Provedba strategije za pojedine države i uloga WHO-a



Prema jačem sistemi sigurnosti hrane i globalnoj saradnji

U nekoliko nastavaka izvodi iz Globalne strategije WHO za period do 2030.god.

Peti dio dio

Kako države članice mogu provesti strategiju?

Države članice trebale bi modificirati, redizajnirati ili ojačati svoju nacionalnu sigurnost sistema hrane  prema potrebi temeljeni na strateškim prioritetnim područjima i strateškim ciljeve utvrđene u ovoj strategiji. Kao što su sistemi sigurnosti hrane u državama članicama u različitim fazama razvoja treba prilagoditi prioritete strateških akcija na jedinstvenu situaciju svake zemlje.

Neke države članice možda će htjeti poduzeti postupan pristup za strateško usmjeravanje aktivnosti za jačanje njihovih sistema sigurnosti hrane. Ovaj pristup se sastoji od interakcije i međuovisnih  komponenti koje tvore sveobuhvatnu i dobro koordiniranu cjelinu kao nasuprot pristupu koji nastoji ojačati pojedine komponente sistema uz ograničeno razmatranje ujednačenosti i međuovisnosti komponenti sistema. Postupni pristup omogućit će zemljama da identificiraju prioritetne strateške akcije koji mogu pomoći u jačanju ujednačenosti sistema sigurnosti hrane u njihovim pojedinačnim fazama razvoja. Fokus bi u početku trebao biti na jačanju minimalnih  zakonskih I operativnih zahtjeva za upravljanje rizikom sigurnosti hrane i odgovor na sigurnost hrane na incidente i hitne slučajeve. To će olakšati uspostavljanje zdravih temelja na kojem će se izgraditi efikasni  sistem, uz pomoć zemljama u određivanju prioriteta intervencije i maksimizirati povrat ulaganja u sisteme sigurnosti hrane.

Opći pristup za države članice da razviju, ažuriraju i provedu svoju Nacionalnu strategije sigurnosti hrane sastoje se od četiri koraka ilustrirana na slici 1 s primjerima alati koji se mogu koristiti za olakšavanje svakog koraka:


Slika 1. Opće smjernice za države članice za razvoj i provedbu strategije

Za analizu situacije FAO i WHO razvili su alat za procjenu kao pomoć članicama država u ocjenjivanju efikasnosti svojih sistema kontrole hrane, bez obzira na razinu njihove osposobljenosti. Ovaj se alat može koristiti za procjenu statusa  sistema nacionalne kontrole hrane, identificirati snage i slabosti te identificirati prioritetna područja za djelovanje. Kada ocjenjuju  nacionalne sisteme sigurnosti hrane, treba procijeniti svaku od ključnih komponenti i uspoređeno sa strateškim prioritetima navedenima u ovoj Globalnoj strategiji Sigurnosti  za hranu.Osim ovog FAO/WHO alata, Joint External Evaluation  i Electronic State Alat za godišnje izvještavanje stranaka o samoprocjeni  u okviru Svjetske zdravstvene organizacije. Regulativa se također može koristiti za procjenu nacionalnog kapaciteta spremnosti za sigurnost hrane.Osim toga, WOAH Performance of Veterinary Services (PVS) Pathway  posebno usmjeren na procjenu sigurnosti proizvodnje i prerade hrane životinjskog porijekla. Jednom provedena je temeljna procjena nacionalnog sistema sigurnosti hrane, bit će moguće definirati ciljeve i ciljane intervencije za jačanje sistema na temelju pet strateških prioritetnih područja identificiranih u ovoj strategiji.

Analizu situacije treba pratiti izrada plana provedbe koji uključuje redoslijed za različite elemente primjenjivanog restrukturiranog sistema sigurnosti hrane , definiranje uloga i odgovornosti te uspostava nadzora i sistema ocjenjivanja. Plan treba biti pravilno financiran kako bi postigao svoje ciljeve.To će zahtijevati angažman i analizu različitih stručnjaka, disciplina i prije svega relevantne sudionike. Nakon što je plan dogovoren i saopćen, provedba faza može započeti. Redovite provjere napretka i izvještaja trebaju činiti dio redovitih praćenje kako bi se osiguralo da plan ostaje na kursu ili odgovarajuća korekcija kursa mjere koje se primjenjuju.

Uloga WHO

WHO se zalaže za smanjenje zdravstvenog, ekonomskog i društvenog opterećenja koje proizlazi iz FBD-a savjetovanjem i pomaganjem državama članicama da smanje izloženost – i povećaju praćenje– neprihvatljive razine hemijskih, mikrobioloških i fizičkih opasnosti.

Konkretno, uloga WHO-a u strategiji može se odražavati u sljedećim područjima.

WHO će se, zajedno s drugim agencijama, zalagati za veće ulaganje u sigurnost hrane do razvoj globalnog investicijskog slučaja i pružanje tehničkih savjeta zemljama koje žele poboljšati svoje sisteme sigurnosti hrane, posebno one koji imaju najveći teret FBD ili slabiji sistemi kontrole hrane.WHO će također zagovarati, osigurati analitiku i uspostaviti globalne sisteme praćenja uspostavljanje pokazatelja sigurnosti hrane za sigurnost hrane kako bi se kvantificirao doprinos ovog područja za postizanje ciljeva održivog razvoja.

Nadalje, WHO će organizirati i koristiti različite globalne forume i kampanje sigurnost hrane, prehrana, prehrambeni sistemi i javno zdravlje za poticanje dijaloga o politikama države članice, organizacije UN-a, akademska zajednica, privatni sektor, civilna društva i drugi nedržavni akteri da uključe sigurnost hrane u svoje akcijske planove i politike. Posebno WHO temeljit će se na rezultatima UN-ovog sastanka na vrhu o prehrambenim sistemima kako bi se osiguralo da je sigurnost hrane dio puta transformacije zemalja.

WHO će zajedno s FAO-om sintetizirati dokaze katalizirajući i koordinirajući naučno savjetovanje i istraživanje u vezi sa sigurnošću hrane i prehranom; nastavljajući i dalje jačanje svoje uloge u Codex Alimentariusu kako bi se osigurala sigurna, održiva i predvidljivo financiranje naučnih savjeta Codexa; i redovito ažurirati procjene globalnog opterećenja za FBD i zoonoze. Sintetizirani dokazi bit će dalje prevedeni u međunarodne standarde i normativne smjernice o sigurnosti hrane za informiranje pri donošenju politika.U međuvremenu, na temelju inicijativa o mjerenju organizacijskog učinka WHO okvirA, WHO će pratiti razvoj i promjene rizika za sigurnost hrane tokom vremena I ocijeniti implementirana rješenja, u smislu stope implementacije, isplativosti, utjecaj na zdravlje, smanjenje rizika itd.

WHO će osigurati i redovito ažurirati dijagnostičke alate i praktične smjernice kao pomoć zemalja u provedbi strategije. Potpore će biti prilagođene potrebama zemalja i može varirati između prethodnih radnji (kao što je razvoj nacionalnih akcijskih planova o sigurnosti hrane) do nizvodnih radnji (kao što je procjena nacionalnog sistema kontrole hrane , generiranje podataka o istraživanju i nadzoru u vezi s FBD-ovima i procjena nacionalnog tereta bolesti izazvanih hranom). WHO će također aktivno širiti informacije o sigurnosti hrane, pružanje tehničke obuke i radionica za ciljanu publiku, uključujući potrošače i mlade te podržavati i proizvoditi smjernice za FBO i kompetentne vlasti u normalnim i izvanrednim situacijama.

Strateški, WHO će nastojati uskladiti napore i oblikovati budući program za sigurnost hrane zajedno s ključnim partnerima, kao što su FAO, WOAH i UNEP, primjenom  One Health pristupa poboljšanju nacionalne i globalne sigurnosti hrane. Tehnički, WHO hoće aktivno surađivati ​​s mrežom saradničkih centara za podršku u različitim aspektima sigurnost hrane. Štoviše, WHO će dodatno uspostaviti i ojačati postojeći odnos sa svim sudionicima, uključujući međunarodne organizacije unutar i izvan sistema UN-a kroz više inicijativa za sigurnost hrane (npr. INFOSAN, Codex Trust Fund i STDF), nevladine organizacije, kao i privatni sektor, kako bi podržali njihov angažman u pokretanju pozitivne politike i promjene ponašanja u sigurnosti hrane. Dodatno, WHO će osigurati multilateralne forume za dijalog koji državama članicama omogućuju razmjenu znanja i iskustava u vezi s procjenom rizika sigurnosti hrane, upravljanje rizikom, komunikacija o riziku i izgradnja kapaciteta.

Navedene četiri dimenzije usko su međusobno povezane. Stoga će i WHO usredotočiti se na jačanje vlastitih kapaciteta i sposobnosti u sva četiri područja za podršku članici države u provedbi strategije.

Unaprijediti međunarodnu saradnju

Osim provođenja aktivnosti na nacionalnoj razini za provedbu Svjetske zdravstvene strategije za Sigurnost hrane, nacionalne vlade moraju sarađivati ​​s globalnom zajednicom za sigurnost hrane u maksimalnoj mjeri praktično informirati i pomoći u jačanju sistema sigurnosti hrane.

Međunarodne organizacije kao što su WHO i FAO trebaju dodatno olakšati i koordinirati međunarodnu saradnju na području sigurnosti hrane nastavljajući obavljati funkcije sekreterijata više mreža, inicijativa i programa za sigurnost hrane; podržati zemlje u izgradnji jačanja kapaciteta sigurnosti hrane; te proizvoditi i širiti normativne smjernice.

Efikasni nacionalni sistemi sigurnosti hrane ključni su za očuvanje zdravlja i dobrobiti ljudi, kao i za poticanje privrednog razvoja i poboljšanje životnih uslova promicanjem pristupa domaćim, regionalnim i međunarodnim tržištima.Pandemija COVID-19 koja se 2020. brzo proširila svijetom, uvjerljiv je podsjetnik veze među ljudima i međupovezanost nacija. Napori za suzbijanje virusa i zaštititi javno zdravlje oslanjajući se na vodstvo,nauku, dokaze, smjernice, i suradnju diljem svijeta. Isti bi se faktori odnosili na pojavu novog patogena koji se prenosi hranom i svojstva AMR-a u svijetu u kojem hrana i sastojci hrane – također kao povezane opasnosti i rizici – proputovati svijetom. Veća međunarodna i regionalna saradnja je potrebna kako bi se spriječilo da nesigurna hrana uzrokuje loše zdravlje i ometa napredak prema održivom razvoju.

Dvije su dimenzije međunarodne saradnje:

Tehnička saradnja među zemljama uključuje potrebu za prikupljanjem i razmjenom podataka o kontroli hrane i kontaminaciji hrane kod trgovinskih partnera; prepoznavanje jednakosti  nacionalnih sistema kontrole hrane gdje oni postižu istu razinu javnosti zaštita zdravlja; zajednička procjena rizika i programi istraživanja sigurnosti hrane među zemljama; studijska putovanja, upućivanje osoblja i dijeljenje dokumentacije kao što je Code of Praksa (CoP) i iskustva.

Primjeri sudjelovanja regionalnih i međunarodnih mreža i programa WHO,uključuju:

● Program WHO-a o nadzoru i odgovoru na FBD i AMR. Zemlje mogu ojačati bolesti izazvane hranom i AMR aktivnosti, integrirajući u postojeće nacionalne sisteme nadzora i odgovora prema zahtjevima IHR-a.

● WHO GEMS/Food prikuplja podatke o razinama i trendovima kontaminanata u hrani, njihovim doprinos ukupnoj izloženosti ljudi i značaj s obzirom na javno zdravlje i trgovinu

● Alat FAO/WHO za globalne podatke o potrošnji hrane (GIFT) je javno dostupan višenamjenska globalna baza podataka dobivena uspoređivanjem i usklađivanjem postojećih  podataka prikupljenih u okviru individualnih istraživanja potrošnje hrane provedenih na nacionalnoj ili subnacionalnoj razini. Ovaj alat pridonosi povećanju kapaciteta svim sudionicima za praćenje potrošnje hrane.

● INFOSAN pruža sigurnu komunikacijsku platformu za zemlje članice i učiti od drugih zemalja, što dovodi do poboljšane međunarodne saradnja. Tokom događaja međunarodnog značaja za sigurnost hrane, kritične informacije kao što je međunarodna distribucija kontaminirane hrane, moguće posljedice za javno zdravlje i opcije upravljanja rizikom dijele se iz jedne zemlje u druge kroz INFOSAN procese.

● Codex Alimentarius, koji podržava Codex kontaktne tačke i NCC-ove i učestvuje u mjeri u kojoj je to praktično u međunarodnim stručnim grupama i razvoju međunarodnih standarda, smjernicama i preporukama kako bi predstavljali nacionalne poglede i steći iskustvo u analizi rizika.

Odbor FAO-a za poljoprivredu (COAG) također je zatražio koordinaciju sa WHO-om radi ažuriranja FAO strategija za sigurnost hrane iz 2014. Nova Strategija sigurnosti hrane, koja će biti dovršena do 2022. opisat će kako FAO želi podržati svoje članove u poboljšanju sigurnosti hrane. WHO i FAO strategije će odražavati zajednička načela i očekuje se da se međusobno podupiru. Obe organizacije namjeravaju razviti zajednički plan provedbe kako bi nastavile pružati potporu članicama države na koordiniran način.

 


Primjedbe

Najčitaniji postovi

Dobra higijenska praksa

Otvoreno o kvaliteti vode

SOP i SSOP : osnova sistema sigurnosti hrane

Akrilamid u hrani

Mutnoća vode

Mikroplastika u flaširanoj vodi

Rizici za sigurnost hrane u pekari

Trebamo puni krug za dobrobit građana

Sigurnost hrane u BiH, zarobljenik institucija koje plaćaju građani

Nusproizvodi dezinfekcije vode