Globalna strategija za sigurnosti hrane za period 2022 do 2030.god : Zašto ažurirana Globalna strategija za sigurnost hrane?
Prema
jačem sistemi sigurnosti hrane i globalnoj saradnji
Sigurna hrana je primarna odrednica ljudskog zdravlja. To je osnovno ljudsko pravo na pristup sigurnoj, hranjivoj i zdravoj hrani.Kako bi osigurali ovo pravo, vlade moraju osigurati da je dostupna hrana zadovoljava sigurnosne standarde. Ovaj zadatak nije lak kao što je svijet sada međusobno povezaniji, a prehrambeni sistemi mijenjaju se brže nego ikada.
Hrana se proizvodi, upravlja, isporučuje i konzumira na načine koji nije se moglo predvidjeti prije dva desetljeća. Ovi faktori zahtijevaju svježi globalni pristup poboljšanju sigurnosti hrane koji ima za cilj jačanje nacionalnih sistema sigurnosti hrane uz istovremeno poboljšanje nacionalnih i međunarodne saradnje.
Prepoznajući da je sigurnost hrane zajednička odgovornost više sudionika, nesigurna hrana i nesposobnost da se ispravno pozabavi sigurnošću hrane dovodi do potkopava povjerenje javnosti u sistem sigurnosti hrane u zemljama i kod odgo-vornih nadležna tijela. Vlade moraju pokazati vodstvo u donošenju i provedbi politika sigurnosti hrane koje osiguravaju da svaki sudionik zna – i ispravno igra – svoju ulogu od prevencije do odgovornosti; inače će pristup sigurnoj hrani za sve ostati nedostižan cilj.
Nadalje, ekonomske razlike unutar i između zemalja, uključujući izrazite razlike u snazi nacionalnih sistema sigurnosti hrane i složene dinamike unutar prehrambenih sistema, značajno su usporili napredak prema postizanju ovog cilja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od svog osnivanja 1948. ima nepokolebljivu predanost smanjenju tereta bolesti koje se prenose hranom (FBD) na globalno zdravlje. WHO je osigurao vodstvo u procjeni globalnog tereta FBD-ova i pomogao zemljama u izgradnji ili jačanju nacionalnih prehrambenih sistema nadzora bolesti, zagovaranje kontrole i strategije prevencije na nacionalnoj razini kroz obrazovne programe i globalne aktivnosti podizanja svijesti. Posao WHO je osigurao da se poštuju globalni standardi sigurnosti hrane.Codex Alimentarius temelji se na razmatranjima javnog zdravlja te da zemlje s ograničenim kapaciteti-ma mogu učestvovati u radu Codexa kroz programe izgradnje kapaciteta. WHO je promovirao međunarodnu i nacionalnu saradnja u postavljanju i rješavanju global-nog agenta sigurnosti hrane.
Tokom
trajanja Globalne strategije za sigurnost hrane iz 2002 i strateškog plana za sigurnost
hrane (2013.-2022.) bilo je mnogo incidenata
u kojima je intervencija WHO-a pomogla u rješavanju kriza u vezi sa sigurnošću
hrane pod kontrolom, minimizirajući povezane brige za javno zdravlje.
Međutim, postoji izazovno priznanje s kojim se suočavaju sistemi sigurnosti hrane mnogih država članica. Potrebna su im značajna poboljšanja u njihovim ključnim komponentama kao što su kao regulatorna infrastruktura, provedba i nadzor, inspekcija hrane i laboratorijski kapacitet i sposobnost, mehanizmi koordinacije za sprječavanje i upravljanje događajima te obrazovanje i obuka o sigurnosti hrane. Osim toga,potreba za integracijom sigurnosti hrane u nacionalno i regionalno zdravstvo, poljoprivredu,trgovinu, okoliš i razvojne politike.
U potrazi za stalnim poboljšanjem sigurnosti hrane, WHO je bio partner u Prvoj međunarodnoj konferenciji o sigurnosti hrane zajedno s Afričkom unijom (AU) i Organizacijom Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koji je održan u Addis Abebi 12. i 13. februara 2019.Ova Konferencija je utvrdila prioritete sigurnosti hrane,potrebe usklađenja strategije među sektorima i granice, ojačati napore za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDGs) i podržati UN-ovo Desetljeće akcije o prehrani. U aprilu 2019. Svijetski Međunarodni forum trgovinske organizacije (WTO) o sigurnosti hrane i trgovini sastali su se u Ženevi i nastavili rasprave, baveći se trgovinskim aspektima i izazovima sigurnosti hrane kao što je upotreba novih tehnologija, koordinacija više sudionika i usklađivanje propisa u vremenu, promjene i inovacije.
Zaključci s obiju konferencija integrirani su u Rezoluciju WHA73.5, “Jačanje napora na sigurnosti hrane” usvojeno na Sedamdesettrećoj svjetskoj zdravstvenoj skupštini 2020. Ovo je ponovno potvrdilo da je sigurnost hrane javnozdravstveni prioritet s ključnom ulogom u agendi za 2030 Ciljevi održivog razvoja. Rezolucija primljena na znanje da vlade moraju djelovati na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini za jačanje sigurnosti hrane. Također je pozvao da Države članice ostaju predane na najvišem političkom nivou na razini do prepoznavanja sigurnosti hrane kao bitnog elementa javnog zdravstva; razviti politiku sigurnosti hrane koja uzima u obzir razmatranje svih faza lanca snadbjevanja, najbolje dostupni naučni dokazi i savjeti, kao i inovacije; pružiti odgovarajuća sredstva za poboljšanje nacionalnih sistema sigurnosti hrane; do prepoznati interese potrošača; te integrirati sigurnost hrane u nacionalne i regionalne politike o zdravlju, poljoprivredi, trgovini, okolišu i razvoju.
S druge
strane, države članice zatražile su da WHO da ažurira Globalnu strategiju za Sigurnost
hrane za rješavanje trenutnih i novih izazova, uključivanje novih tehnologija i
uključuju inovativne pristupe za jačanje nacionalnih sistema sigurnosti hrane.
Ova globalna strategija odgovara na zahtjeve država članica tako što opisuje pet međusobno povezanih i međusobno podupirućih strateških prioriteta koji proizlaze iz procjena situacije i opsežan konzultativni proces. Strategija je vizija da svi ljudi, posvuda, konzumiraju sigurnu i zdravu hranu kako bi smanjili opterećenje FBD-ova. Također predviđa više aktivnosti u izgradnji sistema sigurnosti hrane koji su okrenuti budućnosti, temeljeni na dokazima, usmjereni na ljude i isplativi, s koordiniranim upravljanjem i odgovarajućom infrastrukturom.
WHO je,
u saradnji s međusektorskim partnerima, predaniji je više nego ikad u pružanju
stalnih smjernica i podrške državama članicama da odrediti prioritete,
planirati, implementirati, nadzirati i redovito ocjenjivati
radnje,kontinuirano jačati sisteme sigurnosti hrane i promicati globalnu saradnju.
Ova strategija dijeli više strateških prioriteta s trenutnim nacrtom FAO-a.Strateški prioriteti za sigurnost hrane 2022. – 2031. u smislu jačanja hrane sistemi kontrole, korištenje dokaza (podaci i nauka) za podršku odlučivanju i promicanje angažmana sudionika i partnerstva. Očekuje se da će trenutni napori usklađivanja dovesti do razvoja planova zajedničke provedbe ili koordinacije.
Izrada Globalne strategije za sigurnost hrane
WHO je razvila Globalnu strategiju za sigurnost
hrane uz savjete Tehničke savje-todavne grupe (TAG) za sigurnost hrane: Sigurnija hrana za
bolje zdravlje, Regio-nalni savjetnici WHO-a za sigurnost hrane, međunarodni
partneri,nevladine organi-zacije (NVO) i saradni centri WHO.
U razvoju ove strategije, WHO je također uzeo u obzir regionalnei okvir za akciju o sigurnosti hrane na zapadnom Pacifiku , Okvir za djelovanje na sigurnosti hrane u regiji jugoistočne Azije Svjetske zdravstvene organizacije , te Regionalni akcijski plan za sigurnost hrane u regiji istočnog Sredozemlja, Programi sigurnosti hrane Svjetske zdravstvene organizacije za Afriku, Evropske i Američke, regionane ,te standarde, preporuke i smjernice Codex Alimentarius i FAO Strategija sigurnosti hrane (2022.-2031.).
Kako bi zatražila mišljenje, WHO je organizirao dva brifinga s članicma, održao je javni internetski poziv za komentare za javnosti i učestvovao u redovitim sastan-cima s FAO-om i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (WOAH). Pogledi iz drugih agencija UN-a prikupljeni su putem ad hoc virtualnih sastanaka i pisane povratne informacije. Ujedinjeni narodi Program za okoliš (UNEP), Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Međunarodna financijska korporacija, Svjetska banka i Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj također je osigurala vrijedne doprinose ovoj strategiji.
Ova
strategija dodaje vrijednost globalnom zdravlju i naporima država članica u pružanju
opće vizije i strateških prioriteta za usklađeno globalno djelovanje u
sigurnosti hrane. Ističe kritičnu ulogu ovog područja u javnom zdravlju i potreba
za poboljšanom globalnom saradnjom u cijeloj industriji hrane i hranidbenom lancu kako bi se značajno
smanjio teret FBD-ova. Strategija također odražava i nadopu-njuje postojeće
zdravstvene programe i inicijative Svjetske zdravstvene organizaci-je,kao što su
prehrana, nezarazne bolesti, antimikrobna rezistencija (AMR), javnozdravstvena
hitnost i nove bolesti, klimatske promjene,zdravlje okoliša, voda i sanitacija
te zanemarene tropske bolesti.
Osim toga, očekuje se da će ova strategija podržati provedbu sigurnosne obaveze stvorene na samitu Ujedinjenih naroda o prehrambenim sistemima,posebice u kontekstu koalicija za zdravu prehranu, škola obroci i Jedno zdravlje.
Ciljna publika i vremenski okvir
Ciljana
publika ove strategije uključuje kreatore politika (nacionalne i podnacionalne
vlade), tehnička tijela/nadležne agencije za sigurnost hrane, akademsku
zajednicu u javnom zdravstvu i sigurnosti hrane, poslovanje s hranom,operatori
(FBO) i privatni sektor, potrošači, civilna društva, agencije UN-a s ulogom u
sigurnosti hrane i osoblje WHO-a.
Primjedbe
Objavi komentar