Ponovo na start liniji,čeka se samo starter

 

Na svim postovima kojima sam do sada pisao kada je u pitanju zdravstvena ispravnost vode u BiH,uvjek sam zaključivao da je Agencija za sigurnost hrane sama sebi cilj (ali ne samo na ovom primjeru),a to potvrđuje i novi prednacrt Pravilnika o kvaliteti vode namjenjene za ljud-sku potrošnju.

Krenimo redom.Bosna i Hercegovina je 2010 god.donjela Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.Donešeni pravilnik nikoga nije obavezivao da radi po njemu,jer po članu 17 (sis-tem samokontrole),nije ga bilo moguće sprovesti jer nisu donešeni određeni propisi (prven-stveno Pravilnik o higijeni hrane),koji je  donešen 2013.god.Međutim,ni kada je taj pravilnik donešen nikoga nije obavezivao da radi po njemu,niti je to interesovalo nadležna tijela (prije svega Agenciju za sigurnost hrane BiH/ ASH,pa ni Ministarstva zdravstva).Sve se trebalo uskladiti,dakle najkasnije sa 2015.god.,odnosno subjekti u poslovanju sa hranom ili vodom su imali prelazni rok 24 mjeseca.

Ukida se pravilnik koji je sličan Hrvatskom,a donosi se drugi

U maju ove godine ASHBiH inicira novi pravilnik,koji se više ne zove Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće,već Pravilnika o kvaliteti vode namjenjene za ljudsku potrošnju.

Republika Hrvatska ima Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (donešen 2008. god),a Republika Srbija ima Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (donešen 1998,a zadnja izmjena je bila prošle godine).

U Pravilniku iz 2010 u članu 1.stav 1., se kaže :“ Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (u daljnjem tekstu: Pravilnik), propisuju se zahtjevi i standardi koje mora ispunjavati voda za piće, najveće dopuštene vrijednosti parametara zdravstvene ispravnosti, metode laboratorijskih ispitivanja, te mjere za praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće”.

U prednacrtu novog Pravilnika u članu 1.stav 1, se kaže (samo) “Ovaj Pravilnik odnosi se na kvalitetu vode namjenjene za ljudsku potrošnju“

Ostali članovi novog Pravilnika su gotovo identični kao u Pravilniku iz 2010.god.,doduše malo neki drukčije zovu nije više kao u članu 10.poglavlje Sanacijske mjere i restrikcija u upotrebi već je to sada član 8.Korektivne aktivnosti i ograničenja upotrebe.

U novom Pravilniku,član 13.Vremenski rok za usklađenost-sada se još produžava na daljnih pet godina,računajući od datuma stupanja na snagu Pravilnika,što prevedeno na bosanski, hrvatski i srpski jezik znači – nikad.Dakle po Pravilniku iz 2010.to je trebalo biti nakon 2 godi-ne primjena, plus još dok se ne donesu drugi posebni propisi,dakle negdje 2013- 2015.god. Dakle,ako je "vjerovati" nadležnim tijelima,od donošenja Pravilnika do njegove primjene u punom kapacitetu trebaće 15 godina,ako se u vremenu,odnosno po isteku tog razdoblja ne donese novi pravilnik,pa de se taj rok ne produži za još neko vrijeme što je sasvim moguće,pa stvari idu ponovo ispočetka,Pravilnik nikoga ne obavezuje da radi po njemu.

Primjena pravilnika je u Hrvatskoj stupila nakon 8 dana od objavljivanja,stim da je je primjena HACCP-a nakon dvije godine postaje obavezna za sva vodovodna preduzeća,odnosno ona je već odmah obavezna po članu 7. njihovog pravilnika.(S obzirom da je sama implemetacija zahtjevna,pa prelazni period je vrijeme da se ussladi poslovanje,tako kad obaveza postaje zakonski obavezna preduzeće ima implementiran HACCP). Primjena Pravilnika u Srbiji je nakon 8 dana od dana objavljivanja.

Za možda one nedovoljno upućene,kada se radi o propisima koji se tiču sigurnosti hrane,ti su propisi dosta zahtjevni za proizvođaće hrane/vode i traže poznavanje puno znanja da bi se primjenili u praksi,a ovakvim načinom otezanja u primjeni propisa BiH se stalno udaljava od primjene pravne stečevine EU kojoj navodno težimo.Jedan je političar govorio da će pravna država početi djelovati od ponedeljka,ali taj ponedeljak se ne vidi još dugo.Da bi se ispravile sve nesukladnosti u proizvodnji vode za piće trebat će proći dosta vremena,a za to će trebati osigurati i određena financijska sredstva.Kada ne želite startati nikada nećete ni doći do cilja, ovako BiH ostaje i dalje  jedina zemlja u Evropi  u kojoj se propisi i regulative  teško donose,a još teže primjenjuju.

Za razliku od pravilnika iz 2010.god.,koji spominje HACCP,ovaj novi pravilnik ga i ne spominje, izuzev što u članu 4.Opšti uslovi,navode da Subjekat u poslovanju sa hranom koji upravlja javnim sistemom za vodosnabdijevanje, obavezan je uspostaviti sistem samokontrole u skladu sa odredbama člana 29. Zakona o hrani,ali bez definisanja vremenskog roka,pa se vjerovatno može tumačiti da je taj rok primjene kada je i rok primjene pravilnika,a to je nakon pet godina od stupanju na snagu pravilnika.Kad se kaže „sistem samokontole“ to je samo jedan djelić nečega što baš i nije definisano ,a kad se kaže HACCP,onda je svima u svijetu jasno da se pod tim podrazumjeva da subjekat u poslovanju sa hranom, odnosno vodom  izvrši sveobuhvatnu analizu opasnosti i utvrdi kritične kontrolne tačke prema principima HACCP-a.To možemo usporediti kada bi pitali,Sarajevo je glavni grad koje zemlje ?,a odgovor bi bio Bosne i Hercegovine,a ne Bosne.

U novom pravilniku slučajno ili ne ni laboratorije koje su nadležne za analize ne moraju biti akreditovane prema normi BAS EN ISO/IEC 17025,barem  novi pravilnik to nigdje izričito ne spominje, ali navode da se analize rade po standardu  EN ISO/IEC 17025,a sama laboratorija ne mora biti akreditovana,barem to nije jasno naznačeno,a što je bilo u pravilniku iz 2010.god.

U Aneksu III (Specifikacija za analizu parametara) se kaže „Nadležni organi osiguravaju da laboratoriji i strane s kojima laboratoriji sklapaju ugovore primjenjuju prakse sistema upravljanja kvalitetom u skladu s standardom EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim standardima“,dakle akreditacija laboratorija ne postoji u novom pravilniku i odredba „drugi jednakovrijedni standardi“ je ne definisana kategorija šta to konkretno znači,koji standari međunarodno priznati.

U isto vrijeme  u pravilniku je definisano da „U nedostatku analitičke metode koja ispunjava minimalne karakteristike djelovanja utvrđene u dijelu B, nadležni organi osiguravaju da se pra-ćenje provodi primjenom najboljih dostupnih tehnika koje ne uključuju prekomjerne troškove“, pa je novi pravilnik  i „ekonomski štedljiv i racionalan“.

U novom pravilniku za razliku od Pravilnika iz 2010.god. nije predviđena analiza hemijskih parametara na anionske i neionske deterdžente(sredstva za čišćenje koje stvara nakupine negativno nabijenih iona s koloidnim svojstvima),te analiza mineralnih ulja,ostali parametri, sada ih je 26, odnosno tri manje u odnosu na raniji pravilnik.

Radi poređenja donja tablica pokazuje na koji su predviđeni hemijski parametri ispitivanja za Bosnu i hercegovinu,a koji za Republiku Hrvatsku.

Usporedna tablica hemijskih parametara po pravilnicima u BiH i Hrvatskoj

1^- Ovih 13 parametara su svrstani u dio C Pravilnika kao indikatorski parametri

Tablica pokazuje da se po Pravilniku u Hrvatskoj obavezno  ispituje više od  38 hemijskih parametara parametara,nego u BiH.

U novom Pravilniku  za razliku od Pravilnika iz 2010.god.uopšte nije predviđeno mjerenje rezidualnog (slobodnog) hlora.Rezidualni hlor je jedan od najvažniji parametara kvalitete vode,njime određujemo kvalitetu sprovedenog hloriranja vode.Redovito hloriranje vode je za sada  jedina zakonska obaveza za vodovodna preduzeća,to jest ne moraju imati tehnološki zaokružen proces pripreme vode,nego samo su dužni izvršiti tretman vode hlorisanjem.Sada u novom pravilniku toga nema.Hlorisanje vode je ključna  KKT/CCP (kritična kontrolna tačka).

Novi Pravilnik je dosta stručno ne utemeljen i proizvoljan te,tako se kod indikatora Boje Vrijed-nost parametra opisuje „atributativno“ riječima „Prihvatljiva za potrošače i bez nenormalnih promjena“.Hrvatski Pravilnik govori kod boje da je MDK 20 mg/PtCo skale.( platinu  kobalt sklalu  Boje uveo još 1892. hemičar Allen Hazen). 

Ista je situacija kod parametra Mutnoće kaže se riječima „Prihvatljiva za potrošače i bez nenormalnih promjena“,ali se to ne izražava u NTU jedinicama,odnosno ne zna se MDK vrijednost za NTU jedinicu vode.

Usporedna tablica mikrobioloških parametara po pravilnicima u BiH i Hrvatskoj

U novom pravilniku nisu jasno napisani obavezni parametri monitoringa,umjesto da su to tabelarno prikazali kao u hrvatskom pravilniku,ili ostavili kao u Pravilniku iz 2010.god.Sada ispada kao da je neko namjerno sve zakomplicirao u članu 7 i članu 5. i u Dijelu B.

„Vrijednosti utvrđene u skladu sa stavom (1) ovog člana ne smiju bit manje striktne od onih koje su navedene u Aneksu I. U pogledu parametara iz Priloga I, Dio C, vrijednosti trebaju biti utvr-đene samo za namjene plana praćenja i ispunjavanja obaveza iz člana 8. ovog Pravil-nika“.

Nešto samo ne može biti sebi cilj,tako je svrha redovitih ispitivanja je dobivanje osnovnih po-dataka o senzorskoj, fizikalnoj, hemijskoj i mikrobiološkoj kvaliteti vode za piće, te podataka o efikasnosti  prerade vode za piće (osobito dezinfekcije).

Nije uopšte jasno koja je bila svrha mijenjanja Pravilnika iz 2010.god.,kada su svi parametri više ili manje ostali isti,a neki kao rezidualni hlor su izostavljeni.

„Cilj ovog Pravilnika je zaštita zdravlja ljudi od negativnog uticaja bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće“,što naravno ne može biti niti će se ikad ispuniti.Valjda bi cilj trebao biti zadovoljavanje svih mjerlji-vih  parametara,a to da li će se ti parametri zadovoljiti ili da neće doći do negativnog uticaja je sasvim,što bi se reklo drugi „par rukava“.Cilj ne može biti imaginarna stvar,već zadovoljava-njem kriterija parametara iz pravilnika možemo ostvariti da voda bude“ zdravstveno isprav-na“.

 

Agencija prepisala Direktivu EU i to predstavila kao Pravilnik

                                     

 

Agencija za sigurnost hrane BiH,u postupku javnih konsultacija povodom novog Pravilnika nije uvažavala i ne uvažava mišljenje struke.ASH BiH,je sada doslovno i bukvalno prepisala od-redbe iz  Direktive  EU, Direktive Vijeća 98/83/EZ od 3. novembra 1998. o kvaliteti vode namijenjene prehrani ljudi i predtsvlja to kao kao Pravilnik,a u Pravilniku ASHBiH se i nije pozvala na odredbe ove  Direktive prepisujući ih.

Novi Pravilnik je dakle  prepisana Direktiva EU,što može biti samo vodilja za usklađenost sa EU.Tako ni Republika Hrvatska nije prepisala Direktivu,već je Direktivu ugradila u svoj zakonodavni okvir kroz pravilnik.

 

Direktiva je zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a moraju ostva-riti. Međutim, svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj.Direktive EU opisuju obavezujuće ciljeve,ali državama članicama dakle  omogućuju fleksibilnost kod prenošenja tih ciljeva u nacionalno zakonodavstvo kroz nacionalne provedbene propise,tako je i Republika Hrvatska prihvatita i ugradila Direktivu 98/83 Vijeća EZ,ali  ih je prilagodila svo-me zakonodavstvu i svojoj praksi pa ostavila parametar mjerenja rezidualnog hlora tamo gdje se hlor koristi kao sredstvo dezinfekcije  Cl₂(gas ili tečni),ClO_2.,napisala svoj pravilnik,a ne prepisala Direktivu koja je samo regulirani okvir za postizanje cilja koje države moraju ostvariti.

Tako u Direktivi iz 1998.se ne spominje HACCP (zakonska obaveza u EU od 2006.god.),već u Direktivi 2015/1787 od 6. oktobra 2015.Republikia Hrvatska je od 106 preduzeća vodosnad-bjevanja u 2016 god.imala 93 preduzeća koja su  implementirala sistem HACCP .

Svjetska zdravstvena organizacija je još 1993.god. u svojim smjernicama za pitku vodu savje-tovala sve zemlje da razvijaju svoje nacionalne standardi i da omogućuju sigurnost vode za piće kroz otklananje ili smanjenje na minimalne koncentracije onih sastojaka vode koji mogu biti opasni za zdravlje”

Da bi se postigla zdravstvena sigurnost vode potrebno je primijeniti tri nivoa mjera,a to su :

 

1.Opšti zahtjevi za zdravstveno ispravnu vodu (zakoni i propisi)     

 

2.Dobra higijenska praksa,Dobra proizvodna praksa,Standardne operativne procedure i Stan-

   dardne sanitacijeke procedure                                                                                                               

3.Implementirati sistem HACCP

 

Kad se prođe ovaj hodogram aktivnosti možemo smatrati da smo sve učinili da imamo zdrav-stveno ispravnu vodu,odnosno imamo proaktivni sistem kontrole.U ovom slučaju pojam zdrav-stvena ispravnost vode znači da smo izgradili sistem u kojem smo zaštićeni od opasnosti, rizi-ka ili povrede ili ih vjerovatno nećemo dobiti ,dok pojam zdravstveno ispravna voda znači da ne sadrži zarazne tvari i koja neće prouzročiti štetu,ozljedu ili bolest.

Na kraju ostaje nejasno zašto ASHBiH ukida postojeći Pravilnik i izvlači Direktivu objavljenu prije 22 god.predstavljajući je kao njihov rad na novom Pravilniku, pritom izostavljajući neke ključne elemente koje je imao/a postojeći Pravilnik.Valjda tako uvjek bude kad se nešto bukvalno prepisuje,pa ostane važno nešto u prepisivanju-