Sigurnost hrane u BiH
Kada je prošle sedmice je Američki ministar poljoprivrede Sonny Perdue imenovao nove članove
u Nacionalni savjetodavni odbor za
mikrobiološke kriterije za hranu (NACMCF) i
u Nacionalni savjetodavni odbor za inspekciju mesa i peradi (NACMPI), zanimalo nas je da vidimo šta o sigurnosti hrane možemo reći za Bosnu i Hercego-vinu.
Prvo nešto o tome o spomenutim odborima.
NACMCF je osnovan 1988. godine od USDA (Ministarstvo poljoprivrede SAD-a) službe za sigurnost i inspekciju hrane (FSIS), američkog Ministarstva zdravstva i humanih usluga (Hrana i lijekovi i centara za kontrolu i prevenciju bolesti), Ministarstva trgovine (National Marine Fisheri-es Service) i Ministarstva odbrane SAD-a. NACMCF je diskrecijski savjetodavni odbor koji pruža nepristrane naučne savjete i recenzije agencijama za sigurnost hrane o pitanjima javnog zdravstva vezano uz sigurnost i zdravlje domaće, uvezene i izvezene hrane.
Prvo nešto o tome o spomenutim odborima.
NACMCF je osnovan 1988. godine od USDA (Ministarstvo poljoprivrede SAD-a) službe za sigurnost i inspekciju hrane (FSIS), američkog Ministarstva zdravstva i humanih usluga (Hrana i lijekovi i centara za kontrolu i prevenciju bolesti), Ministarstva trgovine (National Marine Fisheri-es Service) i Ministarstva odbrane SAD-a. NACMCF je diskrecijski savjetodavni odbor koji pruža nepristrane naučne savjete i recenzije agencijama za sigurnost hrane o pitanjima javnog zdravstva vezano uz sigurnost i zdravlje domaće, uvezene i izvezene hrane.
NACMPI je 1971. godine osnovala USDA Food Safety and Inspection
Service (FSIS). NACMPI je diskrecijski savjetodavni odbor koji savjetuje o
zabrinutosti za sigurnost hrane i druga pitanja koja utječu na aktivnosti
saveznih i državnih inspekcijskih programa. Ona također pridonosi razvoju
regulatornih politika USDA-e.
Šta možemo znati o sigurnosti hrane u BiH ?
Bosansko-hercegovački sistem sigurnosti hrane nadzire Agencija za sigurnost hrane BiH, Kancelarija za veterinarstvo BiH,i shodno zakonskoj regulativi u taj proces su na različite na-čine uklučeni entitetska ministarstva poljoprivrede (samo),te kantonalna ministarstva poljo-privrede,zavodi za javno zdravstvo,veterinarski zavodi,kao i inspekcijska tijela zadužena za pitanja sigurnosti hrane.
Sve ove institucije na četri razine vlasti imaju manje ili veću ulogu po pitanju sigurnosti hrane.
Neke institucije su samo za kordinaciju i uvezivanje zbog organizacione raspršenosti sistema sigurnosti hrane u BiH(Kancelarija za veterinarstvo,Agencija za sigurnost hrane BiH),druge su samo institucije za analiziranje uzoraka hrane(laboratorije zavoda),treće su izvršne,odnosno zakonodavne.
U Kantonu Sarajevo u protekla dva mjeseca izvršen je Sanitarni
nadzor i primjena Pravilnika o ishrani učenika u osnovnim i srednjim školama KS(povod).Kontrolisano
je ukupno 76 kuhinja i kantina odgojno-obrazovnih ustanova, od čega 42 u osnovnim
školama, 19 u srednjim, 13 u vrtićima, a inspektori za hranu su pregledali i
dvije centralne kuhinje.
Na osnovu zapisnikom
konstatovanih činjenica doneseno je 30 (39%) rješenja o izre-čenim upravnim
mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, koji se odnose na us-postavljanje
i provođenje postupaka zasnovanih na principima HACCP sistema, kao i adekvatnu
implementaciju sanita-rno-higijenskih uslova. Osim toga, izdata su i tri
pre-kršajna naloga u ukupnom iznosu od 1.200 KM. (posljedica)
Agencija za sigurnost hrane,obično na kraju kalendarske godine objavi rezultate o pojedinim nalazima zdravstvene ispravnosti hrane,koju su obavila nadležna inspekcijska tijela ili su to rezultati laboratorijskih analiza.O tome smo nešto ranije pisali na ovom blogu.
Ono što je još javno objavljeno je i to da je prošle godine 59 % ispitanih uzoraka meda bilo neispravno (21,27% neispravno u 2016.god.)
Ono što je još javno objavljeno je i to da je prošle godine 59 % ispitanih uzoraka meda bilo neispravno (21,27% neispravno u 2016.god.)
Na početku ovoga posta nismo bez razloga objavili vijesti iz SAD-a .Naravno BiH se ne može porediti sa SAD,ali može preuzeti neka iskustva najrazvijenijeg tržišta na svijetu u po-gledu sigurnosti hrane.
Ne postoji ni jedna izjava nekog ministra u BiH,bilo sa državnog nivoa,a pogotovo entiteskog i kantonalnog nivoa da je dao i jednu izjavu po pitanju sigurnosti hrane.Jedini koji se spominje i daje izjave ili mišljenja o sigurnosti hrane je Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.Rekli bi jer mu je to i dužnost po zakonu.Te su izjave dosta šture,suhoparne i odnose se samo na obja-ve nekih već objavljenih rezultata,bez ulaženja u suštinu problema.Za razliku od naših ministara, Hrvatski premijer vlade Andrej Plenković,prilikom posjete jednoj mesnoj industriji u Slavoniji,je lijepo objasnio da tvrtka ima uma uveden "sistem sljedivosti",vjerovatno naši ministri ne bi znali reći ni riječ o čemu se tu rade,mada predstavljaju resore koji se bave proizvodnjom hrane ili su uključeni na neki drugi način u proizvodnju hrane.
Svojedobno je Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove da izjavu u "Dnevnom ava-zu" riječima : ...."građani su dodatno nezaštićeni zato što su zakoni kojima se uređuje oblast sigurnosti hrane zastarjeli ! Očekujem da s državnog nivoa ove stvari,zbog zdravlja građana koje je ugroženo,budu rješene".Međutim istina je da su propisi iz oblasti sigurnosti hrane odavno donešeni,ali druga je stvar njihove ne primjene,pa i danas,a to vidimo u gore sprovedenoj akciji inspekcije Kantona Sarajevo.Možete zamisliti kakva je situacija u drugim kantonima,kad su ovakvi rezultati u najbogatijem,ali prostorno najmanjem Kantonu.
Ne postoji ni jedna izjava nekog ministra u BiH,bilo sa državnog nivoa,a pogotovo entiteskog i kantonalnog nivoa da je dao i jednu izjavu po pitanju sigurnosti hrane.Jedini koji se spominje i daje izjave ili mišljenja o sigurnosti hrane je Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.Rekli bi jer mu je to i dužnost po zakonu.Te su izjave dosta šture,suhoparne i odnose se samo na obja-ve nekih već objavljenih rezultata,bez ulaženja u suštinu problema.Za razliku od naših ministara, Hrvatski premijer vlade Andrej Plenković,prilikom posjete jednoj mesnoj industriji u Slavoniji,je lijepo objasnio da tvrtka ima uma uveden "sistem sljedivosti",vjerovatno naši ministri ne bi znali reći ni riječ o čemu se tu rade,mada predstavljaju resore koji se bave proizvodnjom hrane ili su uključeni na neki drugi način u proizvodnju hrane.
Svojedobno je Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove da izjavu u "Dnevnom ava-zu" riječima : ...."građani su dodatno nezaštićeni zato što su zakoni kojima se uređuje oblast sigurnosti hrane zastarjeli ! Očekujem da s državnog nivoa ove stvari,zbog zdravlja građana koje je ugroženo,budu rješene".Međutim istina je da su propisi iz oblasti sigurnosti hrane odavno donešeni,ali druga je stvar njihove ne primjene,pa i danas,a to vidimo u gore sprovedenoj akciji inspekcije Kantona Sarajevo.Možete zamisliti kakva je situacija u drugim kantonima,kad su ovakvi rezultati u najbogatijem,ali prostorno najmanjem Kantonu.
Državni okvir,za sigurnost hrane čini : Agencija za hranu BiH i Kancelarija za veterinarstvo BiH.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je samostalna
upravna organizacija, osno-vana odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od
08.03.2005. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 22/05) na prijedlog
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a na osnovu Zakona o
hrani.
Agencija je osnovana s ciljem:
o osiguranja
sigurnosti hrane i hrane za životinje,
o obavljanja
naučnih i stručno-tehničkih poslova iz Zakona o hrani,
o primjene
međunarodnih konvencija i međunarodnih sporazuma iz područja sigurnosti hrane i
hrane za životinje obvezujućih za Bosnu i Hercegovinu.
Agencija objavljuje godišnji izvještaj o stanju u oblasti sigurnosti hrane u BiH,(zadnji javno dos-tupni izvještaj za 2016.god.)
U nastavku prenosimo neke objavljene podatke o rezultatima analiza hrane.
U periodu od 01.01. do 31.12.2016. godine u Bosni i Hercegovini, ukupno je obrađeno
80.382 uzoraka hrane, na kojim je urađeno ukupno 91.866 laboratorijskih analiza. Od tog broja neod-govarajućih
je bilo 4.357 uzorka ili 5,42 %.
Mikrobiološke analize
U 2016.godini u Bosni i
Hercegovini je ukupno uzorkovano i na mikrobiološke parametre
analizirano 53.107 uzoraka hrane.
Od ukupnog broja analiziranih uzoraka, u svrhu službene
kontrole je uzeto 23.328 uzoraka
a u ostale svrhe 29.779 uzoraka. Od ukupno broja analiziranih uzoraka 556 (1,02 %) nije bilo u skladu
sa važećim propisima
Fizičko-hemijska analiza
U 2016. godini ukupno je
uzorkovano 9.010 uzoraka hrane. Na navedenom broju uzoraka
je izvršeno ukupno 27.783 laboratorijskih analiza. Od ukupnog broja analiziranih
uzoraka, u svrhu službene kontrole je uzeto 6.565 uzoraka a u ostale svrhe 2.445 uzoraka.Od ukupnog
broja analiziranih uzoraka 221 uzorak (2,45%) nije bio u skladu sa važećim propisima
Mikotoksini
Ukupno je urađeno 830
laboratorijske analize na prisustvo mikotoksina, pri čemu je utvrđeno da četiri uzorka (0,48%) nisu bila u
skladu sa važećim propisima. Uzorci koji nisu bili u skladu sa važećim propisima imali
su sadržaj ohratoksina A iznad maksimalno dozvoljene količine.
Ostaci
pesticida
Ukupno je urađeno 1.015
laboratorijskih analiza na prisustvo ostataka pesticida, pri čemu je
utvrđeno da četiri uzorka (0,39%)
nisu bila u skladu sa važećim propisima. U dva uzorka narandže i dva uzorka breskve pronađeni su
ostaci pesticida iznad dozvoljene MDK.
Žitarice
i primarni proizvodi od žitarica
Iz kategorije žitarice i
primarni proizvodi od žitarica ukupno je uzeto 1.450 uzoraka, pri čemu
je utvrđeno da 32 uzorka (2,20 %) nisu bila u skladu
sa važećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršene su 3.254 laboratorijske analize, pri čemu je utvrđeno
da 33 analize (1,01%) nisu bile u skladu sa važećim
propisima
Tjesto i proizvodi na bazi tijesta
Iz kategorije tjesto i
proizvodi na bazi tijesta ukupno je uzeto 10.721 uzorak, pri čemu je
utvrđeno da 120 uzoraka (1,12%) nije bilo u skladu sa vaţećim propisima.
utvrđeno da 120 uzoraka (1,12%) nije bilo u skladu sa vaţećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 12.546 laboratorijskih analiza, pri čemu je
utvrđeno da 121 analiza (0,96 %) nije bilo u skladu sa
važećim propisima
Povrće i njegovi primarni proizvodi
Iz kategorije povrće i
njegovi primarni proizvodi ukupno je uzeto 928 uzoraka, pri čemu je
utvrđeno da sedam uzoraka (0,75 %) nije bilo u skladu
sa vaţećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 1.970 laboratorijskih analiza, pri čemu je utvrđeno
da sedam analiza (0,36 %) nije bilo u skladu sa
važećim propisima
Voće i njegovi primarni proizvodi
Iz kategorije voće i njegovi
primarni proizvodi ukupno je uzeto 534 uzorka, pri čemu je
utvrđeno da 11 uzoraka (2,06%) nije bilo u skladu sa
važećim propisima
Uljarice sjeme i plodovi
Iz kategorije uljarice sjeme
i plodovi ukupno je uzeto 119 uzoraka, pri čemu je utvrđeno
da jedan uzorak (0,84%) nije bio
u skladu sa važećim propisima. Na ukupnom broju uzetih
uzoraka u ovoj kategoriji hrane
izvršena je 88 laboratorijskih analiza od toga jedna analiza
(1,14%) nije bila u skladu sa važećim propisima
Voćni/ povrtni i biljni sokovi, namazi i sliĉni proizvodi
Iz kategorije voćni/ povrtni
i biljni sokovi, namazi i slični proizvodi ukupno je uzeto 1.055
uzoraka, pri čemu je utvrđeno da 23 uzorka (2,18%)
nisu bila u skladu sa važećim propisima
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 2.101 laboratorijskih analiza, pri čemu je utvrđeno
da 23 analize (1,09 %) nisu bile u skladu sa važećim propisima
Meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljaĉi
Iz kategorije meso i
proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači ukupno je uzeto 20.755
uzoraka, pri čemu je utvrđeno da 269 uzoraka (1,29%)
nije bilo u skladu sa važećim propisima
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 21.681 laboratorijskih analiza, pri čemu je
utvrđeno da 268 analiza (1,24 %) nije bilo u skladu sa
važećim propisima
Ribe i proizvodi od ribe
Iz kategorije ribe i
prioizvodi od ribe ukupno su uzeta 483 uzorka, pri čemu je utvrđeno
da dva uzorka (1,29 %) nisu bila u skladu sa važećim
propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 913 laboratorijskih analiza, pri čemu je utvrđeno da dvije analize (0,22 %) nisu bile u skladu sa važećim
propisima
Morski plodovi i proizvodi od morskih plodova
Iz kategorije morski plodovi
i proizvodi od morskih plodova ukupno je uzeto 17 uzoraka,
pri čemu je utvrđeno da jedan
uzorak (5,88%) nije bio u skladu sa važećim propisima. Na
ukupnom broju uzetih uzoraka u
ovoj kategoriji hrane ukupno je izvršeno 28 laboratorijskih
analiza, od čega je jedna (3,57) nije bila u skladu s
važećim propisima
Mlijeko i mlijeĉni proizvodi
Iz kategorije mlijeko i
mliječni proizvodi ukupno je uzeto 3.976 uzoraka, pri čemu je
utvrđeno da 58 uzoraka (1,45%) nije bilo u skladu sa
vaţećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 5.297 laboratorijskih analiza, pri čemu je utvrđeno
da 61 analiza (1,15 %) nije bila u skladu sa važećim
propisima
Aromatizovana voda, pića na bazi vode i slični proizvodi
Iz kategorije aromatizovana
voda, pića na bazi vode i slični proizvodi, ukupno je uzeto
1.513 uzoraka, pri čemu je
utvrđeno da 10 uzoraka (0,66%) nije bilo u skladu sa važećim
propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
iz ove kategorije izvršeno je 3.398 laboratorijskih analiza, pri
čemu je utvrđeno da 11 analiza (0,32 %) nije bilo u
skladu sa važećim propisima.
Sastojci za tople napitke i infuzije
Iz kategorije sastojci za
tople napitke i infuzije ukupno je uzeto 648 uzoraka, pri čemu je
utvrđeno da šest uzoraka (0,92%)
nije bilo u skladu sa važećim propisima. Na ukupnom broju
uzetih uzoraka u ovoj kategoriji
hrane ukupno su izvršene 1.143 laboratorijskih analiza, od čega u šest analiza (0,52%) nije bilo u skladu s važećim
propisima
Alkoholna pića
Iz kategorije alkoholna
pića ukupno je uzeto 1.080 uzoraka, pri čemu je utvrđeno da 31
uzorak nije bio u skladu sa
važećim propisima. Na ukupnom broju uzetih uzoraka u ovoj
kategoriji hrane ukupno je
izvršeno 2.332 laboratorijske analize, od čega 36 (1,54%) analiza nije bilo u skladu sa važećim propisima.
Konditorski proizvodi ukljuĉujući ĉokoladu
Iz kategorije konditorski
proizvodi uključujući čokoladu, ukupno je uzeto 856 uzoraka,
pri čemu je utvrđeno da šest uzoraka (0,70%) nije bilo
u skladu sa važećim propisima
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 1.633 laboratorijske analize, pri čemu je utvrđeno
da šest analiza (0,37 %) nije bilo u skladu sa važećim
propisima
Proizvodi za posebne prehrambene potrebe
Iz kategorije proizvodi za
posebne prehrambene potrebe, ukupno je uzet 851 uzorak, pri
čemu je utvrđeno da 11 uzoraka (1,29%) nije bilo u
skladu sa važećim propisima.
Složena jela/gotova jela
Iz kategorije složena
jela/gotova jela ukupno je uzorkovan 14.576 uzoraka, pri čemu je
utvrđeno da 131 uzorak (0,89%) nije bio u skladu sa
važećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 15.289 laboratorijskih analiza, pri čemu je
utvrđeno da 131 analiza (0,86 %) nije bilo u skladu sa
važećim propisima.
So, sosovi, zaĉini i ostali dodaci hrani
Iz kategorije so, sosovi,
začini i ostali dodaci hrani, ukupno je uzorkovano 455 uzoraka,
pri čemu je utvrđeno da šest uzoraka (1,31%) nije bilo
u skladu sa vaţećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 1.054 laboratorijskih analiza, pri čemu je utvrđeno
da 15 analiza (1,42%) nije bilo u skladu sa važećim
propisima.
Životinjske i biljne masti i ulja i njihovi primarni proizvodi
Iz kategorije životinjske i
biljne masti i ulja i njihovi primarni proizvodi ukupno je uzorkovano 436 uzoraka, pri čemu
je utvrđeno da jedan uzorak (0,22%) nije bio u skladu sa važećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 1.015 laboratorijskih analiza, pri čemu je utvrđeno
da dvije analize (0,20 %) nisu bile u skladu sa
važećim propisima.
Šećeri i sliĉni proizvodi
Iz kategorije šećeri i
slični proizvodi ukupno je uzorkovana 172 uzorka, pri čemu je utvrđeno da jedan uzorak nije bio
u skladu sa važećim propisima. Na ukupnom broju uzetih uzoraka u ovoj kategoriji hrane
ukupno je izvršeno 487 laboratorijske analize, od čega jedna(0,21%) analiza nije bilo u skladu sa važećim
propisima
Med
Iz kategorije med ukupno
je uzorkovana 188 uzoraka, pri čemu je utvrđeno da 40 uzoraka (21,27%) nije bilo u
skladu sa važećim propisima. Na ukupnom broju uzetih uzoraka u
ovoj kategoriji hrane ukupno je
izvršeno 264 laboratorijskih analiza, od čega 41 analiza
(15,53%) nije bila u skladu sa važećim propisima
Ostali izolovani proćišćeni proizvodi (aditivi, stoni zaslađivaĉi,
proteini,arome, enzimi,
supstance za fortifikaciju
U kategoriji ostali
izolovani pročišćeni proizvodi (aditivi, stoni zaslađivači, proteini,arome, enzimi, supstance za
fortifikaciju ukupno je uzorkovano 212 uzoraka, pri čemu je utvrđeno da 10 uzoraka (4,71%) nije bilo u skladu sa
važećim propisima.
Na ukupnom broju uzetih uzoraka
izvršeno je 427 laboratorijskih analiza, pri čemu je utvrđeno da 46 analiza (10,77 %) nije bilo u skladu sa važećim
propisima.
Laboratorijske analize vode za piće
Ukupno je analizirano 18.265
uzoraka vode za piće, pri čemu je utvrđeno da 3.580 uzoraka
(19,60%) nije bilo u skladu sa važećim propisima.
U izvještajnom periodu ukupno je
analizirano 12.375 uzoraka na mikrobiološke parametre vode, od čega 2.478 uzoraka nije bilo u
skladu sa važećim propisima u BiH. Najveći broj
neodgovarajućih uzoraka vode za
piće je bio iz kategorije individualnog vodosnabdijevanja
(bunari, cisterne, pumpe...)
56,44%. Kada je u pitanju voda iz sistema javnog vodosnabdi-jevanja procenat neodgovarajućih uzoraka
bio je 17,21%, od toga voda iz ostalih objekta javnog vodosnabdijevanja (44,85%) uzoraka, javnih vodovoda
(11,50%).
Laboratorijske
analize vode za piće na fiziĉko-hemijske parametre
U 2016. godini ukupno je
analizirano 5.890 uzoraka vode za piće na fizičke-hemijske parametre, od čega 1.102 uzorka (18.71%
)nisu bila u skladu sa važećim propisima. Najviše
neodgovarajućih uzoraka vode za
piće je bio iz kategorije individualnog vodosnabdijevanja
(bunari, cisterne, pumpe...)
31,57 %. Kada je u pitanju voda iz sistema javnog vodosnabdije-vanja procenat neodgovarajućih uzoraka
bio je 18,51%, te za vodu koja se koristi u objek-tima za proizvodnju hrane, na mjestu na kojem se voda koristi
u proizvodnji 5,88%
Pojave i kretanje oboljenja čiji je uzrok/put prenosa hrane u BiH
Na osnovu prikupljenih i
obrađenih podataka na području Bosne i Hercegovine registrovano je
ukupno 702 slučaj obolijevanja gdje je hrana
potvrđena kao uzrok/put prenosa.
U periodu od 01.01. do
31.12.2016. godine u Bosni i Hercegovini registrovane su tri epidemije u kojima je hrana potvrđena kao
izvor/put prenosa, te je ukupno registrovano 42 oboljelih u
Rezime
Prema podacima koje su Agenciji
za bezbjednost hrane BiH dostavile laboratorije za kontrolu
hrane u periodu od 01.01. do
31.12.2016. godine u Bosni i Hercegovini, ukupno je obrađeno
80.382 uzoraka hrane, na kojim je
izvršeno ukupno 91.866 laboratorijskih analiza. Od tog broja
4.357 uzorka ili 5,42 % nije bilo
u skladu sa važećim propisima;
U navedenom periodu na
mikrobiološke parametre ukupno je analizirano 53.107 uzoraka hrane(bez vode za piće). Od ukupnog
broja analiziranih uzoraka, u svrhu službene kontrole je uzeto 23.241 uzoraka a u ostale svrhe
28.347 uzorka. Od ukupno broja analiziranih uzoraka 556 uzoraka (1,05%) nije bilo u
skladu sa važećim propisima. Najveći procenat uzoraka koji nisu bili u skladu sa važećim propisima su
iz kategorije Uljarice sjeme i plodovi (od uzorkova-nih 12 uzoraka, neodgovarajući je bio
jedant uzoraka ili 8,33%), voće i njegovi primarni proiz-vodi (od uzorkovan 81 uzoraka,
neodgovarajuća je bilo pet uzoraka ili 6,17%), žitarice i primar-ni proizvodi od žitarica (od uzorkovanih 498
uzoraka, neodgovarajuće je bilo 16 ili 3,21%),
Najčešći uzrok neispravnosti je bilo prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterije,
Na fizičko-hemijske parametre ukupno
je u 2016. godini uzorkovano 9.010 uzoraka hrane
(izuzev vode za piće). Na
navedenom broju uzoraka je izvršeno ukupno 27.783 laboratorijske
analize. Od ukupnog broja
analiziranih uzoraka, 221 uzorak (2,45%) nije bilo u skladu sa
važećim propisima.Najveći procenat uzoraka koji nisu bili u skladu sa važećim propisima su iz kategorije Med
(od uzorkovanih 127 uzoraka, neodgovarajuća su bila 40 uzorka ili 31,50%), Ostali izolovani
pročišćeni proizvodi (aditivi, stoni zaslađivači, proteini, arome,enzimi) (od uzorkovanih 62
uzoraka, neodgovarajuće je bilo sedam uzorka ili 11,29%), morski plodovi i proizvodi od morskih
plodova (od uzorkovanih 12 uzoraka, neodgovarajući je bio jedan uzorak ili 8,33%), voćni/povrtni
i biljni sokovi, namazi islični proizvodi (od uzorkovanih 397 uzoraka, neodgovarajuća je bilo
19 uzorka ili 4,79%) . Parametri koji su bili najčešći uzrok neispravnosti su sastav,
organoleptička svojstva, metali i metaloidi iznad propisane MDK.
U Bosni i Hercegovini je u 2016. godini
ukupno analizirano 18.265 uzoraka vode za piće, pri
čemu je utvrđeno da 3.580 uzoraka
(19,60%) nije bilo u skladu sa važećim propisima.
Na mikrobiološke parametre uzeto
je 12.375 uzoraka vode za piće koji su analizirani na
mikrobiološke parametre, od čega
2.478 uzoraka (20,02%) nije bilo u skladu sa važećim
propisima u BiH. Najveći broj
neodgovarajućih uzoraka vode za piće je bio iz kategorije
individualnog vodosnabdijevanja
(bunari, cisterne, pumpe...) 56,44%. Kada je u pitanju voda iz sistema javnog vodosnabdijevanja procenat
neodgovarajućih uzoraka bio je 17,21%, od toga voda iz ostalih objekta javnog
vodosnabdijevanja 44,87% uzoraka, javnih vodovoda 11,50%
Na fizičko-hemijske parametre
ukupno je uzorkovano 5.890 uzoraka vode za piće, od čega 1.101 uzoraka nije bilo u skladu sa
vaţećim propisima. Kada su u pitanji fizičko-hemijski parametri najviše neodgovarajućih uzoraka
vode za piće je bio iz kategorije individualnog
vodosnabdijevanja (bunari,
cisterne, pumpe...) 31,57 %. Kada je u pitanju voda iz sistema javnog vodosnabdijevanja procenat
neodgovarajućih uzoraka bio je 18,51%, te za vodu koja se koristi u objektima za proizvodnju hrane,
na mjestu na kojem se voda koristi u proizvodnji 5,88%
U 2016. godini u Bosni i
Hercegovini, ukupno su uzorkovana i na prisustvo genetskih
modifikacija analizirana 72 uzorka i to 45 uzoraka hrane od kojih su svi negativni, 12 uzoraka
modifikacija analizirana 72 uzorka i to 45 uzoraka hrane od kojih su svi negativni, 12 uzoraka
hrane za životinje od kojih je
sedam uzoraka pozitivno, dok su ostali uzorci negativni i 15
uzoraka sjemena i sadnog materijala i svi su negativni .
uzoraka sjemena i sadnog materijala i svi su negativni .
Na osnovu prikupljenih i
obrađenih podataka na području Bosne i Hercegovine registrovano je
ukupno 702 slučaj obolijevanja
gdje je hrana potvrđena kao uzrok/put prenosa. Najčešći uzrok
oboljevanja su bile Toxiinfection/Intoxication
alimentaris i Salmonellosis .
U periodu od 01.01. do
31.12.2016. godine u Bosni i Hercegovini registrovane su tri epidemije u kojima je hrana potvrđena kao
izvor/put prenosa, te je ukupno registrovano 42 oboljelih u
epidemijama od čega je jedna
osoba bilo hospitalizovana .
Kancelarija za veterinarstvo BiH
Odlukom
Vijeća ministara 18. decembra 2000. godine utemeljena je Kancelarija za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine (KZV BiH). Ovaj državni organ pod direktnim
je nadleštvom Ministarstva spoljne
trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (MSTEO BiH).
Provedbu zakonom propisanih nadležnosti Kancelarija za veterinarstvo (KZV)
obavlja harmonizovano i u skladu sa operativnim aktivnostima entitetskih veterinarskih službi, te u skladu sa aktivnostima Veterinarske
službe Distrikta Brčko.
Sve to sa ciljem unapređenja efikasnosti i efektivnosti ukupnog sistema službe u Bosni i Hercegovini te održavanja statusa - međunarodno priznatog državnog veterinarskog servisa.
Radi osiguranja svega navedenog Kancelarija za veterinarstvo kontinuirano provodi slijedeće aktivnosti:
Odjeljenje za sigurnost hrane (valjda životinjskog porijekla n.a.) i
uslove u objektima
Sve to sa ciljem unapređenja efikasnosti i efektivnosti ukupnog sistema službe u Bosni i Hercegovini te održavanja statusa - međunarodno priznatog državnog veterinarskog servisa.
Radi osiguranja svega navedenog Kancelarija za veterinarstvo kontinuirano provodi slijedeće aktivnosti:
-predlaže propise i koordinira provedbe
jedinstvenih mjera, metoda i postupaka kontrole zaraznih i parazitarnih
bolesti životinja s lista A i B Međunarodnog zoosanitarnog kodeksa
O.I.E.-a;
-predlaže veterinarske uslove za međunarodni promet (izvoz iz Bosne i
Hercegovine i uvoz u Bosnu i Hercegovinu)
životinja, sirovina, otpadaka i proizvoda životinjskog porjekla;
-predlaže uslove za registrovanje
objekata za klanje životinja i provedbu jedinstvenog postupka
registrovanja objekata za proizvodnju, preradu, obradu, doradu ili čuvanje
proizvoda i sirovina životinjskog porjekla
namijenjenih izvozu, odnosno uvozu;
-predlaže propise za provedbu
jedinstvenog programa monitoringa i kontrole rezidua za životinje , te
proizvode i sirovine životinjskog porjekla;
-koordinira rad granične veterinarske
inspekcije i predlaže propise za utvrđivanje jedinstvene dokumentacije za
uvoz, odnosno izvoz životinja, sirovina, otpadaka i proizvoda životinjskog
porjekla te uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sistema granične
veterinarske inspekcije;
-sarađuje sa međunarodnim veterinarskim,
zdravstvenim i sličnim institucijama i udruženjima (O.I.E., WHO, FAO,
Europska komisija i sl.).
Odjeljenje za sigurnost hrane (valjda životinjskog porijekla n.a.) i
uslove u objektima
Nadležnost
Odjeljenja ogleda se u sljedećim aktivnostima:
- Priprema zakone i podzakonske
propise iz ove oblasti veterinarstva;
- Prati i usklađuje propise i
standarde s pripadajućim propisima i standardima EU, WHO, WTO;
- Priprema i predlaže propise o
uvjetima i standardima u objektima za izvoz životinja i proizvoda
životinjskog porijekla;
- Priprema i predlaže propise: o
uvjetima i registraciji objekata za proizvodnju, klanje, preradu i
skladištenje životinja i prozvoda životinjskog porijekla;
- Priprema za štampanje
veterinarsko-zdravstvene dokumente (međunarodni promet) koji se koriste u
Bosni i Hercegovini;
- Kontrolira pripremu izdavanja
rješenja o nepostojanju veterinarsko-zdravstvenih smetnji za uvoz hrane i
namirnica životinjskog porijekla u BiH;
- Ostvaruje međunarodnu saradnju;
- Priprema godišnji plan kontrole i
monitoringa rezidua.
Od Kancelarije a veterinarstvo ne možemo doznati nikakve operativne podatke,niti postoje javni izvještaji,koji se tiču sigurnosti hrane (životinjskog porijekla).
Primjeri iz Hrvatske
Primjeri iz Hrvatske
Sanitarna inspekcija je u 2016. godini
u cjelokupnom području nadležnosti provela ukupno 32.712 nadzora, a izrečeno
3.264 mandatnih kazni, naplaćeno 1.751.000,00 kn, podnijeto 113 obaveznih
prekršajnih naloga u iznosu 252.500,00 kn. Podneseno je 175 optužnih
prijedloga, a obzirom na ishod istih očekivani iznos kazni je cca 3.000.000,00
kn
Prikaz odnosa sukladnih i nesukladnih
uzoraka prilikom određivanja mikrobioloških kontaminanata (%)Sukladno; 7.613;
84% Nesukladno; 1.406; 16%
Ukupno je u 2015. godini analizirano
16.540 uzoraka hrane i hrane za životinje i obavljeno je 359.169 analiza. Od
ukupnog broja uzoraka, sukladno je bilo 14.772 uzoraka što čini 89,31% od
ukupnog broja ispitivanih uzoraka. Broj uzoraka s nesukladnim rezultatom
analiza iznosio je 1.768 uzoraka što čini 10,69% od ukupnog broja ispitivanih
uzoraka. Ukupno je u 2015. godini obrađeno 25,67% više službenih uzoraka nego u
2014. godini. Broj nesukladnih uzoraka je u padu u odnosu na 2014. godinu za
približno 2 postotna boda.
Najveća nesukladnost zabilježena je na uzorcima iz kategorije 'Meso i mesni
proizvodi (uključu-jući jestive iznutrice)' i 'Mlijeko i mliječni proizvodi'
(najviše uzoraka u ukupnom iznosu iz te ka-tegorije). Ako se odnos nesukladnih
uzoraka gleda u odnosu na ukupan broj analiziranih uzo-raka za svaku pojedinu
kategoriju tada je najviše nesukladnih uzoraka bilo u kategoriji 'Kombi-nirana
hrana (uključujući smrznute proizvode) u iznosu 14,29%, odnosno svaki 7.
uzorak.
Usporedni podaci BiH /Hrvatska
Zanimljivo da je R.Hrvatska imala 16.540 uzoraka,BiH je uzorkovala 80.382 proizvoda (skoro 5 puta više od R.Hrvatske),ali je u Hrvatskoj na taj broj uzoraka urađeno 359.169 analiza ,dok je u BiH urađeno 91.866 analiza (skoro 4 puta manje analiza).Rekli bi da u R.Hrvatskoj rade na manju količinu uzoraka,ali da analiziraju na više parametara(studioznije).U BiH broj uzoraka i broj analiza je skoro 1:1 .
Broj neispravnih uzoraka u Hrvatskoj je 10,69 %,(2015.god.)dok u BiH 5,42%(2016.god.)
Broj mikrobiološki neispravnih proizvoda u BiH je bio 1,02 %,dok u Hrvatskoj 16%.
Činjenice kao primjer
Nije poznato kakvi su rezultati inspekcijskih tijela po pitanju izrečenih mjera i kazni u BiH.Osim toga ne postoji neka vidljiva projekcija Agencije u smislu razvoja strategije za boljim upravlja-njem sistemom sigurnosti hrane.Umjesto da se broj neogovarajućih uzoraka smanjiva (kao kod meda) suočeni smo da se je broj neodgovarajućih proizvoda povećao čak za 3 puta u 2017. g. u odnosu na 2016.god.
U godišnjem izvještaju o sigurnosti hrane(2016.g.),uopšte se ne spominju edukacije,kako ovla-štenih službenih učesnika koji su u nadzoru sistema sigurnosti,tako i subjekata u poslovanju sa hranom.Nije poznat broj subjekata koji je uključen u nadzor,nije vidljivo koliko je planirano,a koliko realizovano nadzora,kontrola i broja i vrsta analiza.Nemamo uvid u broj obavljenih ana-liza po referentnim laboratorijama.Nije poznato ni broj uzoraka poslat od nadležnih inspek-cijskih tijela.Ministarstvo zdravstva uopšte nije uključeno u sistem sigurnosti hrane(izuzev preko Zavoda za javno zdravstvo,koji služe kao mjesto gdje se dostavljaju uzorci na analizu.Pa se sa-mim tim postavlja pitanje i koji je cilj tih analiza,ako se u slijedećem krugu stalno ponavljaju isti rezultati i nema poboljšanja cjelokupnog sistema.Ispada da je analiziranje hrane na određene parametre samo sebi cilj,a ne pobošanje cjelokupnog sistema proizvodnje i sigurnosti hrane za dobivanje zdravstveno ispravnih proizvoda.
Ono što se dešava u praksi je da se uzorkuje bez plana,pa tako je primjer jednog Veterinar-skog zavoda,koji je od uzorkovanja i analiziranja napravio "biznis"("sistem plaćanja,a ne sistem kontrolisanja"),pa mu je samo važno da ima što više subjekata kod kojih uzima uzorke .Onda se dešava da u izvještaju rezultata obavljene analize navodi da uzorkuje po mikrobiološkim kriterijuma (ne navodeći koje),pa kod samostalnih zanatskih radnji-mesnice(koje samo kupuju gotove polovice/trupove, mesa,a nemaju klaonicu) umjesto da uzima uzorke mljevenog mesa (kriterij sigurnosti hrane), vrlo često uzima komade mesa(kriterij higijene u procesu).U isto vri-jeme subjekat kod koga se uzimaju ti isti uzorci uopšte nije usklađen sa Pravilnikom o higijeni hrane i Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla,odnosno ne poštuje osnove zakonske obaveze.
U izvještaju Agencije za sigurnost hrane ništa se ne govori o uvezenoj hrani, predmetima u do-diru sa hranom, kao i o higijeni osoblja koje radi sa hranom.
Voda je poseban problem
Voda je poseban problem i gotovo da je broj uzoraka koji su neodgovarajući konstantno visok.
Na kraju umjesto bilo kakvog zaključka citirat će mo riječi Američkog ministra poljoprivrede, Perdua :
"Sigurnost hrane i osiguravanje javnog zdravstva i dalje su na čelu misije USDA", rekao je Perdue. "Članovi odbora predstavljaju raznoliku grupu od akademske za-jednice, potrošača, prehrambene industrije, laboratorija, savjetnika i vladinih agencija, od kojih sve igraju važnu ulogu u pružanju naučnih savjeta i stručnosti USDA o sigurnosti hrane i zdravlju."
"Naš je cilj zaštititi javno zdravlje, spriječiti bolest koja se prenosi hranom i potaknuti povjerenje u američki sistem kontrole sigurnosti hrane, koji je najpouzdaniji i dobro dokumentiran na svijetu", rekao je Perdue. "Ovi članovi komisije, sa svojom širinom iskustva i stručnosti, pomoći će informirati USDA o najboljim praksama, budući da nastavljamo štititi javno zdravstvo najnovijim dostignućima nauke i tehnologije".
Voljeli bi smo kada bi i naši službeni državni predstavnici odgovorni za sigurnost hrane imali ovakve jake poruke.
Usporedni podaci BiH /Hrvatska
Zanimljivo da je R.Hrvatska imala 16.540 uzoraka,BiH je uzorkovala 80.382 proizvoda (skoro 5 puta više od R.Hrvatske),ali je u Hrvatskoj na taj broj uzoraka urađeno 359.169 analiza ,dok je u BiH urađeno 91.866 analiza (skoro 4 puta manje analiza).Rekli bi da u R.Hrvatskoj rade na manju količinu uzoraka,ali da analiziraju na više parametara(studioznije).U BiH broj uzoraka i broj analiza je skoro 1:1 .
Broj neispravnih uzoraka u Hrvatskoj je 10,69 %,(2015.god.)dok u BiH 5,42%(2016.god.)
Broj mikrobiološki neispravnih proizvoda u BiH je bio 1,02 %,dok u Hrvatskoj 16%.
Činjenice kao primjer
Nije poznato kakvi su rezultati inspekcijskih tijela po pitanju izrečenih mjera i kazni u BiH.Osim toga ne postoji neka vidljiva projekcija Agencije u smislu razvoja strategije za boljim upravlja-njem sistemom sigurnosti hrane.Umjesto da se broj neogovarajućih uzoraka smanjiva (kao kod meda) suočeni smo da se je broj neodgovarajućih proizvoda povećao čak za 3 puta u 2017. g. u odnosu na 2016.god.
U godišnjem izvještaju o sigurnosti hrane(2016.g.),uopšte se ne spominju edukacije,kako ovla-štenih službenih učesnika koji su u nadzoru sistema sigurnosti,tako i subjekata u poslovanju sa hranom.Nije poznat broj subjekata koji je uključen u nadzor,nije vidljivo koliko je planirano,a koliko realizovano nadzora,kontrola i broja i vrsta analiza.Nemamo uvid u broj obavljenih ana-liza po referentnim laboratorijama.Nije poznato ni broj uzoraka poslat od nadležnih inspek-cijskih tijela.Ministarstvo zdravstva uopšte nije uključeno u sistem sigurnosti hrane(izuzev preko Zavoda za javno zdravstvo,koji služe kao mjesto gdje se dostavljaju uzorci na analizu.Pa se sa-mim tim postavlja pitanje i koji je cilj tih analiza,ako se u slijedećem krugu stalno ponavljaju isti rezultati i nema poboljšanja cjelokupnog sistema.Ispada da je analiziranje hrane na određene parametre samo sebi cilj,a ne pobošanje cjelokupnog sistema proizvodnje i sigurnosti hrane za dobivanje zdravstveno ispravnih proizvoda.
Ono što se dešava u praksi je da se uzorkuje bez plana,pa tako je primjer jednog Veterinar-skog zavoda,koji je od uzorkovanja i analiziranja napravio "biznis"("sistem plaćanja,a ne sistem kontrolisanja"),pa mu je samo važno da ima što više subjekata kod kojih uzima uzorke .Onda se dešava da u izvještaju rezultata obavljene analize navodi da uzorkuje po mikrobiološkim kriterijuma (ne navodeći koje),pa kod samostalnih zanatskih radnji-mesnice(koje samo kupuju gotove polovice/trupove, mesa,a nemaju klaonicu) umjesto da uzima uzorke mljevenog mesa (kriterij sigurnosti hrane), vrlo često uzima komade mesa(kriterij higijene u procesu).U isto vri-jeme subjekat kod koga se uzimaju ti isti uzorci uopšte nije usklađen sa Pravilnikom o higijeni hrane i Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla,odnosno ne poštuje osnove zakonske obaveze.
U izvještaju Agencije za sigurnost hrane ništa se ne govori o uvezenoj hrani, predmetima u do-diru sa hranom, kao i o higijeni osoblja koje radi sa hranom.
Voda je poseban problem
Voda je poseban problem i gotovo da je broj uzoraka koji su neodgovarajući konstantno visok.
Mada je trend bio u smanjenju broja neispravnih uzoraka vode u BiH,on je u 2016.god. ponovo
izuzetno visok 17,2 % mikrobiološki neispravnih uzoraka vode i 18,51 % neispravnih uzoraka na fizičko-hemijske parametre vode.Posebno je zanimljiv podatak da je 12,12% neispravnih uzoraka vode bilo na samom mjestu proizvodnje hrane,dakle voda je u proces proizvodnje ušla kao sirovina ili kao sredstvo za održavanje higijene zdravstveno neispravna.
U Republici Hrvatskoj od 47 službenih kontrola vode u 2016. g. sve su bile uredne.Ali su ipak za subjekte koji su u sistemu javnog vodosnadbjevanja nakon izvršene revizije(kod kontrolisa-nih subjekata) preporučili ove mjere :
- terminologija vezana uz pojam vode za ljudsku potrošnju nije usklađena sa trenutnom
zakonskom osnovom, već se za isto koriste pojmovi hrana, higijena hrane, sigurnost hrane,
Codex alimentarius, voda za piće, subjekt u poslovanju s hranom, zdravstvena ispravnost
hrane, Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i slično;
- nepostojanje Odluke o imenovanju članova HACCP tima;
- nepostojanje specifikacije sirove i prerađene vode;
- neusklađenost učestalosti mjerenja koncentracije slobodnog hlora sa propisanom učesta-lošću;
- izostavljeno definiranje operativnih i kritičnih granica praćenja koncentracije slobodnog hlora;
- nekorištenje automatskih uređaja za mjerenje koncentracije slobodnog hlora s preporukom da
se isti moraju stalno kontrolirati i umjeravati;
- neusklađenost naziva procedura, obrazaca i evidencija;
- neusklađenost područja primjene edukacije;
- neprovođenje verifikacije edukacije djelatnika;
- nepostojanje procedure čišćenja, pranja, dezinfekcije i održavanja opreme;
- nepostojanje plana održavanja objekata za vodosnadbjevanje;
- nepostojanje radne upute za čišćenje, pranje, dezinfekciju i održavanje opreme i objekata za vodosnadbjevanja;
- neusklađenost učestalosti čišćenja i održavanja objekata za vodosnadjevanje sa propisanom
učestalošću;
- neprovođenje propisane objektivne kontrole objekata za vodosnadbjevanje;
- neažuriranje HACCP dokumentacije;
- nepostojanje procedure upravljanja nesukladnostima;
- neudovoljavanje propisanim sanitarno-tehničkim uvjetima objekata za vodosnadbjevanje;
- nepostojanje upute za ispiranje cjevovoda;
- neizrađen godišnji izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.
Na kraju umjesto bilo kakvog zaključka citirat će mo riječi Američkog ministra poljoprivrede, Perdua :
"Sigurnost hrane i osiguravanje javnog zdravstva i dalje su na čelu misije USDA", rekao je Perdue. "Članovi odbora predstavljaju raznoliku grupu od akademske za-jednice, potrošača, prehrambene industrije, laboratorija, savjetnika i vladinih agencija, od kojih sve igraju važnu ulogu u pružanju naučnih savjeta i stručnosti USDA o sigurnosti hrane i zdravlju."
"Naš je cilj zaštititi javno zdravlje, spriječiti bolest koja se prenosi hranom i potaknuti povjerenje u američki sistem kontrole sigurnosti hrane, koji je najpouzdaniji i dobro dokumentiran na svijetu", rekao je Perdue. "Ovi članovi komisije, sa svojom širinom iskustva i stručnosti, pomoći će informirati USDA o najboljim praksama, budući da nastavljamo štititi javno zdravstvo najnovijim dostignućima nauke i tehnologije".
Voljeli bi smo kada bi i naši službeni državni predstavnici odgovorni za sigurnost hrane imali ovakve jake poruke.
Primjedbe
Objavi komentar