Gubici vode u vodovodnim sistemima su ozbiljan ekonomski problem,a svako puknuće vodovodnog sistema utiče na zdravstvenu ispravnosti vode
Rezultati revizije za
period 2015-2017 su pokazali kako vodovodna preduzeća u FBiH nisu poduzimala
odgovarajuće aktivnosti u cilju otkrivanja i adekvat-nog evidentiranja gubitaka
vode u vodovodnoj mreži i u skladu s tim, nisu poduzimali konkretne aktivnosti
i mjere, kako bi smanjili gubitke vode. S druge strane, ni osnivači vodovodnih
preduzeća, nisu vršili odgovarajući nadzor i kontrolu nad planiranim i
provedenim aktivnostima vodovodnih preduzeća, kojima su povjerili pružanje
usluga vodosnadbjevanja i upravljanje ovim vrijednim prirodnim resursom. Utvrđeno
stanje ukazuje na potrebu sistemskog rješavanja problema gubitaka vode i
potrebu da vodovodna preduzeća i njihovi osnivači, u koordiniranim aktivnostima,
poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se smanjili gubici vode u vodovodnim sistemima.
Nalazi revizije
Ured za reviziju
institucija u FBiH, proveo je reviziju učinka na temu: „Efikasnost upravljanja
gubicima vode u vodovodnim preduzećima“. Cilj revizije je bio ispitati jesu li
vodovodna preduzeća i njihovi utemeljitelji poduzimali adekvatne aktivnosti,
kako bi se smanjili gubici vode u vodoopskrbnim mrežama u FBiH. Revizijom je
obuhvaćeno razdoblje 2015.-2017. godina.,
U FBiH velike količine
pitke vode gube se u vodovodnim sistemima zbog stare vodovodovodne mreže,
neodržavane vododovodne infrastrukture, ali i brojnih nelegalnih priključaka.
Gubici vode u sistemima vodosnadbjevanja, pokazuju razinu organiziranosti,
odgovornosti, ali i sposobnosti vodovodnog preduzeća, da se na efikasan način
brine o vodovodnom području za koje je zaduženo.Revizijom je utvrđeno da su
gubici vode u mreži, kod većine vodovodnih preduzeća iz uzorka revizije, bili
izrazito visoki, a kod pojedinih vodovodnih preduzeća iznosili su čak i preko
70% od ukupne količine zahvaćene vode.
U promatranom razdoblju
revizije, u deset vodovodnih preduzeća iz uzorka, od ukupne količine zahvaćene
vode od cca. 449 milijona mᶟ, krajnjim potrošačima isporučeno je samo 35%.
Količina vode u iznosu od cca. 288 milijona mᶟ, što predstavlja 64% od ukupno
zahvaćene vode, izgubljena je u vodovodnim sistemima, te samim tim nije
donosila prihod vodovodnim preduzećima, dok je 1% predstavljalo tzv. ovlaštenu
nefakturiranu potrošnju.
Iskazani gubici vode, u
preduzećima iz uzroka značajno su veći od prihvatljivih gubitaka vode u
svijetu, koji se kreću maksimalno do 15%, a u pojedinim zemljama EU do 7%.
Većina vodovodnih preduzeća nije provodila aktivne mjere na otkrivanju gubitaka vode u mreži, te nije planirala i poduzimala mjere na smanjivanju gubitaka vode. Vodovodna preduzeća su provodila samo pasivnu kontrolu i nadzor vodovodne mreže, tj. vršili su popravke tek nakon što su se pojavili vidljivi kvarovi i curenja na vodovodnoj mreži. Poduzete aktivnosti vodovodnih preduzeća, u većini slučajeva, nisu rezultirale smanjivanjem gubitaka vode. Aktivnosti koje su provodila vodovodna preduzeća, nisu provođene na temelju ažuriranih baza podataka o vodovodnoj mreži, kvalitetno utvrđenoj strukturi gubitaka vode i identificiranim uzrocima nastanka gubitaka. Većina vodovodnih preduzeća nije izrađivala vodne bilance, koje su neophodne za efikasnu kontrolu vodovodnog sistema i koje mogu pomoći u planiranju potrebnih aktivnosti i mjera za smanjivanje gubitaka vode. Podaci o strukturi gubitaka vode, kojima raspolaže većina vodovodnih preduzeća iz uzorka, ne omogućavaju pouzdano i jasno utvrđivanje stvarnih i prividnih gubitaka, pa se isti najčešće utvrđuju prema procjenama. Revizijom je identificirano više uzroka, koji su vezani za visoke gubitke vode u vodovodnoj mreži u FBiH.
Posebice,
revizija ukazuje na nedovoljno održavanje vodovodne infrastrukture, od strane
vodovodnih preduzeća, kao i izostanak adekvatnog nadzora od strane osnivača.
Većina vodovodnih preduzeća, u svojim planovima poslovanja nije određivala
jasne ciljeve za smanjivanje gubitaka vode, niti je utvrđivala konkretne
aktivnosti, rokove i nositelje planiranih aktivnosti, koje će poduzimati na
smanjivanju gubitaka vode. Vodovodna preduzeća nisu ulagala dovoljna sredstva za
održavanja vodovodne infrastrukture, niti je osigurano održivo financiranje iz
sredstava osnivača. Nedovoljna je kontrola utemeljitelja nad aktivnostima
vodovodnih preduzeća u cilju upravljanja gubicima vode u vodovodnoj mreži. Na
temelju provedene revizije, zaključeno je da se gubici vode mogu i trebaju
značajno smanjiti, kako bi se osigurala redovito vodosnadbjevanje građana,
smanjili troškovi vodovodnih preduzeća vezani za gubitke vode i sačuvala voda
kao jedan od najvrijednijih prirodnih resursa. Uzimajući u obzir utvrđeno
stanje u oblasti vodo-snadbjevanja, potrebno je da se ovom problemu što prije
posveti dužna pažnja i pristupi provođenju sistemskih mjera od strane
vodovodnih preduzeća i njihovih osnivača, na eliminiranju uzroka koji dovode do
gubitaka vode.
Strateški dokumenti o
vodama navode, kako je FBiH srednje bogata vlastitom vodom , te kako raspolaže
sa dovoljnom količinom vode potrebne za zadovoljavanje planske potrošnje
stanovništava i industrije. Usprkos tome, prema dostupnim informacijama
značajan dio građana FBiH uskraćen je za redovito snadbjevanje vodom. Veliki broj javnih vodovoda u gradovima
nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe korisnika u količinama vode, a često
niti u kvaliteti, zbog čega se pojavljuju redukcije vode . Jedan od uzroka lošeg
vodosnadbjevanja i redukcija vode su veliki gubici vode u vodovodnoj mreži. U
svijetu, prihvatljivi gubici vode kreću se od 10% do 15%, a u pojedinim EU
zemljama postavljena je granica gubitaka vode do 7%. Kao najbolji primjer
navodi se Njemačka, u kojoj je granica gubitka vode postavljena na maksimum od
5%. Navedeni podaci pokazuju da su gubici vode sa kojima se suočava FBiH
neprihvatljivo veliki i predstavljaju društveni problem koji zahtijeva žurno
rješavanje.
Pored problema
nezadovoljavajuće i neredovite isporuke vode stanovništvu FBiH, statistički
podaci pokazuju da je u FBiH samo 60% stanovništva obuhvaćeno javnim vodovodima
(u gradskim područjima je pokrivenost 94% od ukupnog broja stanovnika, dok je u
seoskim područjima pokrivenost znatno manja i kreće se oko 20%).Također, u posljednje
vrijeme prisutan je i problem smanjenja kvalitete isporučene vode, uzrokovan
zagađivanjem okoliša. Mediji veoma često ukazuju na probleme vodosnadbjevanja
stanovništva u FBiH. Posebice su ukazivali na problem nezadovoljstva građana
Kantona Sarajevo, zbog neredovite isporuke vode, što je značajno otežavalo
normalan život građa
,,Gubici vode“
podrazumijevaju količinu vode koja je zahvaćena i unijeta u sistem, ali nije
isporučena korisniku i ne donosi prihodu. Postoje razne vrste gubitaka vode i
postoje različiti uzroci i faktori koji utječu na količinu vode koja se izgubi
iz vodovodnog sistema. Ukupni gubici vode u vodovodnom sistemu se sastoje od
stvarnih (fizičkih) i prividnih (papirnatih ili administrativnih) gubitaka.Stvarni
gubici vode predstavljaju količinu vode izgubljene u određenom razdoblju, putem
svih vrsta curenja, pucanja i prelijevanja u transportnim i distribucijskim
cjevovodima, curenja iz kućnih priključaka i vodosprema i sva ostala vidljiva
ili neprimijećena curenja. Stvarni gubici podrazumijevaju vodu koja je fizički izgubljena
u sistemu i oni čine veliki udio u ukupnim gubicima vode. Uzroci koji dovode do
ovih gubitaka, u većini slučajeva su neispravne instalacije, stare cijevi i
spojevi, pritisaku cijevima (visok ili slab) i dr.
Primjera
radi, kroz oštećenje vodovodne cijevi promjera 5 mm, pri tlaku od 5 bara,
iscuri 30 litara vode u minuti, što je dovoljna količina vode potrebna za
dnevno snadbjevanje vodom više od 330 osoba.
Prividni gubici vode (tj.
papirnati ili administrativni) nisu posljedica nekontroliranog isticanja vode
iz sistema, nego nekontroliranog i neovlaštenog korištenja vode (krađa vode,
odnosno nelegalni priključci, pogrešno mjerenje i obračunavanje potrošnje
itd.). U vodovodnim sistemima, bez kontinuiranog mjerenja u kompletnom sistemu
i sa brojnim nelegalnim priključcima, prividni gubici mogu predstavljati
značajnu količinu vode. Nefakturirana (tzv. legalna) ovlaštena potrošnja
predstavlja potrošenu vodu koja ne donosi prihod, a odnosi se na vodu koju
vodovodna preduzeća potroše za ispiranje cijevi nakon popravke kvarova, vodu
potrošenu od strane civilne zaštite, vatrogasaca i dr. Nefakturirana, odnosno
nenaplaćena potrošnja, nije stvarni gubitak vode, nego obračunski (ekonomski)
gubitak preduzeća. Stoga se ovi gubici ne pribrajaju gubicima vode, nego financijskim
gubicima preduzeća.Veliki gubici vode predstavljaju prepreku za održivost vodovodnog
sistema i mogu imati značajne utjecaje kao što su: Ekonomski utjecaji:
troškovi eksploatacije, tretmana i prijenosa vode koja se gubi na putu do
korisnika bez ostvarivanja prihoda za vodovodno preduzeće. Velika pucanja cijevi
i curenja zahtijevaju skupe radove na popravcima, a mogu izazvati i značajnu
štetu na okolnoj infrastrukturi. Tehnički utjecaji: curenja smanjuju
pokrivenost postojećih potreba za vodom, ponekad toliko da sistem više ne može
funkcionirati u kontinuitetu. Prekidi u isporuci vode mogu izazvati dalje
tehničke probleme, zbog primjerice, ulaska zraka u cijevi.
Načini suzbijanja gubitaka vode
Dostupna istraživanja ukazuju kako i najbolji sistemi
vodosnadbjevanja ne mogu u potpunosti eliminirati pojavu gubitaka vode, ali se
adekvatnim aktivnostima gubici vode mogu svesti na ekonomski prihvatljivu
mjeru . Smanjenju gubitaka vode treba težiti svako vodovodno preduzeće, jer to
vodi do bolje ekonomske i ekološke efikasnosti, što u konačnici znači i bolje
usluge za građane. Smanjenje gubitaka vode u sistemu je dugoročan cilj, koji se
postiže implementiranjem brojnih mjera i adekvatnih aktivnosti. Otkrivanje
kvarova najvažnija je aktivnost koja doprinosi smanjenju gubitaka. Prvi korak u
tome je podjela sistema na zone i reguliranje pritiska u cjevovodima.
Otkrivanje gubitaka vode može se vršiti pasivnom i aktivnom kontrolom gubitaka
vode
Zakonom o vodama, u
članku 50. zakonodavac je propisao obavezu za pravne subjekte (vodovodna
preduzeća), vođenja evidencija o količinama zahvaćene i isporučene vode i
izvještavanje o istom nadležne agencije za vode.
Utvrđivanje i
evidentiranje gubitaka vode Revizijom je utvrđeno da podaci o zahvaćenoj i
isporučenoj vodi, koje iskazuje većina vodovodnih preduzeća, nisu pouzdani.
Također, nisu pouzdani ni podaci o gubicima vode, koje su iskazala vodovodna
preduzeća u promatranom periodu revizije. Uvidom u raspoloživu dokumentaciju,
revizija je utvrdila kako je, u promatranim godinama revizije, većina
vodovodnih preduzeća iz uzorka, u različitim izvještajima prikazivala različite
podatke, koji se odnose na količine ukupno zahvaćene i isporučene vode, kao i
gubitke vode. Vodovodna preduzeća su spomenute podatke u različitim iznosima
dostavljali nadležnoj AVP(Agencija za vodno područje).
Na traženje revizije,
dostavljeni su podaci koji u većini vodovodnih preduzeća odstupaju od podataka,
koji su dostavljeni nadležnim AVP i Federalnom zavodu za statistiku.
Prema dostavljenim
podacima iz vodovodnih preduzeća iz uzorka, gubici vode, za period od tri
godine, iznosili su 288 milijuna mᶟ, što predstavlja 64% od ukupno zahvaćene
vode. Razlika od cca. 4 milijuna mᶟ vode, odnosno 1% od zahvaćene vode,
predstavlja ovlaštenu nefakturiranu tzv. legalnu potrošnju, koju pojedina
preduzeća iskazuju kao gubitak vode. Podaci o gubicima vode koje su vodovodna
preduzeća dostavila Uredu za reviziju, prikazani su u narednoj
Tablica br.1.
Iskazani gubici vode u vodovodnim preduzećima iz uzorka
Podaci u Tablici pokazuju, kako je većina vodovodnih preduzeća iz uzorka, u promatranom razdoblju revizije, iskazala izrazito visoke gubitke vode. Od ukupno deset vodovodnih preduzeća, sedam je iskazalo gubitke vode u mreži veće od 40%. U pojedinim vodovodnim preduzećima, gubici vode prelazili su 60% ukupno zahvaćene vode. Tako su, primjerice, u JP „Vodovod“ d.o.o. Posušje iskazani gubici vode, u prosjeku za tri godine, iznosili 76%, u KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo 73%, dok su u JP „6.Mart“ d.o.o. Goražde i JKP “Bašbunar“ d.o.o. Travnik, gubici vode iznosili 66%. Revizija je utvrdila kako niti jedno vodovodno preduzeće nije iskazivalo gubitke vode u novčanoj protuvrijednosti, kako je predviđeno Međunarodnom metodologijom (IWA).
KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d. o. o. Sarajevo
JP
„Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Zenica
JP
„Vodovod“ d.o.o. Mostar
Grafik 6 : Gubici vode u % JP „Vodovod“ d.o.o. Mostar
JKP
„Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Tuzla
JP
„Vodovod“ d.o.o. Bihać
JKP
„6.Mart“d.o.o. Goražde
Grafik 11 : Gubici vode u 000 m3 JKP „6.Mart“d.o.o. Goražde
JP
„Vodovod“ d.o.o. Posušje
Grafik 14 : Gubici vode u % JP „Vodovod“ d.o.o. Posušje
JP
„Komunalno“ d.o.o. Livno
Grafik 16 : Gubici vode u % JP „Komunalno“ d.o.o. Livno
JP
„Vodovod i odvodnja“ d.o.o. Orašje
Grafik 17 : Gubici vode u 000 m3 JP „Vodovod i odvodnja“ d.o.o. Orašje
JKP
„Bašbunar „ d.o.o. Travnik
Na otkrivanje i
utvrđivanje gubitaka vode u vodovodnojnoj mreži, utječe, između ostaloga,
provođenje mjera aktivnog nadzora nad sistemom vodosnadbjevanja. U mjere
aktivnog nadzora vodovodne mreže i gubitaka vode spadaju: uspostava ažurnog
katastra vodovodne mreže, odnosno uspostava GIS baze podataka, izrada vodne
bilance, podjela mreže na zone mjerenja i uspostava stalnih mjerenja na
strateškim dijelovima vodovodne mreže. Revizija je utvrdila da vodovodna preduzeća,
u najvećem broju, nisu provodila sistemske mjere aktivnog nadzora i kontrole
vododovodne mreže, koje bi rezultirale pravovremenim otkrivanjem gubitaka vode
i preciznim utvrđivanjem njihove količine, kao i uzroka njihova nastanka. U
najvećem broju vodovodna preduzeća su provodila pasivnu kontrolu, koja
podrazumijeva registriranje vidljivih površinskih curenja, obično nakon dojave
građana. Od deset vodovodnih preduzeća iz uzorka, šest je izjavilo kako provode
aktivan nadzor i kontrolu gubitaka vode u mreži. Međutim, revizija je
konstatirala, da su od tih šest, u dva vodovodna preduzeća , pod aktivnom
kontrolom podrazu-mijevali otkrivanje površinskih curenja po dojavi, što se
prema stručnoj literaturi iz predmetne oblasti, ne smatra aktivnom kontrolom i
nadzorom. Ostala četiri vodo-vodna preduzeća ,su izjavila da ne provode mjere
aktivnog nadzora gubitaka vode u mreži.
Nadležni iz većine
vodovodnih preduzeća iz uzorka, potvrdili su da vode evidenciju o ukupno
zahvaćenoj i ukupno isporučenoj količini vode, a da podatke o gubicima vode
utvrđuju temeljem razlike podataka između zahvaćene i isporučene vode. Šest vodovodnih
preduzeća iz uzorka je izjavilo, kako izrađuju vodnu bilancu, koja bi trebala
dati detaljne podatke, između ostaloga, o zahvaćenoj i isporučenoj vodi, dok
preostala četiri vodovodna preduzeća ne izrađuju vodnu bilancu.
Međutim, podaci kojima
većina vodovodnih preduzeća raspolaže, ne omogućavaju pouzdano utvrđivanje
komponenti detaljne vodne bilance, te samo dva vodovodna preduzeća iz uzorka
utvrđivanje komponenti vodne bilance vrše po opće priznatoj Međunarodnoj IWA
WLSG metodologiji. Međutim, analizom dostavljene dokumen-tacije i temeljem
naknadno obavljenih telefonskih intervjua sa odgovornim osoba-ma, u KJKP „VIK“
d.o.o. Sarajevo, reviziji je potvrđeno, da je primjena napredne IWA
metodologije u ovom vodovodnom preduzeću tek u početnoj fazi. Provedenom daljom
analizom odgovora na Upitnik revizije, utvrđeno je da od deset vodovodnih preduzeća
iz uzorka, pet preduzeća posjeduje katastar vodovodnne mreže, iako su nadležni
u JP „Komunalno“ d.o.o. Livno naveli, kako njihov katastar nije ažuran. Ostalih
pet vodovodnih preduzeća ne posjeduju katastar vodovodne mreže. Nadležni iz JP
„Vodovod“ d.o.o. Bihać navode da će do kraja 2019. godine, provesti aktivnosti
na ažuriranju katastra. Revizijom je utvrđeno da od deset vodovodnih preduzeća
iz uzorka, sedam preduzeća ima podijeljenu vodovodnu mrežu na DMA zone, dok
ostala tri vodovodna preduzeća nemaju. Sagovornici revizije u dva vodovodna preduzeća
(JKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Tuzla i JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.
Zenica), smatraju, da su upravo ugradnjom vodomjera na strateškim mjestima u
DMA zonama, poboljšali sistem stalnog mjerenja potrošnje vode. Nadležni u
jednom vodovodnom preduzeću su izjavili da nemaju uspostavljen sistem stalnog
mjerenja i postavljene mjerače na strateškim mjestima vodovodne mreže. Također,
još jedno vodovodno preduzeće , je navelo da nema postavljene vodomjere na svim
strateškim mjestima, već samo u nekim dijelovima vodovodne mreže, iako smatraju
da imaju uspostavljen sistem stalnog mjerenja.
Revizijom je utvrđeno da
većina vodovodnih preduzeća iz uzorka nema precizne podatke o strukturi gubitaka
vode. Tri vodovodna preduzeća dostavila su podatke o procijenjenom iznosu
ukupnih gubitaka vode, bez podataka o njihovoj strukturi. Prema dostavljenim
podacima iz ova tri preduzeća, nije poznato koliko iznose stvarni, a koliko
prividni gubici vode. Ostala vodovodna preduzeća iz uzorka, dosta-vila su
podatke sa djelomično utvrđenom strukturom gubitaka vode. Konstatirano je da u
najvećem broju vodovodnih preduzeća, iskazani podaci o gubicima vode i njihovoj
strukturi nisu rezultat pouzdanih mjerenja, nego su dati na temelju procjene.
Razloge nemogućnosti preciznog utvrđivanja strukture gubitaka vode, nadležni iz
vodovodnih preduzeća, obrazlažu sljedećim: nepostojanje mjerača protoka vode po
zonama, nemogućnost vođenja svakodnevnog telemetrijskog praćenja protoka vode
po zonama mjerenja, neispravni mjerači, kao i nedovoljan broj istih i
nedostatak opreme i sredstava.
Planiranje aktivnosti na
smanjivanju gubitaka vode u mreži i izvještavanje o prove-denim aktivnostima vodovodna preduzeća u skladu sa zakonskim propisima imaju obavezu izrađivati
planove poslovanja i izvještavanja o radu, koja dostavljaju na uvid i na
usvajanje svojim osnivačima. Provedena revizija pokazala je da većina
vodovodnih preduzeća iz uzorka u svojim planovima poslovanja nije određivala
jasne ciljeve za smanjivanje gubitaka vode u mreži, niti je utvrđivala
konkretne aktivnosti, rokove i nositelje planiranih aktivnosti, koje će se
poduzimati na smanjivanju gubitaka vode. Ove aktivnosti bili su dužni
provoditi, kako bi uskladili poslovanje sa načelima obavljanja komunalne
djelatnosti, propisanim kantonalnim zakonima.
Uzimajući u obzir
značajne količine gubitaka vode u vodovodnojnoj mreži, revizija je konstatirala
da većina vodovodnih preduzeća iz uzorka, nije postupala u cijelosti sukladno
načelima obavljanja komunalne djelatnosti. Analizom dostavljenih planova
poslovanja vodovodnih preduzeća za revidirani period, konstatirano je da se u
većini planova navode samo opći ciljevi kao npr. namjera smanjivanja gubitaka
vode, povećanje efikasnosti u smanjivanju neprihodovane vode, kontinuirano
osiguranje snadbjevanja sa vodom, ali bez navođenja konkretnih mjera koje će se
poduzeti. Revizijom je također konstatirano da planovi poslovanja većine
vodovodnih preduzeća sadrže financijske pokazatelje koji se odnose na planirane
prihode, rashode, planirani financijski rezultat, programe investicija i
kapitalnih izdataka i izvore financiranja, ali veoma rijetko sadrže podatke o planiranim
financijskim sredstvima za konkretne mjere i aktivnosti, koje će se poduzimati
u cilju smanjenja gubitaka vode.
Na pitanje revizije jesu
li vodovodna preduzeća u periodu 2015.-2017. godine izrađivala planove za
održavanje i zamjenu vodovodnene infrastrukture i definirala prioritete, čak
pet vodovodnih preduzeća je odgovorilo da nije planiralo održavanje vodovodne
infrastrukture. Četiri vodovodna preduzeća iz uzorka su odgovorila da izrađuju
navedene planove i dostavili su dokaze, iz kojih je vidljivo da su planirali
aktivnosti na održavanju vodovodne infrastrukture. Jedno vodovodno preduzeće
odgovorilo je da su planirali sredstva za održavanje vodovodne infrastrukture,
međutim reviziji nisu dostavljeni dokazi, koji potvrđuju tu izjavu. Samo jedno
vodo-vodno preduzeće iz uzorka je smanjivanje gubitaka vode navelo kao prioritet
poslo-vne politike. Također, u planu poslovanja ovog vodovodnog preduzeća
navedeno je da su sve aktivnosti usmjerene na smanjenje gubitaka vode u mreži i
proširenje obuhvata vododosnadbjevanja, kao i opredjeljenje da se i dalje
poduzimaju potre-bne aktivnosti na dodatnom smanjivanju gubitaka vode. Važno je
napomenuti da od deset vodovodnih preduzeća iz uzorka, tri vodovodna preduzeća
nisu postupila u skladu sa zakonskom obavezom donošenja planova poslovanja u
promatranim godinama revizije. Primjerice, jedno vodovodno preduzeće (JKP
„Bašbunar“ d.o.o. Travnik), prema izjavama sagovornika, plan poslovanja nije
izrađivalo zbog provo-đenja stečajnog postupka, niti je izrađivan plan
održavanja i rekonstrukcije vodo-vodne mreže. Ovo preduzeće nije utvrđivalo
prioritete i aktivnosti na smanjivanju gubitaka vode u mreži, nego je temeljem
priliva raspoloživih sredstava vršilo povre-meno popravke i rekonstrukcije vodovodne
mreže. Prema izjavi nadležnih iz ovog vodovodnog preduzeća, prioriteti u
poslovanju preduzeća bili su ostanak svih zapo-slenih na radnim mjestima,
redovito primanje plaće, te uplata obaveznih doprinosa. Druga dva vodovodna
preduzeća koja nisu izrađivala planove poslovanja, reviziji nisu naveli razloge
zbog kojih nisu izrađivali planove poslovanja, niti planirali mjere smanjivanja
gubitaka vode. Revizijom je izvršen uvid i u izvještaj o poslovanju svih deset
vodovodnih preduzeća iz uzorka. Analizom dostavljenih izvještaja o radu,
revi-zija je utvrdila da su samo u četiri vodovodna preduzeća prezentirani
podaci o količinama zahvaćene vode, gubicima vode i djelomično su navedene
aktivnosti koje su provedene u cilju smanjivanja istih. Kod ostalih šest
vodovodnih preduzeća , izvještaja o poslovanju, ne sadrže podatke i informacije
o gubicima vode u sistemu, niti analize ostvarenih poslovnih ciljeva i zadataka
vezano za smanjivanje gubitaka vode.
Poduzete aktivnosti vodovodnih preduzeća na smanjivanju gubitaka vode u mreži
Revizija je utvrdila
da vodovodna preduzeća nisu provodila aktivnu kontrolu otkrivanja stvarnih
gubitaka vode. Aktivna kontrola podrazumijeva konstantno lociranje mjesta
curenja vode, posjedovanje i korištenje opreme za detekciju kvarova, kvalitetno
i brzo uklanjanje kvarova na mreži, kao i redovito održavanje i zamjena
dotrajalih cjevovoda uz izbor kvalitetnog materijala za izgradnju cjevovo-da.
Revizijom je utvrđeno da su vodovodna preduzeća najčešće provodila pasivne
mjere za smanjivanje stvarnih gubitaka vode, što podrazumijeva aktivnosti koje
se provode nakon pojave vidljivih kvarova i curenja vode, najčešće po
opažanjima zaposlenih u preduzeću i dojavama od strane građana.
Aktivnosti na suzbijanju
stvarnih gubitaka vode u mreži
Stvarni gubici vode
predstavljaju izgubljenu količinu vode u cjevovodima, rezervo-arima i na
priključcima. Odgovorni iz vodovodnih preduzeća iz uzorka navode da postoji više
uzroka nastanka stvarnih (fizičkih) gubitaka vode. Uzroci njihova nasta-nka su,
u najvećoj mjeri, starost i dotrajalost mreže, loša kvaliteta materijala za
cijevi i nedovoljno održavanje mreže. Revizija je konstatirala da većina
vodovodnih preduzeća iz uzorka nije provodila adekvatne i dovoljne aktivnosti
kako bi smanjili stvarne gubitke vode u vodovodnoj mreži. Kao razloge vodovodna
preduzeća navo-de nedostatak tehničke opreme za detekciju curenja, kao i
nedovoljno stručno os-posobljeno osoblje . Prema dostavljenim odgovorima na
Upitnik revizije, pet vodo-vodnih preduzeća je odgovorilo da ne posjeduje
adekvatnu opremu za detekciju gubitaka vode. Ostalih pet vodovodnih preduzeća je
navelo da raspolažu sa opre-mom za potrebe provođenja mjera na suzbijanju
stvarnih gubitaka vode u mreži. Međutim, provedena revizija pokazala je da
usprkos posjedovanju i opreme i oso-blja, poduzete aktivnosti ovih pet
vodovodnih preduzeća nisu bile dovoljne kako bi se gubici vode u mreži smanjili
na prihvatljivu razinu.
Prema dokumentaciji prikupljenoj u reviziji
konstatirano je da je samo jedno vodo-vodno preduzeće iz uzorka (JP „Vodovod i
kanalizacija“ d.o.o. Zenica) provodilo aktivnu kontrolu curenja vode. Navedeno
podrazumijeva konstantno lociranje mje-sta curenja i stalni monitoring vodovodne
mreže po svim zonama, pri čemu djelat--nici iz odjeljenja za detektiranje i
popravku kvarova iz ovog preduzeća,svakodnevno izlaze na teren i utvrđuju
stanje. Praksa preduzeća je da se adekvatnom opremom vrši ispitivanje mreže,
zonu po zonu, odnosno, da se ne čeka vidljivo curenje kako bi se poduzele
odgovarajuće aktivnosti . Po izjavi odgovornih, ovo preduzeće po-sjeduje
neophodnu opremu za otkrivanje gubitaka vode, a kako navode, u naredne tri
godine, planirana je dodatna nabava, odnosno zamjena dotrajale opreme. Iz
razgovora sa odgovornim osobama, ovo preduzeće je u posljednjih deset godina,
zahvaljujući navedenim mjerama, uspjelo značajno smanjiti gubitke vode i osigurati
redovito vodosnadbjevanje. Prema dostupnim podacima gubici vode su u ovom
preduzeću do 2006. godine iznosili cca. 70%, dok su u promatranom periodu
revizije smanjeni na cca. 27%. Ostala vodovodna preduzeća poduzimala su pasivne
mjere za smanjivanje stvarnih gubitaka vode, odnosno većina vodovodnih preduzeća
reagirala je samo na dojavu vidljivog curenja vode. Revizija akcentira da niti
jedno od preduzeća iz uzorka nije navelo da upravlja tlakom u cjevovodima u
cilju smanjiva-nja stvarnih gubitaka vode, a što je jedna od temeljnih mjera
koje se navode u stručnoj literaturi iz ove oblasti.
Investiranje
u rekonstrukciju i obnovu vodovodne mreže
Analizirajući poduzete
aktivnosti vodovodnih preduzeća na održavanju i rekon-strukciji vododovodne
infrastrukture, revizija je tražila od vodovodnih preduzeća podatke o uloženim
vlastitim sredstvima, u redovito održavanje vodovodne mreže, što se prezentira
u narednoj Tablici.
Tablica br. 2. Uložena sredstva
od strane vodovodnih preduzeća iz uzorka u razdoblju 2015.-2017.godina za
održavanje i rekonstrukciju vodoopskrbne mreže
Iz prethodne Tablice
evidentno je da su vodovodna preduzeća iz uzorka ulagala izuzetno mali dio
ukupno ostvarenih prihoda u održavanje i rekonstrukciju vodo-vodnene mreže.
Prema dostavljenim podacima, konstatirano je da dva vodovodna preduzeća uopće
nisu ulagala vlastita sredstva za ove namjene. Revizija cijeni važnim istaknuti
da je jedno od navedenih preduzeća, KJKP „VIK“ d.o.o. Sarajevo, u promatranim
godinama revizije, u odnosu na ostala vodovodna preduzeća iz uzorka, imalo
izrazito visoke realizirane prihode (cca. 145 milijuna KM), međutim nije
ulagalo vlastita sredstava u održavanje i rekonstrukciju vodovodnne mreže. Po
izjavi odgovornih u ovom vodovodnom preduzeću, poslovi rekonstrukcije dotrajale
vodovodne mreže bili su minimalni, a izvršeni radovi su financirani uglavnom
iz proračuna KS. U odgovoru na Upitnik revizije, nadležni su naveli da su
izvršene određene rekonstrukcije cjevovoda u ulicama za koje su općine
iskazivale interes, što su često bile ulice koje nisu prioritetne glede
veličine gubitaka vode u mreži, te da su izvršene rekonstrukcije bile
nedovoljne.
Aktivnosti vodovodnih
preduzeća na suzbijanju prividnih gubitaka vode u mreži
Analizom dostavljene dokumentacije i provedenim intervjuima sa subjektima revizije, konstatirano je da su najčešći uzroci nastanka prividnih gubitaka vode, kod vodovodnih preduzeća iz uzorka sljedeći:neispravni i nebaždareni vodomjeri, pogrešno očitavanje vodomjera , nemogućnost očitavanja vodomjera i krađa vode zbog nelegalnih priključaka .
Kada su u pitanju aktivnosti na smanjenju prividnih gubitaka vode, revizija je utvrdila da su vodovodna preduzeća najčešće provodila samo baždarenje i zamjenu vodomjera, kao obaveznu i zakonom propisanu mjeru. Metode aktivne kontrole prividnih gubitaka vode, kao što su ažuriranje i provjere baze podataka o potrošačima, kontrola obračuna potrošnje, poboljšanja u naplati i pronalaženje i ukidanje nelegalne potrošnje, većina vodovodnih preduzeća iz uzorka nije poduzimala u dovoljnoj mjeri.U skladu sa zakonom, vodovodna preduzeća imaju obavezu redovitog baždarenja i zamjene vodomjera u roku pet godina, zbog efikas-nije kontrole potrošnje vode i gubitaka vode u sistemima. Nadležni u vodovodnim prteduzećima navode kako postoje objektivni problemi u implementiranju ove za-konske obaveze u određenom broju preduzeća koji se javljaju kod očitavanja, kontrole, baždarenja, ili zamjene vodomjera. Prema izjavama subjekata revizije, problemi se javljaju zbog neadekvatnog položaja šahtova i vodomjera, koji su često na nepristupačnim mjestima, zbog čega je otežan posao očitavanja vodomjera i omogućavanja njihove kontrole, u cilju provjere ispravnosti istih i provođenja baždarenja.
Analizom dostavljene dokumentacije i temeljem obavljenih razgovora sa odgovornim djelatnicima vodovodnih preduzeća, revizija je konstatirala, kako od deset vodovodnih preduzeća iz uzorka, tri nisu vršila baždarenje nego samo zamjenu mjerača. Kada je u pitanju otkrivanje ilegalnih priključaka na vodovodbnu mrežu, sedam vodovodnih preduzeća iz uzorka navelo je otkrivanje ilegalnih priključaka kao mjeru za smanjivanje prividnih gubitaka vode u mreži, dok tri vodovodna pre-duzeća iz uzorka nisu naveli da su provodili mjere na otkrivanju ilegalnih priključa-ka. Temeljem provedenih intervjua sa subjektima revizije, konstatirano je da kod većine vodovodnih preduzeća poduzete mjere na otkrivanju ilegalnih priključaka nisu dale značajne rezultate, jer se nisu provodile kontinuirano. Kao primjer dobre prakse, navodi se slučaj JP “Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Zenica, koje je uspjelo smanjiti gubitke vode zbog ilegalnih priključaka na zanemariv broj. Kako navode u ovom preduzeću, provođenjem redovitih akcija provjere i stimuliranjem djelatnika, koji vrše očitavanje vodomjera za prijavu ilegalnih potrošača, nije prvobitno dalo vidljive rezultate. Nakon toga, odlučeno je na razini uprave, da će se sankcionirati djelatnici koji vrše očitavanje vodomjera, ukoliko se na teritoriju koji „pokrivaju“, utvrdi postojanje ilegalnih priključaka. U ovom vodovodnom preduzeću smatraju, da su ove mjere, dale dobre rezultate, što je dovelo do toga da je broj ilegalnih priključaka sveden na zanemariv broj. Također, u ovom procesu,značajan doprinos dala je interna kontrola u vodovodnom preduzeću. Po izjavi odgovornih, većim angažiranjem interne kontrole, smanjili su se i prividni gubici vode zbog grešaka u očitavanju i obračunu.
Revizijom je konstatirano
da su pojedini osnivači detaljnije uredili međusobne odnose sa vodovodnim
preduzećima, dok je većina osnivača samo općenito definirala međusobne
odnose sa vodovodnim preduzećima. Revizija je utvrdila da su samo dva osnivača, pored
odluka, međusobne odnose konkretnije regulirala ugovorima. Ilustracije radi,
prezentiraju se osnovni elementi Ugovora koji je Grad Tuzla zaključio sa JKP
„Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Tuzla, koji se može izdvojiti kao pozitivan
primjer:
Grad Tuzla je Ugovorom o
reguliranju međusobnih prava i obveza, povjerio JKP „Vodovod i kanalizacija“,
d.o.o. Tuzla na upravljanje i korištenje, vodovodnu mrežu, pumpne stanice i
druge vodne objekte i opremu. Temeljem upravljanja i korištenja navedenih
objekata i opreme, vodovodno preduzeće je obavezno Gradu Tuzli plaćati mjesečnu
naknadu u iznosu od 72.648,40 KM. Akumulirana sredstva teme-ljem ove naknade,
mogu se koristiti isključivo za financiranje javnih nabava roba, usluga i
radova, koji služe za obnavljanje javnih vodnih dobara povjerenih predu-zeću na
upravljanje. Također, vodovodno preduzeće ima obavezu redovitog investi-cijskog i
tekućeg održavanja povjerenih vodnih dobara.
Nedovoljna kontrola
podataka o zahvaćenoj/isporučenoj vodi i gubicima vode
Prema izjavama
sugovornika revizije, većina osnivača iz uzorka nije vršila detaljne
analize podataka iz izvještaja o poduzetim aktivnostima vodovodnih preduzeća na
smanjivanju gubitaka vode. Osnivači nisu vršili kontrolu iskazanih
podataka o količinama zahvaćene i isporučene vode i nisu zahtijevali
objašnjenja u vezi evidentiranih gubitaka vode u mreži. Tako je samo pet
osnivača vodovodnih pre-duzeća iz uzorka raspolagalo sa podacima o
gubicima vode u mreži, a ostalih pet osnivača nije raspolagalo niti
temeljnim podacima o gubicima vode, koje su iskazala vodovodna preduzeća iz
njihove nadležnosti. Također, samo tri osnivača su definirala ciljeve
vezano za smanjivanje gubitaka vode, dok ostalih sedam osnivača nisu
definirali ciljeve kako bi se smanjili gubici vode u mreži. Kada je u pitanju
kontrola podataka o zahvaćenoj i isporučenoj vodi, kao i gubicima vode,
revizija je kontaktirala nadležne AVP, kako bi saznali provode li AVP kontrole
tačnosti iskazanih podataka. Po izjavi odgovornih osoba u obje AVP, povremeno
njihovi djelatnici na zahtjev vodne inspekcije, idu sa federalnim vodnim
inspekto-rima u kontrolu. Međutim, prema izjavama sagovornika revizije, predmet
kontrole AVP nije tačnost iskazanih podataka o količinama zahvaćene i
isporučene vode, nego je to kontrola posjedovanja vodnih akata, ili su to
kontrole fizičkih i drugih zapreka u vodovodnim sistemima. Revizija cijeni
važnim istaknuti da su AVP u skladu sa zakonski propisanim nadležnostima dužne,
između ostaloga, organizirati, prikupljati, upravljati i vršiti distribuciju
podataka o vodnim resursima . Uzimajući u obzir navedene nadležnosti AVP,
revizija cijeni kako su AVP imale mogućnost poduzimati mjere na osiguranju
pouzdanih podataka, iako zakon nije decidirano propisao obavezu kontrole
dostavljanja podataka
Iz obavljenog razgovora
sa federalnim vodnim inspektorima i uvidom u zapisnike inspekcijskog nadzora,
revizija je konstatirala kako ni federalni vodni inspektori nisu vršili
kontrolu iskazanih podataka o zahvaćenoj i isporučenoj vodi, nego se kontrola
uglavnom odnosila na posjedovanje validnih vodnih akata za zahvaćanje vode i
ispravnosti mjernih instrumenata na izvorištima. Po izjavi nadležnih iz
Federalne uprave za inspekcijske poslove, nedovoljan broj federalnih inspektora
onemogu-ćava, provođenje kontinuiranih inspekcijskih nadzora. Posljedice
navedenoga ogledaju se u dostavljanju različitih i nepouzdanih podataka o
količinama zahvaćene vode od strane vodovodnih preduzeća, pa tako i o gubicima
vode.
Usprkos navedenome,
revizija je konstatirala da vodovodna preduzeća nisu iskazi-vala gubitke vode u
novčanoj protuvrijednosti, niti su provodila analize koje bi po-kazale koliki su
stvarni financijski efekti izgubljene vode u mreži i koliko bi se isti mogli
smanjiti, da su se poduzimale blagovremene i adekvatne mjere na otkrivanju i
suzbijanju gubitaka vode.
Procjena novčane
protuvrijednosti gubitaka vode u vodovodnim preduzećima iz uzorka
Tablica br.3. Gubici vode u vodovodnim preduzećima u količini i novcu
Generalni zaključak
revizije je da su gubici vode u vodovodnom sistemu neprihva-tljivo veliki, a
da vodovodna preduzeća iz uzorka i njihovi osnivača nisu bili efikasni u
poduzimanju aktivnosti i mjera na smanjivanju gubitaka vode. Naime, Ured za
reviziju cijeni da razlozi koje su subjekti revizije naveli, kao uzroke velikih
gubitka vode u vodovodnoj mreži (nedostatak financija, opreme i stručnog
osoblja), ne mogu biti opravdanje za nedovoljno održavanje vodovodne mreže,
što je jedan od glavnih uzroka nastanka gubitaka vode. Izostao je i adekvatan
nadzor osnivača nad vodovodnim preduzećima kojima su povjerili pružanje
usluga vodosnadbjevanja i upravljanje vodovodnom infrastrukturom. Provedeno
istraživanje dodaje novu vrijednost, zbog činjenice da bi se sistemskim
rješavanjem identificiranih problema smanjili gubici vode u vodovodnoj
mreži. Osigurale bi se pretpostavke da vodovo-dna preduzeća, u sladu načelima o
obavljanju komunalnih djelatnosti vodosnad-bjevanja, na odgovoran način, građanima i
privredi, osiguraju redovito i kvalitetno vodosnadbjevanje. Pored toga, ova
revizija treba potaknuti nadležne institucije, osnivače i vodovodna
preduzeća, da sagledaju uzroke nastanka velikih gubitaka vode i da svatko u
okviru svojih nadležnosti, poduzme mjere za rješavanje ovog značajnog
društvenog problema, u cilju očuvanja pitke vode,za potrebe građana kao i za
potrebe budućih generacija. Na temelju provedene revizije i utvrđenih nalaza,
izvedeni su sljedeći zaključci revizije:
1. Vodovodna preduzeća
nisu poduzimala odgovarajuće aktivnosti u cilju otkrivanja i adekvatnog
evidentiranja gubitaka vode u vodovodnoj mreži
2. Vodovodna preduzeća nisu poduzimala adekvatne aktivnosti kako bi se smanjili gubici vode u vodovodnoj mreži
3. Osnivači vodovodnih preduzeća nisu vršili odgovarajući nadzor i kontrolu aktivnosti koje su poduzimala vodovodna preduzeća, u cilju smanjivanja gubitaka vode u vodovodnoj mreži
O uzrocima puknuća vodovodnih cijevi
Ne postoji vodovodni sistem na kojem se puknuća ne javljaju, ili na kojem ne postoji istjecanje vode iz
mreže (tzv. stvarni gubici vode).
Čak i na novoizgrađenim
vodovodima se javljaju kako gubici vode, tako i puknuća. Pucanje cjevovoda je,
gotovo u pravilu, rezultat istovremenog djelovanja većeg broja utjecajnih
parametara koji se mogu grupirati prema:
• geometrijskim i mehaničkim karakteristikama cijevnog materijala
• uslovima okoliša u kojem je cijev ugrađena
• unutrašnjim i vanjskim opterećenjima (djelovanjima, tj. naprezanjima) cijevi
• ljudskim aktivnostima i akcidentnim utjecajima.
Neki od
tih parametara su: oscilacije tlaka vode, prekomjerna vrijednost tlaka, vrsta i
starost cijevnog materijala, način i kvaliteta ugradnje, tj. izvedbe
građevinskih radova, uslovi okoliša u kojem se cijev nalazi, prometno
opterećenje jer se vodovodne i kanalizacijske cijevi najčešće ugrađuju u
profilu prometnica.
Tu su i temperaturne oscilacije, ljudske
aktivnosti npr. oštećenja cjevovoda nastala prilikom ugradnje drugih
infrastrukturnih vodova kao i kvaliteta saniranog oštećenja te akcidentne
situacije kao što je potres.
Kako bi se saznao razlog, cijev se podvrgava detaljnim laboratorijskim ispitivanjima, kako bi se otkrio uzrok puknuća.
Kada bi
htjeli dati paušalnu procjenu uzroka puknuća, mogli bi reći sve prethodno
navedene utjecajne parametre i njihove relativne doprinose, pa reći da se često
radi o kombinaciji starosti cijevi, oscilacija
tlaka i visokih
vrijednosti tlakova budući
da su ovi parametri često i dominantni.
Može se ustvrditi da će i u budućnosti, dok god vodovodni sistem bude u funkciji, biti i novih puknuća cijevi u bilo kojem javnom vodovodnom sistemu.
Danas već postoje razvijeni računalni programi koji na temelju naprednih računskih algoritama, kao što su umjetne neuronske mreže i genetski algoritmi, mogu, s obzirom na relevantne ulazne podatke, predvidjeti lokacije novih puknuća. Doduše,primjena takvih analiza je više raširena u naučnoj, a manje u stručnoj praksi, radi same složenosti analiza, potrebnih specifičnih znanja, kao i često prisutnog problema nepoznavanja svih potrebnih podataka.
Učinci kontaminirane vode uzrokovane neispravnim vodovodnim cijevima
Otrovni otpad iz okolnog područja može iscuriti u oštećene vodovodne cijevi.
Obično se pretpostavlja da tlak unutar
vodovodnih cijevi tjera vodu van kroz propuštanja. Međutim ,studija je pokazala (2015.god.) i našla je dokaze koji potvrđuju suprotno.
Tlak u glavnim vodovodnim cijevima obično tjera vodu van kroz
curenje, sprječa-vajući bilo što drugo da uđe. Ali kada dođe do značajnog pada
tlaka u oštećenom dijelu cijevi, voda koja okružuje cijev može biti usisana
kroz rupu.
Pretpostavljalo se da će samo čista voda iz curenja biti
usisana, a čak i ako su kontaminanti usisani, oni će jednostavno biti izbačeni
nakon što se tlak vrati na normalu. Nova studija je međutim pokazala da se
podzemna voda oko cijevi - koja često sadrži štetne kontaminante - može
usisati, ostati u cijevi i putovati dalje kroz mrežu.
Dinamički padovi tlaka događaju se svaki put kada dođe do nagle
promjene brzine, na primjer kada dođe do kvara ventila ili pumpe ili iznenadnih
zahtjeva za sistem, kao što je kada su potrebne velike količine vode za gašenje
požara. Kao rezultat sudjelovanja u istraživanju Univerziteta u Sheffieldu,
britanske vodovodne tvrtke sada obučavaju svoje terensko osoblje kako bi
ograničili ove padove tlaka.
Voda za piće u Ujedinjenom Kraljevstvu testirana je na štetne
kontaminante i u skladu je s propisima više od 99 posto vremena. Ali svaki
neuspjeh je razlog za zabrinutost, prema voditelju istraživanja, profesoru
Jobyju Boxallu.
Profesor Boxall kaže: "Prethodne studije pokazale su da
materijal oko vodovodnih cijevi sadrži štetne zagađivače, uključujući viruse i
bakterije iz fekalija, tako da će sve što je usisano u mrežu kroz curenje uključivati
tvari koje ne želimo piti.
"Mnogi od nas vjerojatno su u prošlosti imali 'mamljiv
trbuščić' koji nismo mogli sasvim objasniti, često pripisujući to nečemu što
smo pojeli. Sada se čini mogućim da neke od ovih bolesti nisu bile uzrokovane
hranom ali vodom."
Istraživanje, koje je financiralo Istraživačko vijeće za
inženjerstvo i fizičke nauke, koristilo je namjenski izgrađeno postrojenje
za testiranje koje se sastoji od 141 m glavne vodovodne cijevi koja se održava
pod tlakom reprezentativnim za britanske mreže. Dio cijevi bio je oštećen,
a mjesto curenja zatvoreno je kutijom sa šljunkom u koju je ubrizgana boja kako
bi se simulirala onečišćenje.
Kada je taj dio bio podvrgnut dinamičkom padu tlaka, do 60 ml
obojene vode usisano je u cijev. Tim je uspio izmjeriti boju na kraju
cjevovoda, 70 metara nizvodno, dokazujući da je kontaminant ostao u mreži i
transportiran kroz mrežu.
Suistraživač dr. Richard Collins kaže: "Naše istraživanje
pokazuje da onečišćivači koji ulaze kroz cijev koja curi mogu doći do slavina
potrošača, i iako će to biti u vrlo niskim koncentracijama, ne bi prošli
testove sigurnosti ako se otkriju. Također vjeru-jemo da mikroorganizmi,
uključujući patogene, koji uđu u mrežu na ovaj način, mogli bi se pričvrstiti
za unutarnju površinu cijevi i razmnožavati se. Ako se kasnije izbace drugom
promjenom protoka, mogli bi doći do naših slavina u većim
koncen-tracijama."
Profesor Boxall dodaje: "Većina britanskih vodoprivrednih
tvrtki ima ili sada pušta u rad verzije našeg eksperimentalnog postrojenja za
obuku, tako da mogu pomoći svom osoblju da minimizira buduće rizike za
kvalitetu vode, kao i da smanji strukturalna oštećenja uzrokovana
cijevima."
Neizvjesno je koliko su često dinamički pritisci dovoljno niski
da uzrokuju ulazak zagađivača u našu pitku vodu jer se na međunarodnoj razini
mreže za distribuciju vode ne nadziru dovoljno često. Međutim, dosadašnje
ograničene studije operati-vnih mreža po narudžbi, uglavnom u SAD-u, pokazale su
da se ti padovi tlaka redovito događaju.
Inženjeri sa Univerziteta u Sheffieldu u Velikoj Britaniji
dokazali su da se podzemna voda oko cijevi, koja često sadrži štetne
zagađivače, može usisati u pukotine na cijevima kada pritisak unutar njih naglo
padne. Iz tih pukotina, kontaminirana voda putuje kroz vodovodni sistem i
može na kraju doći do potrošača.
Osim toga, kontaminacija vode može biti rezultat samih
materijala za vodovod. Kako cijevi stare, počinju hrđati i
korodirati. Komadići koji se oljušte zatim padnu u vodu i zagade
je. Primjer nekih opasnih hemikalija koje mogu potjecati iz ovih starih
vodovodnih sistema je olovo.
Konzumacija kontaminirane vode može dovesti do nekoliko zdravstvenih
proble-ma. Oni mogu varirati od nečega tako jednostavnog kao što je mučnina
do ekstre-ma poput smrti, osobito ako konzumirate zagađenu vodu tokom duljeg perioda. Pijenje kontaminirane vode može uzrokovati:
·
Mučnina
·
Povraćanje
·
Proljev
·
Gastrointestinalni problemi
·
Grčevi u želucu
·
Dehidracija
·
Problemi u razvoju
·
Reproduktivni problemi
U nekim slučajevima, neki ljudi čak mogu razviti određene vrste
raka. Kontaminanti poput radija, koji je kancerogen, predstavljaju
potencijalni zdravstveni rizik. Kada zagadi vodu, posebno u razinama iznad
prihvatljivih, i ako ste mu stalno izloženi, povećava se rizik od razvoja
karcinoma poput leukemije, limfoma i tumora mozga.
Primjedbe
Objavi komentar