SIGURNOST HRANE

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) je u 2019.god.registrovala 4.338 obo-ljelih od bolesti koje se prenose hranom i vodom.Bolesti prouzrokovane hranom i vodom u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti učestvuju s 9,5%. Enterocolitis acuta je najviše zastupljena u ovoj grupi bolesti.Ustanove zavoda za javno zdravstvo u FBiH nisu u mogućnosti identificirati uzrok bolesti,te se govori o nepoznatoj etiologiji. Ukupno je registrovano 160,1 oboljeli na 100.000 stanovnika,što je više nego u 2019.god. za 25,38%. Na drugom mjestu je Toxiinfectio alimentaris (zarazno trovanje hranom), nepozna-tog uzročnika sa 25,3 oboljela na 100.000 stanovnika. Registrirane su tri epidemije: dvije epidemije Toxiinfectio alimentaris sa 125 oboljelih i jedna Intoxicatio alimen-taris sa 19 oboljelih.U slučajevima kada uzročnik zaraznog trovanja hranom labo-ratorijski potvrđen,najčešće se radilo o Salmonelli enteridis. Tablica 1.:Bolesti prenosive hranom i vodom u FBiH,2019 god. Grafik 1.:Bolesti prenosive hranom

  Pandemija koronavirusne bolesti 2019. (COVID-19) dovela je do znatnog razu-mijevanja prijenosa uzročnika virusa SARS-CoV-2 zrakom na ljude i njegovih potencijalnih učinaka na sigurnost hrane. Glavni put prijenosa je osoba na osobu putem respiratornih kapljica i aerosola, a ne putem fomitima (nežive površine ili predmeti). Međutim, izražena je zabrinutost zbog mo-gućnosti prijenosa putem hrane i pakiranja hrane te predstavlja li virus SARS-CoV-2 rizik za sigurnost hrane. Agencije za sigurnost hrane provele su nekoliko procjena rizika može li hrana i pakirana hrane predstavljati potencijalni rizik za sigurnost hrane povezan s SARS-CoV-2. Sveukupni naučni konsenzus je da trenutno nema dokaza da SARS-CoV-2 predstavlja rizik za sigurnost hrane.   Stoga se iz perspektive rizika, ukupni poten-cijalni rizik od zaraze SARS-CoV-2 iz onečišćene hrane ili pakirane hrane čini vrlo malim. SARS-CoV-2 se stoga ne smatra virusom koji se prenosi hranom, već je to respiratorni virus koji također mo

Ova godina za svijet nije donijela ništa osim ogromnih promjena, posebno za prehrambenu industriju. Opozivi, novi operativni modeli i ponovna otvaranja u ovoj mjeri novi su teritorij za sve nas. Čak se i definicija kulture sigurnosti hrane pro-mijenila iz "onoga što radite kad nitko ne gleda" u "ono što radite kad svi gledaju". Kupci i zaposlenici imaju otvorene oči šire nego ikad prije. Zaposlenici promatraju kako ne biste uzimali njihovu sigurnost zdravo za gotovo, a kupci pomno paze kako postupci vaših zaposle-nika ne zvone na uzbunu zbog zdravlja i sigurnosti. Iako se definicija kulture sigurnosti hrane proširila, to ne znači da se svrha kulture sigurnosti hrane promijenila. A svrha izrade plana kulture sigurnosti hrane je isko-rištavanje blagodati obuke zaposlenika, smanjenog rizika, povećane osobne odgovornosti i vlasništva nad sigurnošću hrane,iskustvom kupaca i još mnogo toga.  Bez obzira počinjete li od nule ili želite poboljšati trenutni plan kulture

  Na svim postovima kojima sam do sada pisao kada je u pitanju zdravstvena ispravnost vode u BiH,uvjek sam zaključivao da je Agencija za sigurnost hrane sama sebi cilj (ali ne samo na ovom primjeru),a to potvrđuje i novi prednacrt Pravilnika o kvaliteti vode namjenjene za ljud-sku potrošnju . Krenimo redom.Bosna i Hercegovina je 2010 god.donjela Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće .Donešeni pravilnik nikoga nije obavezivao da radi po njemu,jer po članu 17 (sis-tem samokontrole),nije ga bilo moguće sprovesti jer nisu donešeni određeni propisi (prven-stveno Pravilnik o higijeni hrane),koji je   donešen 2013.god.Međutim,ni kada je taj pravilnik donešen nikoga nije obavezivao da radi po njemu,niti je to interesovalo nadležna tijela (prije svega Agenciju za sigurnost hrane BiH/ ASH,pa ni Ministarstva zdravstva).Sve se trebalo uskladiti,dakle najkasnije sa 2015.god.,odnosno subjekti u poslovanju sa hranom ili vodom su imali prelazni rok 24 mjeseca. Ukida se pravilnik koji j

  Afrička  mreža  za biološku sigurnost agencije NEPAD (ABNE) mreža je resursa bio-loške sigurnosti za afričke regulatore i kreatore politike. Opći cilj ABNE-a je povećati sposobnost afričkih zemalja za izgradnju funkcionalnih regulatornih sistema biološke sigurnosti. To će omogućiti ovim zemljama da iskoriste modernu poljoprivrednu bio-tehnološku potporu za poboljšanu sigurnost hrane, dohodak i egzistenciju, istovre-meno umanjujući potencijalne rizike za okoliš i ljudsko zdravlje. ABNE je mreža usluga na cijelom kontinentu koja kupuje od afričkih vlada. Koncipirani su u skladu s Konsolidiranim planom djelovanja Agencije NEPAD i ispunjava preporuke afričkog panela na visokoj razini za modernu biotehnologiju - Sloboda inovativnosti, autora Juma i Serageldin (2007). ABNE je službeno odobreno 2008. od strane Afričkog ministarskog vijeća za nauku i tehnologiju (AMCOST) za promicanje napretka nauke i tehnologije za poljoprivre-dni razvoj u Africi. Riječ je o inicijativi koju vodi Afrika,