Globalna strategija za sigurnost hrane


 

Prema jačem sistemi sigurnosti hrane i globalnoj saradnji

U nekoliko nastavaka izvodi iz Globalne strategije WHO za period do 2030.god.

Treći dio

Cilj i vizija

Globalna strategija za sigurnost hrane razvijena je za usmjeravanje i potporu državama članicama  u njihovim nastojanjima da odrede prioritete, planiraju, provedu, nadziru i redovito ocjenjuju akcije prema smanjenju tereta FBD-a kontinuiranim jačanjem sistema sigurnosti hrane i promicanje globalne saradnje.

Vizija strategije je da svi ljudi, posvuda, konzumiraju sigurnu i zdravu hranu kako bi se smanjio teret FBD-ova. Ova strategija sudionicima daje alate koji su im potrebni da bi ojačali svoje nacionalne sisteme sigurnosti hrane i sarađivati s partnerima u cijelom svijetu.

Obim

Jačanje nacionalnih sistema sigurnosti hrane počinje uspostavom ili poboljšanjem kritične infrastrukture i komponenti sistema kontrole hrane kako je opisano u Strateškom prioritetu 1. Na primjer, to može uključivati razvoj poticajnog okvira zakonodavstva o hrani, standarda i smjernica, kapaciteta laboratorija, kapaciteta ljudskih resursa, aktivnosti kontrole hrane i programe i kapacitet spremnosti za hitne slučajeve, kao što je prikazano na slici 5.

Osim zakonodavstva, politike, institucionalnog okvira i kontrolnih funkcija države članice moraju razmotriti i usvojiti četiri važne karakteristike/načela kako bi sistem bio efikasniji:

Gledajući u budućnost. Ovo se načelo odražava kao Strateški prioritet 2: Identificiranje i odgovaranje na izazove sigurnosti hrane koji proizlaze iz globalnih promjena i transformacija u prehrambenim  sistemima. Globalne promjene i transformacije koje prehrambeni sistemi doživljavaju danas i za koje se predviđa da će se dogoditi u budućnosti imat će implikacije na sigurnost hrane.

Stoga bi sistemi sigurnosti hrane trebali biti opremljeni za prepoznavanje, procjenu i reagiranje na postojeća i nova pitanja. Sistemi sigurnosti hrane moraju se transformirati iz reaktivnih u proaktivne sisteme, posebno kada se radi o zdravstvenim rizicima koji se pojavljuju na interakciji čovjek-životinjski ekološki sistem.

Na temelju dokaza. Ovo načelo odražava se u Strateškom prioritetu 3: Povećanje korištenjem informacija o prehrambenom lancu, naučni dokazi i procjene rizika kod odlučivanja  za upravljačke odluke. Upravljanje rizikom sigurnosti hrane temelji se na nauci.Korištenjem i tumačenjem masom podataka postavljaju se temelji za izgradnju sistema sigurnosti hrane utemeljene na dokazima.

Usredotočenost na ljude. Ovo se načelo odražava kao Strateški prioritet 4: Jačanje sudionika,angažman i komunikacija o riziku. Sigurnost hrane zajednička je odgovornost i zahtijeva zajednički napor svih sudionika u prehrambenim sistemima. Uspješno osiguravanje sigurnosti hrane od  farme do stola zahtijeva inkluzivniji pristup sa svim sudionicima, uključujući potrošače i FBO-ove.

Troškovno isplativo. Ovo se načelo odražava kao Strateški prioritet 5: Promicanje sigurnosti hrane kao bitna komponenta domaće i međunarodne trgovine hranom. Sigurnost hrane je kompleks pitanje na koje utječe socioekonomski status. S globalizacijom trgovine hranom,patogeni i bolesti koje se prenose hranom mogu putovati preko granica mogu uticati značajno na zdravlje i ekonomiku. Osigurati povećani pristup sigurnoj hrani na domaćem tržištu i u međunarodnoj  trgovini, sistemi sigurnosti hrane trebali bi biti isplativi kod implementacije na svim razinama (domaće tržište, uvoz i izvoz). Sistemi  sigurnost hrane trebalo bi biti više isplativi i za zemlje uvoznice i za izvoznice, dok se istovremeno povećava sigurnost hrane na domaćem tržištu.

Pet strateških prioriteta Globalne strategije za sigurnost hrane temelji se na osnovnim komponentama/ infrastrukture  sistema sigurnosti hrane i gore navedena četiri načela, kako je prikazano na sl. 1.

Slika 1. Konceptualni okvir za strateške prioritete

Teorija promjene za Globalnu strategiju za sigurnost hrane (slika 6) predstavlja vezu između pokretača, kapaciteta, strateških prioriteta, učinaka, ishoda i željenog cilja. Prikazuje njegov očekivani doprinos ciljevima održivog razvoja, posebno ciljevima održivog razvoja 2, 3 i održivog razvoja 8, kontinuiranim poboljšanjem sistema sigurnosti hrane. Na sl. 6 kontinuirane linije znače direktni odnos a isprekidane linije znače neizravni odnos među komponentama. Utjecaj i posljedice pokretača detaljno su prikazane na slici 2.

Slika 2. Put prema sigurnoj i zdravoj hrani za sve




Primjedbe

Najčitaniji postovi

Dobra higijenska praksa

Otvoreno o kvaliteti vode

SOP i SSOP : osnova sistema sigurnosti hrane

Akrilamid u hrani

Mutnoća vode

Mikroplastika u flaširanoj vodi

Rizici za sigurnost hrane u pekari

Trebamo puni krug za dobrobit građana

Sigurnost hrane u BiH, zarobljenik institucija koje plaćaju građani

Nusproizvodi dezinfekcije vode