Zrakoprazni prostor
Bosansko-hercegovačke igre nadležnosti uvjek su tu da nas podsjeti u kojoj državi živimo.To je i slučaj i tamo gdje bi stvari trebale biti potpuno definisane i jasne. Naravno,u pitanju je samo novac,a struka i posao nisu IN,u državi gdje tog novca sve manje ima,a apetiti,interesi i korisnici su svakim danom sve veći.
Upravo ovih dana je aktualno "prepucavanje" između odlazećeg Ministra poljoprivrede FBiH, Šemsudina Dedića i "vječitog" Predsjednika Veterinarske komore FBiH, Jasmina Ferizbegovića.
Sdruge strane činjenica je da niko nije zainteresovan za sprovođenje zakona i propisa,niti ministarsva,inspekcije a niti subjekti u poslovanju sa hranom.Brojni su primjeri za to.S druge strane potrošači su sve više ugroženi sa hranom kojoj se ne za porijeklo,samo u Federaciji BiH, oko 6.000 ljudi godišnje ima posljedice oboljevanja čiji je uzrok hrana i voda.
Napad je najbolja odbrana
Federalni ministrar poljoprivrede,Šemsudin Dedić, je prošle sedmice izjavio da Veterinarska komora neovlašteno izdaje i naplaćuje veterinarske licence za obavljanje veterinarske djelat-nosti.
Vlada na odlasku je usvojila ovu informaciju i zadužila nadležne institucije da provedu detaljnu kontrolu nad radom Veterinarske komore FBiH.
S druge strane predsjednik Veterinarske komore FBiH,proziva vladu,da godinama ukazuje za kriminal u Ministarstvu poljoprivrede,pa i najnoviji konkurs za pomoćnika ministra za veterinar-stvo,smatra namještenim.U isto vrijeme Ferizbegović tvrdi da Ministarstvo želi opstruirati rad Komore.
"Imamo svu dokumentaciju,sasvim jasnu,da smo legalni i da imamo ovlasti.Ministarstvo je tužbom htjelo osporiti naše pslovanje,ali je presuda bila u našu korist.Nikada nisu sa Ko-morom potpisati ugovor,jer su htjeli na terenu imati anarhiju", rekao je predsjednik Komore Ferizbegović za "Dnevni avaz".
Spor traje deceniju
Zanimljivo da je još 2008.god.tadašnji ministra poljoprivrede Damir Ljubić,također govorio o istom problemu.
"... Ministarstvo, zajedno sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove, kreiralo i pred-ložilo dopune Zakona o veterinarstvu koje će dostaviti Vladi FBiH. Ove dopune se uglavnom odnose na usklađivanje zakona sa postojećim zakonom na nivou BiH, krivične odredbe i us-klađivanje nekih tehničkih stvari, osim člana 12. u kojem se navodi da se kontrola pošiljki prehrambenih proizvoda radi samo na jednom mjestu.
"Nakon svega, očito je da Ferizbegoviću ne odgovara uvođenje reda i odgovornosti u ovoj oblasti i da niko nema monopol na određenim područjima. U kontaktu smo sa ljudima iz struke jer nam je cilj da dođemo do najkvalitetnijih zakona i rješenja kako bi sačuvali zdra-vlje životinja, pa samim tim i ljudi", istakao je tada Ljubić.
I tada je predsjednik Veterinarske komore "optužio resorno ministarstvo da pokušava zaobići propisane procedure za usvajanje zakonskih akata i nezakonito uređivati politiku u oblasti veterinarstva ".
Propisi za koje se niko ne zanima
Kada dođemo do tačke,sprovođenja propisa iz oblasti sigurnosti hrane (jedno od najtežih po-glavlja u pregovorima o pristupu Evropskoj uniji),tek tad možemo sagledati cjelinu nezaintere-sovane države i njenih institucija.Mada se stvari ne mogu generalizirati,negdje ima pomaka,ali u cjelini je to još daleko za jednu zemlju koja bi trebala preuzeti i implementirati jedan dio pra-vne stečevine EU.
Nevjerovatna je činjenica da subjekti u poslovanju hranom u Federaciji BiH,izuzev onih koji su svoju sudbinu potražili u izvozu (mada i tu ima dosta nevjerovatne nedosljednosti) uopšte nisu zainteresovani za primjenu zakonskih propisa,koji su stupili na snagu još 2013.god.Još veće čuđenje predstavlja činjenica da ih nadležna tijela uopšte i ne potiču na to.Teško bi to bilo obja-sniti nekome tko dolazi iz jedne uređene Danske,ali u BiH,oni koji su u tom lancu,za njih je to "potpuno normalno stanje", zašto bi se opterećivali sad i sa tim,da sad nešto novo nauče, prihvate i sprovedu u praksu,odnosno da idu u korak sa cviliziraim svijetom.
Uvjek se sjetim jednog slučaja iz prakse,kada je trebalo kod jednog pekarskog subjekta imple-mentirati HACCP.Tada se je kao problem pojavila peć za pečenje pekarskih proizvoda.Na pi-tanje vlasniku,s obzirom na veličinu i izgled objekta,od koga si dobio Rješenje za rad "dadoše mi ovih iz općine",rekao je.
Činjenica je da u nadležnoj opštinskoj službi,osoba može provesti čitav radni vijek , a da nikada nije pročitala Pravilnik o izgradnji i rekonstrukciji pekarskih objekata iz 1960 god.,za mlađe čitaoce tada se je država zvala Federativna Narodna Republika Jugoslavija,kao ni druge propise iz sigurnosti hrane.
Taj je propis na žalost ili sreću još uvjek na snazi u FBiH,ali naši pekari ne ispunjavaju ni mini-mum propisanih tadašnjih zahtjeva (Preduvjetni programi).Nešto je ranijih godina bilo reakcije iz Klasa-Sarka, ali to nije naišlo na pozornost nadležnih i sve je ostalo po starom.
Registrovan ili neregistrovani subjekat u poslovanju sa hranom
Na ovogodišnjem bihaćkom sajmu "EKO-BIS",koji je imao za temu "Pažljivo birajmo hranu", jedan je broj izlagača ,a pošto je sajam i prodajnog tipa,uopšte nije Registrovan kod nadležnih tijela.
Subjekti u poslovanju sa hranom moraju proći posebnu proceduru registracije,kod nadležnog kantonalnog ministarstva,a neki i kod federalnog.Po Zakonu o hrani BiH,svi subjekti,odnosno objekti koji se koriste u primarnoj proizvodnji,proizvodnji,preradi,obradi i skladištenju hrane mo-raju biti upisani u Registar Agencije za hranu BiH,ali od objave zakona od 2004.god.,takav re-gistar još uvjek ne postoji.To se posebno odnosi za subjekte koji proizvode hranu životinjskog porijekla.To su osnove bilo kakve djelatnosti i oko toga nema nikakve opstrukcije i poricanja.
Međutim iako je stvar u osnovi jednostavna da samo registrovani subjekat u poslovanju sa hranom može proizvoditi prodavati hranu,to nije slučaj.Ali postoji još nešto gore,a to je kad nadležno Kantonano tijelo izda Rješenje za rad,a subjekat na koji se to rješenje odnosi ne za-dovoljava niti jedan od uslova za poslovanje,e to je već KVAKA 22.
Stečena prava
U Bosni i Hercegovini,jedno od neformalnih prava je nasljediti i imati "stečeno pravo",pa navo-dimo dva primjera.
Tako imamo prvi primjer da su subjekti u poslovanju sa hranom obavezni, provodi obuku iz higijenskog minimuma, prema Pravilniku o načinu i obimu sticanja potrebnih znanja o higi-jeni životnih namirnica, sirovina namijenjenih za proizvodnju životnih namirnica i predmeta opće upotrebe i o ličnoj higijeni („Službeni list SR BiH“, broj 30/88).Na taj način Zavodi za javno zdravstvo obezbjeđuju dio prihoda.
Subjekti u poslovanju s hranom su po Zakonu o hrani dužni uspostaviti sistem samokontrole, provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehničkih uslova proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolm,provedbom preventivnog postupka samokotrole,razvijenog u skladu sa nečelima sistema analize opasnosti i kritičnih kotrolnih tačaka (HACCP).
Dakle ovdje govorimo o preventivnim mjerama,o proaktivnim radnjama koje subjekti u poslo-vanju sa hranom trebaju poduzimati na dnevnoj razini,a ne po prevaziđenim propisima iz 1988. god., svake četiri godine.Subjekti moraju svojim vođenjem zapisa i evidencija na dnevnom ni-vou,pa ponekad i u svakom predviđenom satu dokazati da su poduzeli sve mjere koje se tiču sigurnosti hrane i procesa koje obavljaju u svom poslovanju i koji su pod njihovom kontrolom.
Dokumentacija kojom se dokazuje da su poduzeli potrebne mjere za sigurno rukovanje sa sirovinama,procesima,gotovim proizvodima,nadzor nad osobljem koji proizvodi hranu,DDD mjerama,procedure čišćenja i sanitacije,komunikacija sa dobavljačima i sistem sljedivosti je dosta zahtjevna i traži od subjekta u poslovanju sa hranom da ima obučeno osoblje koje će moći upravljati sa ovim zahtjevima.Obuka se mora sprovoditi svakodnevno i periodično, po-nekad i uz pomoć mentora, tkzv. "cjeloživotno učenje".
Drugi primjer je naknada za obavezan veterinarsko sanitarni pregled, a sve na temelju člana 65. Zakona o zdravstvenoj zastiti životinja ("Sluzbeni list SR BiH" broj 14/78), a u vezi člana 35. stav 1. Zakona o zastiti životinja od bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Sluzbeni list SR BiH", broj 2/92 i "Službeni list RBiH", broj 13/94).Nije sporno to da se kod obavljanja vete-rinarsko-sanitarnih pregleda plaća naknada,ali ako se ti pregledi ne obavljaju,a uzima se no-vac,e to je kršenje i izvrgavanje propisa,a to se uglavnom i tako radi upravo od onih koji imaju javne ovlasti.Primjeri su zaista brojni, obrazci za veteriarski pregled se izdaju u veterinarskim stanicama,kafanama,na cesti i slično,a da onaj koji izdaje taj dokument uopšte i ne vidi pošiljke za koje se garantuje da su zdravsteno ispravni.
Primjer jednog distributera sladoeda zorno prikazuje svu tu besmislenost,ali je važno uzeti na-knadu za tobožni pregled.U ljetnim mjesecima imaju potrebu dostaviti sladoed na više stotina destinacija u BiH,ali im treba potvrda od veterinarske stanice o pregledu pošiljke.Pored toga što sprovode zakon i primjenjuju HACCP sistem,pored toga što su proizvodi uvezeni sa svom potrebnom dokumentacijom,eto najvažniji je taj obrazac od osobe koja pošiljke nije ni vidjela,a navodno sve zbog toga što tvrde da u sladoledu ima mlijeka i jaja i to je osnova za izdavaje po-tvrde o zdravstvenoj ispravosti,a i pitanje je koje mlijeko i koja jaja.
Agencija za sigurnost hrane ili Gornji dom
Agencija za sigurnost hrane BiH ovako kako radi nema nikakavu ulogu u unaprijeđenju sigur-nosti hrane u BiH.Kad vidimo rad drugih agencija za sigurnost hrane u Evropi,pa i drugdje,da imaju jasnu proaktivnu ulogu,naša Agencija se bavi rijetkim donšenjem propisa,a i kad ih done-su, njih ne zanima kako se ti propisi prijmenjuju i da li se uopšte primjenjuju.
Samo donošenje propisa,barem dok dođe do onih za koje su namjenjeni traje beskrajno dugo.
Agencija će objaviti da je Vijeće ministara usvojilo novi pravilnik,a kao primjer možemo navesti Pravilnik o izmjenama i dopuni pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu,naime tada smo saznali.. "na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u saradnji sa nad-ležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, na 149. sjednici Vijeća ministara Bosne i Her-cegovine održanoj 18. jula 2018. godine donjela Pravilnik o izmjenama i dopunama pravil-nika o mikrobiološkim kriterijima za hranu." U ovoj obavjesti ništa ne bi bilo sporno,da nije tek nakon dva mjeseca,dakle 18. septembra donešeni pravilnik i objavljen u Službenom glasniku BiH.
U 2017. godini registrirano je 5.844 oboljelih uzrokovano hranom i vodom, sa učešćem u ukup-noj strukturi zaraznih bolesti s 11,88%.
Najzastupljeniji u ovoj grupi bolesti su Enterocolitis acu-ta 5.090 oboljela (Mb 231,24/100 000),
nepoznate etiologije, na drugom mjestu je Toxiinfectio alimentaris (Mb 21,26/100 000), uzročnik nije
izoliran . Tamo gdje je uzročnik identificiran, naj-češće se radi o Salmonelli enteritidis.
U nastavku dajemo pregled broja proizvođača izvoznika hrane životinjskog porijekla zemalja u regiji, koji su imaju odobrenje za izvoz za tržište od 500 miliona stanovnika.
Upravo ovih dana je aktualno "prepucavanje" između odlazećeg Ministra poljoprivrede FBiH, Šemsudina Dedića i "vječitog" Predsjednika Veterinarske komore FBiH, Jasmina Ferizbegovića.
Sdruge strane činjenica je da niko nije zainteresovan za sprovođenje zakona i propisa,niti ministarsva,inspekcije a niti subjekti u poslovanju sa hranom.Brojni su primjeri za to.S druge strane potrošači su sve više ugroženi sa hranom kojoj se ne za porijeklo,samo u Federaciji BiH, oko 6.000 ljudi godišnje ima posljedice oboljevanja čiji je uzrok hrana i voda.
Felix Baumgartner je skočio s ruba svemira sa visine od 39.045 metara i uspješno se spustio na zemlju...
Napad je najbolja odbrana
Federalni ministrar poljoprivrede,Šemsudin Dedić, je prošle sedmice izjavio da Veterinarska komora neovlašteno izdaje i naplaćuje veterinarske licence za obavljanje veterinarske djelat-nosti.
Vlada na odlasku je usvojila ovu informaciju i zadužila nadležne institucije da provedu detaljnu kontrolu nad radom Veterinarske komore FBiH.
Šemsudin Dedić,Ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva FBiH :
"Institucije će provesti detaljnu kontrolu nad radom Komore"
S druge strane predsjednik Veterinarske komore FBiH,proziva vladu,da godinama ukazuje za kriminal u Ministarstvu poljoprivrede,pa i najnoviji konkurs za pomoćnika ministra za veterinar-stvo,smatra namještenim.U isto vrijeme Ferizbegović tvrdi da Ministarstvo želi opstruirati rad Komore.
"Imamo svu dokumentaciju,sasvim jasnu,da smo legalni i da imamo ovlasti.Ministarstvo je tužbom htjelo osporiti naše pslovanje,ali je presuda bila u našu korist.Nikada nisu sa Ko-morom potpisati ugovor,jer su htjeli na terenu imati anarhiju", rekao je predsjednik Komore Ferizbegović za "Dnevni avaz".
Jasmin Ferizbegović,Predsjednik Veterinarske komore FBiH
"Ministrarstvo želi anarhiju"
Spor traje deceniju
Zanimljivo da je još 2008.god.tadašnji ministra poljoprivrede Damir Ljubić,također govorio o istom problemu.
"Veterinarska komora Federacije BiH (FBiH) od
2004. godine do danas nelegalno izdavala licence, te naglasio da je
predsjedniku i delegatima Skupštine ove komore istekao mandat još 2008. godine.
"Zajedno sa Federalnom
inspekcijom informisali smo Vladu FBiH o statusu, legalitetu i le-gitimitetu
Veterinarske komore FBiH, te ukazali da ona ni do danas nije postupila u skladu
sa zakonskim odredbama, odnosno nije uskladila svoje akte, izabrala nove ljude
i, u skladu sa zakonom, od Vlade zatražila saglasnost za obavljanje javnih
ovlašćenja", rekao je Ljubić na konferenciji za novinare,20.07.2010.god.
Damir Ljubić,bivši ministar poljoprivrede FBiH
"Veterinarska komora od 2004.god.nelegalno izdaje licence"
"... Ministarstvo, zajedno sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove, kreiralo i pred-ložilo dopune Zakona o veterinarstvu koje će dostaviti Vladi FBiH. Ove dopune se uglavnom odnose na usklađivanje zakona sa postojećim zakonom na nivou BiH, krivične odredbe i us-klađivanje nekih tehničkih stvari, osim člana 12. u kojem se navodi da se kontrola pošiljki prehrambenih proizvoda radi samo na jednom mjestu.
"Nakon svega, očito je da Ferizbegoviću ne odgovara uvođenje reda i odgovornosti u ovoj oblasti i da niko nema monopol na određenim područjima. U kontaktu smo sa ljudima iz struke jer nam je cilj da dođemo do najkvalitetnijih zakona i rješenja kako bi sačuvali zdra-vlje životinja, pa samim tim i ljudi", istakao je tada Ljubić.
I tada je predsjednik Veterinarske komore "optužio resorno ministarstvo da pokušava zaobići propisane procedure za usvajanje zakonskih akata i nezakonito uređivati politiku u oblasti veterinarstva ".
Propisi za koje se niko ne zanima
Kada dođemo do tačke,sprovođenja propisa iz oblasti sigurnosti hrane (jedno od najtežih po-glavlja u pregovorima o pristupu Evropskoj uniji),tek tad možemo sagledati cjelinu nezaintere-sovane države i njenih institucija.Mada se stvari ne mogu generalizirati,negdje ima pomaka,ali u cjelini je to još daleko za jednu zemlju koja bi trebala preuzeti i implementirati jedan dio pra-vne stečevine EU.
Nevjerovatna je činjenica da subjekti u poslovanju hranom u Federaciji BiH,izuzev onih koji su svoju sudbinu potražili u izvozu (mada i tu ima dosta nevjerovatne nedosljednosti) uopšte nisu zainteresovani za primjenu zakonskih propisa,koji su stupili na snagu još 2013.god.Još veće čuđenje predstavlja činjenica da ih nadležna tijela uopšte i ne potiču na to.Teško bi to bilo obja-sniti nekome tko dolazi iz jedne uređene Danske,ali u BiH,oni koji su u tom lancu,za njih je to "potpuno normalno stanje", zašto bi se opterećivali sad i sa tim,da sad nešto novo nauče, prihvate i sprovedu u praksu,odnosno da idu u korak sa cviliziraim svijetom.
Uvjek se sjetim jednog slučaja iz prakse,kada je trebalo kod jednog pekarskog subjekta imple-mentirati HACCP.Tada se je kao problem pojavila peć za pečenje pekarskih proizvoda.Na pi-tanje vlasniku,s obzirom na veličinu i izgled objekta,od koga si dobio Rješenje za rad "dadoše mi ovih iz općine",rekao je.
Činjenica je da u nadležnoj opštinskoj službi,osoba može provesti čitav radni vijek , a da nikada nije pročitala Pravilnik o izgradnji i rekonstrukciji pekarskih objekata iz 1960 god.,za mlađe čitaoce tada se je država zvala Federativna Narodna Republika Jugoslavija,kao ni druge propise iz sigurnosti hrane.
Taj je propis na žalost ili sreću još uvjek na snazi u FBiH,ali naši pekari ne ispunjavaju ni mini-mum propisanih tadašnjih zahtjeva (Preduvjetni programi).Nešto je ranijih godina bilo reakcije iz Klasa-Sarka, ali to nije naišlo na pozornost nadležnih i sve je ostalo po starom.
Registrovan ili neregistrovani subjekat u poslovanju sa hranom
Na ovogodišnjem bihaćkom sajmu "EKO-BIS",koji je imao za temu "Pažljivo birajmo hranu", jedan je broj izlagača ,a pošto je sajam i prodajnog tipa,uopšte nije Registrovan kod nadležnih tijela.
Subjekti u poslovanju sa hranom moraju proći posebnu proceduru registracije,kod nadležnog kantonalnog ministarstva,a neki i kod federalnog.Po Zakonu o hrani BiH,svi subjekti,odnosno objekti koji se koriste u primarnoj proizvodnji,proizvodnji,preradi,obradi i skladištenju hrane mo-raju biti upisani u Registar Agencije za hranu BiH,ali od objave zakona od 2004.god.,takav re-gistar još uvjek ne postoji.To se posebno odnosi za subjekte koji proizvode hranu životinjskog porijekla.To su osnove bilo kakve djelatnosti i oko toga nema nikakve opstrukcije i poricanja.
Međutim iako je stvar u osnovi jednostavna da samo registrovani subjekat u poslovanju sa hranom može proizvoditi prodavati hranu,to nije slučaj.Ali postoji još nešto gore,a to je kad nadležno Kantonano tijelo izda Rješenje za rad,a subjekat na koji se to rješenje odnosi ne za-dovoljava niti jedan od uslova za poslovanje,e to je već KVAKA 22.
Stečena prava
U Bosni i Hercegovini,jedno od neformalnih prava je nasljediti i imati "stečeno pravo",pa navo-dimo dva primjera.
Tako imamo prvi primjer da su subjekti u poslovanju sa hranom obavezni, provodi obuku iz higijenskog minimuma, prema Pravilniku o načinu i obimu sticanja potrebnih znanja o higi-jeni životnih namirnica, sirovina namijenjenih za proizvodnju životnih namirnica i predmeta opće upotrebe i o ličnoj higijeni („Službeni list SR BiH“, broj 30/88).Na taj način Zavodi za javno zdravstvo obezbjeđuju dio prihoda.
Subjekti u poslovanju s hranom su po Zakonu o hrani dužni uspostaviti sistem samokontrole, provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehničkih uslova proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolm,provedbom preventivnog postupka samokotrole,razvijenog u skladu sa nečelima sistema analize opasnosti i kritičnih kotrolnih tačaka (HACCP).
Dakle ovdje govorimo o preventivnim mjerama,o proaktivnim radnjama koje subjekti u poslo-vanju sa hranom trebaju poduzimati na dnevnoj razini,a ne po prevaziđenim propisima iz 1988. god., svake četiri godine.Subjekti moraju svojim vođenjem zapisa i evidencija na dnevnom ni-vou,pa ponekad i u svakom predviđenom satu dokazati da su poduzeli sve mjere koje se tiču sigurnosti hrane i procesa koje obavljaju u svom poslovanju i koji su pod njihovom kontrolom.
Dokumentacija kojom se dokazuje da su poduzeli potrebne mjere za sigurno rukovanje sa sirovinama,procesima,gotovim proizvodima,nadzor nad osobljem koji proizvodi hranu,DDD mjerama,procedure čišćenja i sanitacije,komunikacija sa dobavljačima i sistem sljedivosti je dosta zahtjevna i traži od subjekta u poslovanju sa hranom da ima obučeno osoblje koje će moći upravljati sa ovim zahtjevima.Obuka se mora sprovoditi svakodnevno i periodično, po-nekad i uz pomoć mentora, tkzv. "cjeloživotno učenje".
Drugi primjer je naknada za obavezan veterinarsko sanitarni pregled, a sve na temelju člana 65. Zakona o zdravstvenoj zastiti životinja ("Sluzbeni list SR BiH" broj 14/78), a u vezi člana 35. stav 1. Zakona o zastiti životinja od bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Sluzbeni list SR BiH", broj 2/92 i "Službeni list RBiH", broj 13/94).Nije sporno to da se kod obavljanja vete-rinarsko-sanitarnih pregleda plaća naknada,ali ako se ti pregledi ne obavljaju,a uzima se no-vac,e to je kršenje i izvrgavanje propisa,a to se uglavnom i tako radi upravo od onih koji imaju javne ovlasti.Primjeri su zaista brojni, obrazci za veteriarski pregled se izdaju u veterinarskim stanicama,kafanama,na cesti i slično,a da onaj koji izdaje taj dokument uopšte i ne vidi pošiljke za koje se garantuje da su zdravsteno ispravni.
Primjer jednog distributera sladoeda zorno prikazuje svu tu besmislenost,ali je važno uzeti na-knadu za tobožni pregled.U ljetnim mjesecima imaju potrebu dostaviti sladoed na više stotina destinacija u BiH,ali im treba potvrda od veterinarske stanice o pregledu pošiljke.Pored toga što sprovode zakon i primjenjuju HACCP sistem,pored toga što su proizvodi uvezeni sa svom potrebnom dokumentacijom,eto najvažniji je taj obrazac od osobe koja pošiljke nije ni vidjela,a navodno sve zbog toga što tvrde da u sladoledu ima mlijeka i jaja i to je osnova za izdavaje po-tvrde o zdravstvenoj ispravosti,a i pitanje je koje mlijeko i koja jaja.
Agencija za sigurnost hrane ili Gornji dom
Agencija za sigurnost hrane BiH ovako kako radi nema nikakavu ulogu u unaprijeđenju sigur-nosti hrane u BiH.Kad vidimo rad drugih agencija za sigurnost hrane u Evropi,pa i drugdje,da imaju jasnu proaktivnu ulogu,naša Agencija se bavi rijetkim donšenjem propisa,a i kad ih done-su, njih ne zanima kako se ti propisi prijmenjuju i da li se uopšte primjenjuju.
Samo donošenje propisa,barem dok dođe do onih za koje su namjenjeni traje beskrajno dugo.
Agencija će objaviti da je Vijeće ministara usvojilo novi pravilnik,a kao primjer možemo navesti Pravilnik o izmjenama i dopuni pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu,naime tada smo saznali.. "na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u saradnji sa nad-ležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, na 149. sjednici Vijeća ministara Bosne i Her-cegovine održanoj 18. jula 2018. godine donjela Pravilnik o izmjenama i dopunama pravil-nika o mikrobiološkim kriterijima za hranu." U ovoj obavjesti ništa ne bi bilo sporno,da nije tek nakon dva mjeseca,dakle 18. septembra donešeni pravilnik i objavljen u Službenom glasniku BiH.
Agencija za sigurnost hrane je tipična agencija za administriranje,njena je uloga ne samo da djeluje proaktivno o svim pitanjima važnim za sigurnost hrane,nego i da se bavi strateškim planiranjem i predviđanjem svih potecjalnih rizika hrane kao izvora opasnosti za potrošače.
Agencija treba biti jako stručno i referentno tijelo koje unapređue naš sigurnosni sistem u lancu snadbjevanja potrošača.Subjekti u poslovanju sa hranom trebaju tijelo koje će im u svakom momentu biti na usluzi i tijelo koje mora imati ulogu revizije naše politike sigurnosti hrane u praksi.
Transparetnost Agencije kada su u pitanju službene kontrole,koje se provode radi verificiranja postupaka u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje,te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja gotovo ništa i ne znamo,mada im propisi o tome jasno nalažu da javnost mora imati pristup informacijama o kontrolnim aktivnostima nadležnih organa i njihvoj efikasnosti ,a na to ih obavezuje i Zakon o hrani.
Ono što je također bilo zanimljivo da su 8.marta ove godine objavljene Javne konsultacije o stavljanju van snage Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda.
Kako su naveli iz Agencije: "svrha donošenja Pravilnika o stavljanju van snage
Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda je
sadržan u potrebi da se uskladi sa novonastalim izmjenama proizašlim iz izmjene
Zakona o inspekcijskim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene
novine FBiH“, broj 73/14), kojim je stavljen van snage Zakon o tržišnoj
inspekciji Federacije BiH („Službene novine FBiH“, broj 2/95) te da je kao
posljedica stavljanja van snage Zakona o tržišnoj inspekciji Federacije BiH
trenutna situacija da su općinski, gradski i kantonalni tržišni inspektori
ostali bez stvarne nadležnosti. Pravilnik će riješiti probleme proistekle zbog
toga što je direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove ovlastio
kantonalne tržišne inspektore da obavljaju poslove tržišnog inspektora, dok
općinski i gradski tržišni inspektori nemaju tu ovlast".
Čitavo obrazloženje je samo iz razloga što je bilo potrebno promjeniti/dopuniti samo prvi stavak člana 6. Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda,član 6. je poznatiji kao Ovjeravanje knjige KEUB (knjiga evidencije utroška brašna),gdje se u stavu 1 navodi da je knjigu potrebno ovjeriti pečatom i potpisom nadležnog općinskog inspektora,a sve u cilju da se uskladi s novonastalim izmjenama proizašlim iz izmjene
zakona o inspekcij-skim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene
novine FBiH“, broj 73/14) kojim je stavljen van snage Zakon o tržišnoj
inspekciji Federacije BiH („Službene novine FBiH“, broj 2/95).Kao posljedica stavljanja van snage Zakona o tržišnoj inspekciji Federacije
BiH općinski, gradski i tržišni inspektori izgubili su tu ovlast.
Dakle,bilo je potrebno samo promjeniti jedan stavak u jednom članku,a ne predlagati ukidanje cijelog Pravilnika. Pravilnik o ukidaju pravilnika ... još nije donešen,stavak nije promjenjen, pa je izvorni pravilnik još na snazi ?
Hrana uzrok oboljevanja 6000 stanovnika FBiH
Oboljeli od Enterocolitis acuta po dobi , 2017.god.u Federacii BiH
(podaci Federalnog zavoda za javno zdravstvo)
(podaci Federalnog zavoda za javno zdravstvo)
Broj od 5.844 oboljela od bolesti prenosive hranom i vodom u FBiH mora se uzeti sa rezer-vom,jer se radi samo o slučajevima koji su prijavljeni u javno-zdravstvenim ustanovama,može se sa sigurnošću predpostaviti da je taj broj veći za nekoliko puta.
Izvoznici hrane u EU
Djeca do 6 godina zauzimaju više od jedne petine svih oboljelih u FBiH od bolesti čiji je uzrok hrana u 2017.god.
Izvoznici hrane u EU
U nastavku dajemo pregled broja proizvođača izvoznika hrane životinjskog porijekla zemalja u regiji, koji su imaju odobrenje za izvoz za tržište od 500 miliona stanovnika.
Broj subjekata iz Srbije,Bosne i Hercegovine,Makedonije i Crne Gore koji
mogu izvoziti hranu u EU
Zastupljenost broja izvoznika po zemljama u regiji
Primjedbe
Objavi komentar