Četiri kantona prednjače po oboljenjima uzrokovanih hranom i vodom

Bolesti prenosive hranom i vodom
Kada govorimo o bolestima prenosivima hranom i vodom , zbog deficitarne laboratorijske dij-agnostike, u FBiH najčešće se prijavljuje enterokolitis nepoznate etiologije te trovanja hranom također nepoznatog uzročnika.

Na listi ECDC (Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti), ove bolesti su razvrstane prema etiologiji.Etiologija u širem smislu označava istraživanje uzroka pojedinih pojava, odnosno istraživanje o tome zašto dolazi do nekih pojava te zašto se one događaju na upravo takav način.U užem smislu predstavlja granu medicine koja se bavi uzrocima pojedinih bolesti, da bi se što lakše utvrdio njen pravi izvor i olakšalo liječenje,odnosno omogućilo usmjereno liječenje (uzročno liječenje).

U 2018. godini,za prvih šest mjeseci registrirane su 1130 osobe oboljele od  akutnog ente-rokolitisa ,nepoznate etiologije, te Toxiinfectio alimentaris, odnosno trovanje hranom u ko-jima uzročnik nije izoliran, 51 slučaj za prvih šest mjeseci 2018.g.
Epidemija trovanja hranom, registrirana u općini Visoko u maju ove godine, gdje je oboljelo 17 osoba od čega je hospitalizirano 5 oboljelih.
"Osam osoba zatražilo je  liječničku pomoć nakon trovanja u jednom od visočkih ugosti-teljskih objekata, a struka sumnja da je trovanje nastupilo nakon konzumiranja  majoneze. Načelnik Odjela za infektivne bolesti u Kantonalnoj bolnici Zenica Ednan Drljević za Fenu je tada izjavio da je šest od osam osoba zadržano na liječenju te da će na pretra-gama biti još šest, sedam dana.Tada nisu mogli  potvrditi,šta je bio uzrok oboljevanju, predpostavlja se da se radi o majonezi koja je rađena u objektu restorana,rekao je Drljević".

Prema broju oboljelih od enterocolitisa acuta najviše  je u Sarajevskom kantonu,koji čini skoro jednu trećinu oboljelih u Federacii BiH,sa 32,21%,najmanje je oboljelih u Zapadno Hercegovačkom kantonu (ZHK) 0,44 %,u prvih šest mjeseci ove godine.

Federacija BiH,broj oboljelih u % po kantonima,januar-juni 2018.god.

Oboljeli od Enterocolitis acuta po kantonima u %,januar-juni 2018.god.

Pored Sarajevskog kantona (SAK),najviše oboljelih  u Tuzlansko-Podrinjskom kantonu (TPK) od 27,26%,Zeničko-Dobojskom kantonu(ZDK) od 14,87%,te Unsko-Sanskom kantonu(USK) od 12,21%.

Ova četri kantona čine 86.55 % svih oboljelih u FBiH.

Ostali kantoni su svi ispod 5% oboljelih u odnosu na Federaciju BiH.

Broj oboljelih osoba Enterocolitis acuta po  Kantonima,januar-juni 2018.god.

Kretanje broja oboljelih po mjesecima FBiH,januar-juni 2018

Kretanje broja oboljelih po kantoima za period januar-juni 2018.god.

U odnosu na broj stanovnika,bolesti prenosive hranom i vodom (Mb/100.00 stanovnika), već godinama najviše oboljevaju stanovnici Bosansko-Podrinjskog kantona i Sarajevskog kantona

Kretanje broja oboljelih od bolesti prenosivih hranom i vodom Mb/100.000 po kantonima FBiH,  

period 2013-2017.god.

*Izvor podataka : Zavod za javno zdravstvo FBiH

Crijevne zarazne bolesti

Pod crijevnim zaraznim bolestima podrazumijevamo sve one zarazne bolesti čiji uzročnici ulaze u čovječje tijelo kroz usta i izazivaju oštećenja u probavnom sistemu. Gotovo su uv-ijek prisutni simptomi grčevi u trbuhu, proljev i povraćanje. Prema vrstama uzročnika i ka-rakterističnim kliničkim slikama, najčešći je to enterokolitis i salmoneloza, koje se mogu javiti i u epidemijama.

Uzročnici tih oboljenja dospijevaju u probavni trakt uzimanjem zagađene hrane ili vode te stavljanjem zagađenih predmeta u usta. Izvor zaraze je bolestan čovjek ili kliconoša, koji uzročnike izlučuje iz organizma putem stolice, a u hranu dospijevaju preko njegovih ruku. Zbog tog najčešćeg načina prijenosa te se bolesti zovu i “bolesti prljavih ruku”. Drugi su važan elemenat u prenosu muhe. Njihovo je značenje veće u higijenski zaostalim krajevima i na selu.

U pravilu se događa da se hrana zagadi vrlo malim i nevidljivim količinama izmeta, u koji-ma nema dovoljno zaraznih klica koje su sposobne izazvati bolest. No, one su i izvan tijela saču-vale sposobnost razmnožavanja u optimalnim uslovima: dovoljno hranjivih tvari i vla-ge, temperatura što bliža  37^0. C. Ljeti je na sobnoj temperaturi dovoljno 6-12 sati da se klice namnože u količini koja može izazvati bolest. Dužim stajanjem, takva bi hrana promi-jenila karakteristike i ne bi bila za upotrebu. Ako se temperatura u hrani poveća do tačke ključanja, svi bi se mikroorganizmi uništili. Iz toga proizlazi zaključak da,  pogotovo ljeti, treba jesti svježe pripremljenu hranu, termički dobro obrađenu. Prije pripreme hrane ruke treba dobro oprati (kao i uvijek nakon nužde), pripremljenu hranu treba konzumirati od-mah, izbjegavati kreme i kremaste kolače, majoneze, francusku salatu, meso peradi i jaja iz neprovjerenih izvora ili ako nisu svježe pripremljena, u kući dobro oprati svo posuđe nakon pripreme hrane, a posebno dasku za meso na kojoj se mogu zadržati  ostaci. U tr-govini treba osjetljive namirnice kupovati samo iz dobrih i čistih hladnjaka. Čistoća trgovina važna je za odluku hoćemo li u njima kupovati hranu. U restoranima je bolje naručiti topla jela koja se neposredno spremaju, a oprez je potreban i kod raznih salata

.