Trebamo puni krug za dobrobit građana

Osnovne parametri kod vođenja ekonomije su da vam rashodi nisu veći od prihoda i da vam dugovanje nije veće od kapitala,ili još jednostavnije "show the numbers".   Kod pitanja u vođenju sigurnosti hrane je uvjek u osnovi Demingov ( William Edwards Demingkrug (poboljšanje kvalitete).
                                       
PDCA ( Plan-Do-Check-Act ) je iterativan/ponavljanje procesa/ u četiri koraka upravljanja metodama koje se koriste u poslovanju za kontrolu i trajno poboljšanje procesa i proizvoda.

Kad pišemo o sigurnosti hrane uvjek volimo brojeve,odnosno određene pokazatelje koji nam govore,a činjenice i brojevi su neumoljivi.
Šta bi to značilo u našem primjeru u upravljanju kvalitetom vode za piće na području Unsko-Sanskog kantona ? U tom smislu pošli smo od objavljenih podataka Zavoda za javno zdravstvo USK-a za 2013.god.(Unsko-Sanske novine –Krajina od 23.05.2014.god. pod  nevjerovatnim naslovom „NOVI USPJESI ZU „ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO“ USK –SVAKI POJEDINAC JEDNAKO VAŽAN KAO I ZAJEDNICA U CJELINI“).Naravno da nismo optimisti,bar za sada u vidu nekog poboljšenja ,a o tome smo više puta pisali na ovom blogu,jer jednostavno  to ne predstavlja prioritet države BiH, odnosno to nije u fokusu  vlasti Unsko-Sanskog kantona/USK-a/. Da li je uspjeh neke državne institucije,državnog preduzeća, da koristi savremene tehnologije,da vrši edukaciju kadra,uvodi standarde, ekonomično posluje ili je to da doprinosi razvoju zajednice,osigurava sigurnost građana za kvalitetu životnog standarda !?. Naravno institucije sistema djeluju u okvirima svoje nadležnosti i svojih mogućnosti.Ali nijedna institucija nije sama sebi svrha ako nema pozitivan učinak na zajednicu. Kad dobijemo rezultate nekog istraživanja,naročito operativne podatke(ne akademske),od kojih svakodnevno  zavise građani,želimo da se napravi puni krug,da rezultati dođu do nadležnih i da se poduzmu sve mjere i ak-cije da se urade neophodna poboljšanja sistema.Ali to za sada ne vidimo.
Puni krug za dobrobit građana

Period od prije 5 godina je dovoljno vrijeme da vidimo šta je bilo tada i šta imamo danas.

Kakvi su bili rezultati analiza vode za piće 2013.god.?

Mikrobiološke analize vode za piće 2013.god.

2013.god.ukupno je obavljeno 1652 analize vode na mikrobiološke pretrage u USK-a.Najviše je analiza urađeno za opštinu Bihać 27,566 %,a najmanje za općinu Ključ 4,36 %.
Općina
Ukupno
%ukupno
Bihać
457
27,66
Bos.Krupa
338
20,46
B.Petrovac
88
5,33
Bužim
72
4,36
Cazin
250
15,13
Ključ
74
4,48
S.Most
109
6,60
V.Kladuša
264
15,98
Kanton
1652
100,00
Tabela 1: Ukupan broj uzoraka i postotno uzorkovanje po općinama vode za piće

Grafik 1: Učešće uzorkovanja na mikrobiologiju vode za piće po općinama USK-a


Općina
Ukupno
%ukupno
Pozitivni
Bihać
457
8,53
39
Bos.Krupa
338
13,31
45
B.Petrovac
88
19,32
17
Bužim
72
23,61
17
Cazin
250
29,20
73
Ključ
74
37,84
28
S.Most
109
18,35
20
V.Kladuša
264
15,53
41
Kanton
1652
16,95
280
Tabela 2: Neispravni uzorci vode za piće na mikrobiološke pretrage i broj uzoraka neispravnosti


Grafik 2: Postotak neispravnih uzoraka vode za piće na mikrobiologiju vode po općinama USK-a


Najveći broj neispravnih uzoraka na mikrobiološke pretrage imala je općina Ključ 37,84 %,a najmanji postotak Bihać sa 8,53 %.



Fizičko-hemijske  analize vode za piće  2013.god.

2013.god obavljeno je 1544 analiza vode za piće na fizičko-hemijske parametre.Najviše je analiza urađeno za općinu Bihać 29,6%,a najmanje za Bužim 4,66%.


Općina
Ukupno
%ukupno
Bihać
457
29,60
Bos.Krupa
360
23,32
Bos.Petrovac
88
5,70
Bužim
72
4,66
Cazin
250
16,19
Ključ
76
4,92
S.Most
109
7,06
V.Kladuša
132
8,55
Kanton
1544
100,00
Tabela 3: Ukupan broj uzoraka i postotno uzorkovanje vode za piće po općinama 



Grafik 3:Učešće uzorkovanja na fizičko-hemijsku ispravnost vode za piće po općinama USK-a 

Općina
Ukupno
%ukupno
Pozitivni
Bihać
457
14,66
67
Bos.Krupa
360
1,39
5
Bos.Petrovac
88
23,86
21
Bužim
72
9,72
7
Cazin
250
2,80
7
Ključ
76
18,42
14
S.Most
109
9,17
10
V.Kladuša
132
0,00
0
Kanton
1544
8,48
131
Tabela 4: Neispravni uzorci na fizičko-hemijske pretrage i broj uzoraka neispravnosti vode za piće

Grafik 4: Postotak neispravnih uzoraka na fizičko-hemujske analize vode za piće po općinama USK-a


Najveći broj neispravnih uzoraka na fizičko-hemijske analize je bio kod općine Bosanski Petrovac 23,86 %,a općina Velika Kladuša nije zabilježila niti jedan uzorak neispravnosti.



Usporedni podaci 2013 i 2017 god. za mikrobilogiju vode za piće USK-a

2013.god.
2017.god
Općina
Ukupno
%ukupno
Pozitivni
Ukupno
%ukupno
Pozitivni
Bihać
457
8,53
39
331
19,34
64
Bos.Krupa
338
13,31
45
346
5,20
18
Bos.Petrovac
88
19,32
17
97
28,87
28
Bužim
72
23,61
17
80
21,25
17
Cazin
250
29,20
73
330
26,06
86
Ključ
74
37,84
28
85
41,18
35
S.Most
109
18,35
20
120
36,67
44
V.Kladuša
264
15,53
41
270
22,59
61
Kanton
1652
16,95
280
1659
21,28
353
Tabela5: Usporedni podaci za 2013. i 2017.god./Mikrobiološke analize vode za piće

Grafik 5:Usporedni podaci u % za 2013 i 2017.god. za mikrobiologiju vode za piće


Općine kod kojih je došlo do smanjenja broja neispravnih uzoraka su:Bos.Krupa sa 13,31% na 5,2%,Bužim sa 23,61% na 21,25% i Cazin sa 29,2 na 26,06 %.

Općina sa najlošijim rezultatima su :Sanski Most,broj neispravnih  uzoraka povećan za 220%, Bihać za 164,1 %,Bos.Petrovac za 164,71%,Velika Kladuša 148,78%,Ključ 125 %.Općina Ključ je i dalje sa najlošijom mikrobiološkom kvalitetom vode.

Broj neispravnih uzoraka za cijeli kanton je povećan sa 16,95% na 21,28 %.Broj takvih neispravnih uzoraka je veći za 126 %.
Općine Bos.Petrovac sa 19,32%,Bužim sa 236,61 %,Cazin sa 29,2%,Ključ sa 37,84 % i Sanski most sa 18,35 % za 2013.god.,te općine Bos.Petrovav sa 28,87%,Cazin sa 26,06%,Ključ sa 41,18%,Sanski Most sa 36,67% i Velika Kladuša sa 22,59 % za 2017.god. su općine iznad prosjeka USK-a ,na broj neispravnih uzoraka na mikrobiologiju. 


Usporedni podaci 2013 i 2017 god. za fizičko-hemijske parametre vode za piće USK-a  

2013.god.
2017.god
Općina
Ukupno
%ukupno
Pozitivni
Ukupno
%ukupno
Pozitivni
Bihać
457
14,66
67
375
25,87
97
Bos.Krupa
360
1,39
5
372
5,38
20
Bos.Petrovac
88
23,86
21
97
38,14
37
Bužim
72
9,72
7
78
34,62
27
Cazin
250
2,80
7
279
3,94
11
Ključ
76
18,42
14
85
16,47
14
S.Most
109
9,17
10
119
6,72
8
V.Kladuša
132
0,00
0
138
4,35
6
Kanton
1544
8,48
131
1543
14,26
220
Tabela 6: Usporedni podaci za 2013. i 2017.god./fizičko-hemijske analize vode za piće USK-a
Grafik 6:Usporedni podaci u % za 2013 i 2017.god. za fizičko-hemijske analize vode za piće USK-a 

Samo u općinama Ključ i Sanski Most došlo je do smanjenja broja neispravnih uzoraka u odnosu na 2013.god.U svim ostalim općinama došlo je do velikog porasta broja neispravnih uzoraka na fizičko-hemijsku analizu vode.U općini Bužim u odnosu na 2013.god. u 2017. god.došlo je do porasta broja neispravnih uzoraka za 385,71%,Bosanska Krupa porast broja uzoraka za 400%,Bosanski Petrovac 176,19%,Cazin 157,14%,Bihać 144,78%.

Gledajući USK-a ,broj neogovarajućih uzoraka je u porastu,2013.god bilo je neispravno 8,48 %,a 2017.god.14,26 %.

Općine Bos.Petrovac sa 23,86%,Ključ 18,42%,Bihać 14,66%,Bužim 9,72%,Sanski Most 9,17 % za 2013.god.,te općine Bosanski Petrovac sa 38,14%,Bužim sa 34,62%,Bihać sa 25,85% i Ključ 16,47% za 2017.god. su općine iznad prosjeka USK-a na broj nesipravnih uzoraka na fizičko-hemijske parametre.



Primjedbe

Najčitaniji postovi

Dobra higijenska praksa

Otvoreno o kvaliteti vode

SOP i SSOP : osnova sistema sigurnosti hrane

Akrilamid u hrani

Mutnoća vode

Mikroplastika u flaširanoj vodi

Rizici za sigurnost hrane u pekari

Sigurnost hrane u BiH, zarobljenik institucija koje plaćaju građani

Nusproizvodi dezinfekcije vode