štetnika i bolesti, gubitke nakon žetve ili kasnijeg gubitka u maloprodaji i potrošnji. To utječe na količinu koju ćemo možda morati proizvesti u budućnosti.

Veliki izazov je razumijevanje kako možemo ponovno dizajnirati sistem hrane kako bi bili zdravi, održivi i otporniji na klimatske promjene, pomažući u ispunjavanju ciljeva održivog razvitka i Pariškog sporazuma.

Blog o globalnoj prehrambenoj sigurnosti je mali doprinos u nastojanju da se ukaže na te izazove, za savremenog potrošasča hrane ,olakšavajući mu pristup informacijama da se koristi sigurnim resursima kada kupuje hranu. Otvoreno će mo postavljati mnoga pitanja i ukazivati na opasnosti koje sa sobom donosi hrana koju konzumiramo.

Svrha, vizija i vrijednosti

Vođen svojom svrhom da se proizvodi zdravstveno ispravna hrana,očuvanjem po-stojećih resursa i okoline,nastojim subjektima u poslovanju sa hranom da poboljšaju sigurnost i održivost svog poslovanja u proizvodnji zdravstveno ispravne

 hrane.

Pružiti informacije koje daju stalno poboljšanje sistema upravljanja sigurnošću hrane kako bi se osigurala sigurnost u isporuci sigurne hrane potrošačima širom svijeta.

Vizija

Sigurna i održiva hrana.Sigurna hrana za potrošače, svugdje.Ono što se ne predvidi ne može se ni spriječiti.

Vrijednosti

•        Nastojim prikazati kako i kada  hrana postaje opasna
•     Nikada ne radim kompromise i uvjek ću  prikazati činjenice i  stavove bazirane na čvrstim naučnim temeljima
• ·   Pokušavam  svoje korisnike uputiti da hranu koju koriste da može biti  zdravstveno upitna, da je koriste na neispravan način, da je pravilno ne kupuju,nepravilno skladište, nepravilno prerađuju
• ·      Pratim svjetske događaje po pitanjima za sigurnost hrane i obja- vljujemo vijesti,rezultate, informacije,incidente i posljedice koje mogu nastati zbog opasnosti u  hrani

 Promocije

Uvjek ću isticati pozitivne primjere i napore koji su usmjereni ka poboljšanju sigurnosti hrane.Poticat ću ispunjavanje zakonskih uslova za subjekte u poslovanju sa hranom i hranom za životinje,promovisati savremene metode i standarde za sigurnost hrane.

Ključne činjenice

• Pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane ključan je za održavanje života i promicanje dobrog zdravlja.
• Nesigurna hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili hemijske tvari uzrokuje više od 200 bolesti - od proljeva do karcinoma.
• Procjenjuje se da 600 milijona - gotovo jedan od 10 ljudi na svijetu - obolijeva od konzumacije kontaminirane hrane i 420 000 umire svake godine, što rezultira gubitkom 33 milijona zdravih životnih godina (DALYs).
• Djeca mlađa od 5 godina imaju 40% tereta s obzirom na bolesti hrane, s 125 000 smrti svake godine.
• Bolesti dijareje najčešće su bolesti koje proizlaze iz potrošnje kontaminirane hrane, uzrokujući da se 550 milijona ljudi oboli i 230 000 smrtnih slučajeva svake godine.
• Sigurnost hrane, prehrana i sigurnost hrane neraskidivo su povezani. Nesigurna hrana stvara začarani ciklus bolesti i pothranjenosti, osobito koje utječu na dojenčad, malu djecu, starije i bolesne.
• Bolesti uzrokovane hranom ometaju socioekonomsku razvijenost naprezanjem sistema  zdravstvene zaštite i štete nacionalnoj privredi, turizmu i trgovini.
• Lanci snadbjevanja hranom sada prelaze više nacionalnih granica. Dobra saradnja između vlada, proizvođača i potrošača pomaže u osiguravanju sigurnosti hrane.

Glavne bolesti i uzroci uzrokovane hranom

Bolesti uzrokovane hranom obično su zarazne ili otrovne prirode i uzrokovane bakterijama, virusima, parazitima ili hemijskim tvarima koje ulaze u tijelo putem kontaminirane hrane ili vode.

Prehrambeni patogeni mogu prouzročiti teške proljev ili oslabljujuće infekcije uključujući meningitis. 

Hemijska kontaminacija može dovesti do akutnog trovanja ili dugotrajnih bolesti, poput raka. Bolesti uzrokovane hranom mogu dovesti do dugotrajnog invaliditeta i smrti. Primjeri nesigurnog hrane su nekuhana hrana životinjskog porijekla, voće i povrće zaraženo fekalijama, te sirove školjke s morskim biotoksinima.

Bakterije:

• Salmonella, Campylobacter i Enterohaemorrhagic Escherichia coli su među najčešćim uzročnicima hrane koji utječu na milijone ljudi godišnje - ponekad s teškim i fatalnim ishodima. Simptomi su groznica, glavobolja, mučnina, povra-ćanje, bolovi u trbuhu i proljev. Primjeri hrane uključenih u izbijanje salmoneloze jesu jaja, perad i drugi proizvodi životinjskog porijekla. Predmeti koji se prenose hranom s Campylobacterom uglavnom su uzrokovani sirovim mlijekom, peradi i pitkom vodom. Enterohemoragična Escherichia coli povezana je s nepasteriziranim mlijekom, kontaminiranim mesom i svježim voćem i povrćem.
• Listeria infekcija dovodi do neplaniranih pobačaja kod trudnica ili smrti novorođenčadi. Iako je pojava bolesti relativno niska, ozbiljne i ponekad smrtonosne zdravstvene posljedice, osobito kod dojenčadi, djece i starijih, ubrajaju ih među najozbiljnije infekcije uzrokovane hranom.  Listeria se nalazi u ne pasterizovanim mliječnim proizvodima i raznovrsnim hranjivim namirnicama i mogu rasti na temperaturama hladnjaka.
• Vibrio cholerae inficira ljude putem kontaminirane vode ili hrane.  Simptomi uključuju bolove u trbuhu, povraćanje i jak proljev, što može dovesti do teške dehi-dracije i moguće smrti. Riža, povrće, jabuka i razni tipovi plodova mora uključeni su u epidemije kolere.

Antimikrobni lijekovi, poput antibiotika, bitni su za liječenje infekcija uzrokovanih bakterijama. Međutim, njihova prekomjerna upotreba i zlouporaba u veterinarskoj i humanoj medicini povezana je s nastankom i širenjem otpornih bakterija, čime je liječenje zaraznih bolesti neefikasno kod životinja i ljudi. Rezistentne bakterije ulaze u hranidbeni lanac kroz životinje (npr. Salmonella kod kokošiju). Antimikrobna otpornost je jedna od glavnih prijetnji  savremenoj medicini.

Virusi:

Norovirusne infekcije karakterizirane su mučninom, eksplozivnim povraćanjem, vodenim proljevom i bolovima u trbuhu. Virus hepatitisa A može prouzročiti dugotrajnu bolest jetre i širi se tipično preko sirovih ili nezamrznutih plodova mora ili kontaminiranih sirovina. Inficirani rukovatelji hranom često su izvor onečišćenja hranom.

Paraziti:

Neki paraziti, kao što su riblji prenosive trematode, prenose se samo kroz hranu.  Drugi, na primjer, tapeworms kao što su Echinococcus spp ili Taenia solium mogu zaraziti ljude putem hrane ili izravno u kontaktu sa životinjama. Drugi paraziti, kao što su Ascaris, Cryptosporidium, Entamoeba histolytica ili Giardia , ulaze u hranidbeni lanac putem vode ili tla i mogu zagaditi svježe proizvode.

Prioni:

Prioni, zarazni agensi sastavljeni od proteina, jedinstveni su po tome što su povezani s specifičnim oblicima neurodegenerativne bolesti. Goveđa spongiformna encefalopatija (BSE, ili "bolest kravljeg ludila") je prionska bolest kod goveda, povezana s varijantom Creutzfeldt-Jakobove bolesti (vCJD) kod ljudi. Konzumiranje goveđih proizvoda koji sadrže određeni rizik, npr. moždano tkivo, je najvjerojatniji put prijenosa prionskog agensa na ljude.

Hemikalije:

Najviše zabrinutosti za zdravlje prirodno su toksini i zagađivači okoliša.

• Prirodni toksini uključuju mikotoksine, morske biotoksine, cijanogene glikozide i toksine koji se javljaju u otrovnim gljivama. Glavna hrana poput kukuruza ili žitarica može sadržavati visoku razinu mikotoksina, poput aflatoksina i okratoksina, proizvedenog plijesnima na zrnu.  Dugotrajna izloženost može utjecati na imunološki sistem i normalni razvoj, ili uzrokovati rak.

• Postojeći organski zagađivači (POPs) su spojevi koji se akumuliraju u okolišu i ljudskom tijelu. Poznati primjeri su dioksini i polihlorirani bifenili (PCB), koji su neželjeni nusproizvodi industrijskih procesa i spaljivanje otpada. Oni se nalaze u cijelom svijetu u okolišu i akumuliraju se u lancima životinjskih hrane. Dioksini su jako toksični i mogu uzrokovati reproduktivne i razvojne probleme, oštetiti imunološki sistem, ometati hormone i uzrokovati rak.

• Teški metali poput olova, kadmija i žive uzrokuju neurološke i oštećenja bubrega. Kontaminacija teškim metalima u hrani uglavnom se događa zbog onečišćenja zraka, vode i tla.

Teret bolesti uzrokovanih hranom

Opterećenje sa bolestima koje se prenose hranom za javno zdravstvo , dobrobit i privredu često je podcijenjeno zbog slabog izvještavanja i teškoća utvrđivanja uzročnih odnosa između onečišćenja hrane i nastale bolesti ili smrti.

Izvještaj  Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o procjenama globalnog tereta bolesti uzrokovanih prehranom predstavilo je prve procjene tereta bolesti uzrokovane sa 31 agensom (bakterija, virusa, parazita, toksina i hemikalija) na globalnoj i regionalnoj razini .

Razvoj svijeta i sigurnosti hrane

Sigurnu hranu za ishranu podržavaju nacionalne privrede, trgovina i turizam, pridonoseći sigurnosti hrane i prehrane te podupiru održivi razvoj.

Urbanizacija i promjene u navikama potrošača, uključujući putovanja, povećale su broj ljudi koji kupuju i jedu hranu pripremljenu na javnim mjestima. Globalizacija je izazvala sve veću potrošačku potražnju za većim izborom hrane, što je rezultiralo sve složenijim i duljim globalnim lancem prehrane.

Kako raste svjetsko stanovništvo, intenziviranje i industrijalizacija poljoprivrede i proizvodnje životinja kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom stvara i mogućnosti i izazove za sigurnost hrane. Predviđene klimatske promjene će uticati na sigurnost hrane, pri čemu promjene temperature mijenjaju rizike sigurnosti hrane povezane s proizvodnjom, skladištenjem i distribucijom hrane.

Ovi izazovi stavljaju veću odgovornost na potrošače i proizvođače hrane kako bi se osigurala sigurnost hrane. Lokalni incidenti mogu se brzo razviti u međunarodne hitne slučajeve zbog brzine i raspona distribucije proizvoda.  Ozbiljni epidemiološki poremećaji u prehrani su se pojavili na svakom kontinentu u proteklom desetljeću, često pojačani globaliziranom trgovinom.

Primjeri uključuju onečišćenje mliječne formule s melaminom u 2008. (koja je utjecala na 300 000 novorođenčadi i malu djecu od kojih je 6 umrlo samo u Kini), pa izbijanje  Enterohaemorrhagic Escherichia coli u Njemačkoj povezana su s  kontaminiranim pupoljcima od piskavice, slučajevi su zabilježeni u 8 zemalja u Evropi i Sjevernoj Americi, što je dovelo do 53 smrtna slučaja i značajnih ekonomskih gubitaka.

Sigurnost hrane: prioritet javnog zdravlja

Nesigurna hrana predstavlja globalne zdravstvene prijetnje, ugrožavajući sve.  Dojenčad, mala djeca, trudnice, starije osobe i osobe s temeljnom bolesti osobito su ranjive. Svake godine 220 milijona djece obolijeva od dijareje i 96 000 umire.

Nesigurna hrana stvara začarani ciklus proljeva i pothranjenosti, prijeteći prehrambenom statusu najranjivijih. Tamo gdje su zalihe hrane nesigurne, ljudi imaju tendenciju da se prebace na manje zdrave prehrane i konzumiraju više "nesigurnih namirnica" - u kojima hemijske, mikrobiološke i druge opasnosti predstavljaju zdravstvene rizike.

Druga međunarodna konferencija o prehrani (ICN 2), održana u Rimu u novembru 2014., ponovila je važnost sigurnosti hrane u postizanju bolje ishrane ljudi kroz zdravu  prehranu. Poboljšanje sigurnosti hrane je stoga ključno za postizanje ciljeva održivog razvoja. Vlade bi trebale učiniti sigurnost hrane kao prioritet javnog zdravstva, jer igraju ključnu ulogu u razvoju politika i regulatornog okvira, uspostavljanja i provedbe efikasnog sistema sigurnosti hrane koji osiguravaju da proizvođači hrane i dobavljači duž cijelog lanca hrane rade odgovorno i osiguravaju sigurnu hranu potrošačima.

Hrana može biti kontaminirana u bilo kojem trenutku proizvodnje i distri-bucije, a primarna odgovornost je na proizvođačima hrane. Ipak, velik dio zaraznih bolesti uzrokovanog hranom uzrokuje nepravilno pripremljena ili neprilagođena hrana kod kuće, u objektima za pripremu hrane ili u transportu i prodaji. Nisu svi rukovoditelji hrane i potrošači razumjeli uloge koje moraju igrati, kao što je usvajanje osnovne higijenske prakse pri kupnji, prodaji i pripremi hrane kako bi zaštitili svoje zdravlje i širu zajednicu.

Svatko može pridonijeti sigurnosti hrane. Evo nekoliko primjera efikasnijih akcija:

Nositelji politike mogu:

• izgraditi i održavati adekvatne sisteme hrane i infrastrukture (npr. laboratorije) kako bi odgovorili na rizike sigurnosti hrane i upravljali njima duž čitavog lanca prehrane, uključujući i  hitne slučajeve;
• poticanje višesektorske saradnje između javnog zdravstva, zdravlja životinja, poljoprivrede i drugih sektora radi bolje komunikacije i zaje-dničkog djelovanja;
• integrirati sigurnost hrane u šire politike i programe hrane (npr. prehrana i sigurnost hrane);
• mislite globalno i djelujte na lokalnoj razini kako biste osigurali da domaća hrana bude sigurna i na međunarodnoj razini.

Rukovatelji hranom i potrošači mogu:

• da poznaju hranu koju koriste (čitajte naljepnice na pakiranju hrane, imajte informirani izbor, upoznajte se s uobičajenim opasnostima od hrane);
• čuvati i pripremati hranu sigurno, prakticirati WHO pet ključeva za sigurniju hranu kod kuće, ili kada se prodaje u restoranima ili na lokalnim tržištima;
• pomoću WHO pet ključeva povećati sigurnog voća i povrća,mesa, mli-jeka,vode i dr. kako bi se smanjila mikrobna kontaminacija.

Voditelj bloga :


 Enver Ramić,dipl.ing.
      HACC EXPERT