SIGURNOST HRANE

  Afrička  mreža  za biološku sigurnost agencije NEPAD (ABNE) mreža je resursa bio-loške sigurnosti za afričke regulatore i kreatore politike. Opći cilj ABNE-a je povećati sposobnost afričkih zemalja za izgradnju funkcionalnih regulatornih sistema biološke sigurnosti. To će omogućiti ovim zemljama da iskoriste modernu poljoprivrednu bio-tehnološku potporu za poboljšanu sigurnost hrane, dohodak i egzistenciju, istovre-meno umanjujući potencijalne rizike za okoliš i ljudsko zdravlje. ABNE je mreža usluga na cijelom kontinentu koja kupuje od afričkih vlada. Koncipirani su u skladu s Konsolidiranim planom djelovanja Agencije NEPAD i ispunjava preporuke afričkog panela na visokoj razini za modernu biotehnologiju - Sloboda inovativnosti, autora Juma i Serageldin (2007). ABNE je službeno odobreno 2008. od strane Afričkog ministarskog vijeća za nauku i tehnologiju (AMCOST) za promicanje napretka nauke i tehnologije za poljoprivre-dni razvoj u Africi. Riječ je o inicijativi koju vodi Afrika,

  Kao temeljni zahtjev i propisa o analizi opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCP) i preventivnih kontrola za ljudsku hranu (PCHF), izvedba i dokumentacija detaljne analize opasnosti  temelj su za planove sigurnosti hrane. Postoje različite definicije analize opasnosti od Codexa, američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) i američke agencije za hranu i lije-kove (FDA), u biti navodeći istu stvar. Priručnik za obuku Saveza za prevenciju sigurnosti hra-ne PCHF definira analizu opasnosti posebno kao "postupak prikupljanja i procjene podataka o opasnostima i uslovima koji dovode do njihove prisutnosti da bi se odlučilo koje su od značaja za sigurnost hrane, pa se stoga moraju pozabaviti HACCP-om ili planom sigurnošću hrane." Prilikom provođenja analize opasnosti identificiraju se potencijalne opasnosti od biološke, hemijske ili fizičke sigurnosti hrane za koje se može predvidjeti da uzrokuju bolest ili ozljede tako da se kontrola ili preventivne mjere mogu odrediti i p

U ovom vijeku, procjenjuje se da će se broj oboljelih od hrane povećavati zbog kontinuirane promjene u proizvodnim metodama, procesima i praksama, kao i zbog promjena u navikama potrošnje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), oko 600 milijona - gotovo 1 od 10 ljudi širom svijeta - razboli se nakon konzumiranja kontaminirane hrane, a 420 000 ljudi umre svake godine. Djeca mlađa od 5 godina posebno su pogođena bolestima koja se prenose hranom, a godišnje smrtno strada 125.000. Sigurnost hrane igra odlučujuću ulogu u osiguravanju sigurne hrane za potrošača i glavni je korak u sprečavanju ovih tragičnih brojki.   Zabrinutost prehrambene industrije pronalaženjem načina za proizvodnju sigurne hrane za ljudsku prehranu potiče iz pedesetih godina 20. vijeka a uključivalo je Nacionalnu upravu za aviaciju i svemir i apsolutnu potrebu da astronautima osiguraju sigurnu i hranjivu hranu u svojim svemirskim misijama. Tada su poduzeti prvi koraci u razvoju analize opasnosti i kritičnih