Sigurnost hrane i borba protiv Antimikrobne otpornosti

 

Zašto obratiti pažnju na antimikrobnu rezistenciju (AMR)?

Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti istorijskim postignućima u savremenoj medicini i javnom zdravstvu te širem razvoju. Antimikrobna sredstva poput antibiotika neophodna su za liječenje nekih bolesti ljudi i životinja. Mikrobi mogu razviti otpornost na antimikrobna sredstva, što znači da da lijek poput antibiotika više nije efikasan u liječenju infekcija. Prekomjerna i zlouporaba antimikrobika kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane pridonio je  sve veći izazov patogena otpornih na antimikrobne tvari te se prenose na ljude putem hranidbenog  lanca i okolišem.

Najviše pati ranjivo stanovništvo. Ostaci antimikrobnih sredstava agenasa u hrani životinjskog porijekla još su jedan zdravstveni problem jer mogu uzrokovati alergije, promjene u crijevnoj flori i otpornost na bakterije.

Evropski strateški akcijski plan o rezistenciji na antibiotike za razdoblju 2011. – 2020. doprinijela je značajnom napretku u rješavanju problema AMR u evropskoj regiji WHO posljednjih godina. Međutim, mnogo ostaje još učiniti kako bi se osigurala prevencija i liječenje bolesti ljudi i životinja u budućnosti.

Zašto obratiti pažnju na sigurnost hrane?

Sigurnost hrane ključna je za dobro zdravlje i ključna za održivi razvoj. Bolesti koje se prenose hranom značajna su javno-zdravstveni problem u evropskoj regiji WHO. U 2010. procjenjuje se da je 23 milijona ljudi oboljelo, a približno 4 700 ljudi je umrlo od konzumacije kontaminirane hrane.

Značajan udio od smrti i bolesti uzrokovane su bakterijama koje pokazuju povećanje razine otpornosti na često korištene antimikrobne lijekove.Nesigurna hrana nije samo prijetnja ljudskom zdravlju, već igra i ulogu temeljnu ulogu u društveno-ekonomskom razvoju zemalja.

Dugi niz godina, bolesti proljeva koje se prenose hranom i vodom su vodeći uzroci bolesti i smrti u regiji, posebno u manje razvijenim zemljama. Povećanje razine antimikrobnih tvari otpornost uobičajenih patogena koji se prenose hranom istaknuli su potreba za djelovanjem za poboljšanje sigurnosti hrane i koordinacija djelovanja za sučeljavanje životinja, ljudi i okoliša.

Kako oba problema mogu imati koristi jedno od drugog?

Tijela za sigurnost hrane imaju ključnu ulogu u jačanju pravnog okvira za antimikrobne ostatke I ograničenja mikrobnih kontaminanata u hrani. Oni su također odgovorni za praćenje antimikrobnih ostataka u hrana i AMR kod prioritetnih patogena koji se prenose hranom. Osim toga, tijela za sigurnost hrane igraju važnu ulogu podržavajući u zagovaranju obraćanja pažnje na visokoj političkoj razini na AMR, jačanju struktura upravljanja jednim zdravljem i koordinaciji djelovanja među sektorima. To uključuje komunikaciju o riziku, obrazovanje potrošača i promicanje razborite upotrebe antimikrobnih sredstava.

Koji su prioriteti WHO/Evrope u vezi s AMR-om i sigurnošću hrane?

Pojačati nadzor nad AMR-om u prehrambenom lancu.Zajednički podaci o razini antimikrobne rezistencije uzročnika bolesti koji se prenose hranom i razine antimikrobnih rezidua u hrani životinjskog porijekla iznimno je važno za usmjeravanje upravljanja rizikom i političko djelovanje.

Ključni je prioritet regije uspostaviti/ojačati sisteme za nadzor antimikrobne rezistencije i antimi-krobnih ostataka u lancu snadbjevanja hranom, kao i integrirati ispitivanje antimikrobne otpornosti u postojećim sistemima za hranu,nadzor bolesti i davanje odgovora.

Podržati rad Codex Alimentariusa na AMR-u

Codex Alimentarius razvija prehrambene standarde, smjernice i kodekse prakse s ciljem zaštite zdravlja i olakšavanje pravedne trgovine hranom. To uključuje naučno utemeljene smjernice o tome kako procijeniti i upravljati rizicima za ljude radi zdravlja povezano s antimikrobnim lijekovima rezistentnim  mikroorganizmima  u hrani i hrani za životinje , kao i smjernice za omogućavanje koherentnog upravljanje antimikrobnom rezistencijom duž prehrambenog lanca.

Codex također razvija tekstove o veterinarskim lijekovima i njihovim ostacima. Evropa podržava države članice u aktivnom učešću u radu Kodeksa,te  usvaja tekst Codexa u nacionalno zakonodavstvo, politike i smjernice.

Upravljanje antibioticima za razumnu upotrebu antimikrobnih sredstava za zdravlje ljudi i životinja u poljoprivredi

Razumna uportreba antimikrobnih sredstava u poljoprivredi, stočarstvu i proizvodnji akvakulture ključna je za smanjenje zajedničkog rizika od AMR-a patogena prenosivi hranom. WHO podržava tijela za sigurnost hrane u jačanje pravnog okvira za antimikrobne rezidue i ograničenja mikrobnih kontaminanata u hrani, kao i za upotrebu antimikrobnih sredstava kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane. To se radi u skladu s WHO popisom kritično važnih antimikrobika za humanu medicine i Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o korištenju medicinski važnih antimi-krobnih sredstava kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane.

Promicanje dobre higijene hrane praksi

Pridržavanje osnovnih dobrih praksi higijene hrane je efikasan način kako bi se spriječilo uobičajeno prenošenje bolesti hranom , uključujući one uzrokovane rezistentnim bakterijama.

Pet ključeva za sigurniju hranu objašnjava osnovna načela koja svatko treba znati da spriječi bolesti prenošene hranom, a to su:

1) održavati čistoću;

2) odvojiti sirovu i kuhanu hranu;

3) temeljito kuhati;

4) držati hranu na sigurnoj temperaturi; i

5) koristiti sigurnu vodu i sirovine.

Visoka razina svijesti i predanosti

Kao podrška Evropskom strateškom akcijskom planu o otpornosti  antibioticima 2011.–2020., donešene su Smjernice za borbu protiv antimikrobnih lijekova iz perspektive sigurnosti hrane .

Smjernice podupiru napore zemlje da spriječi i obuzdati otpornost na antibiotike usredotočujući se na širenje AMR kroz prehrambeni lanac. Vodstvo je pridonijelo podizanje svijesti o AMR-u kao problemu sigurnosti hrane I razvoj nacionalnih politika i akcijskih planova za borbu protiv AMR.

Poboljšan kapacitet ljudskih resursa

U cilju jačanja kadrovskih kapaciteta za sprječavanje antimikrobne otpornosti u prehrambenom lancu, održane su međusektorske praktične obuke o temmama kao što su integrirani nadzor, laboratorijske tehnike,prevencija i kontrola bolesti koje se prenose hranom i zoonoze, antimikrobni ostataci u hrani. Treninzi imaju cilj pridonjeti poboljšanja svijesti o AMR-u, poboljšaje sposobnosti praćenja AMR-a u prehrambenom lancu i usvajanje  One Health pristupa u borbi protiv AMR-a u prehrambenom lancu.

Opsežna baza znanja

Prioritet su brojna istraživanja i studije o AMR-u patogena koji se prenose hranom provedena su u nekoliko zemalja.

Studije su pridonijele proširenju baze znanja i dokumentiranje veličine problema AMR-a u hranidbenom lancu. Dobiveni dokazi bili su osnova za politiku , razvoj i implementaciju za smanjenje i suzbijanje AMR-a u hranidbenom lancu.

Bolja međusektorska koordinacija

Za smanjenje AMR-a u prehrambenom lancu, koordinacija među sektorima i sudionici su potrebni. WHO/Europa radi s državama članicama radi uspostavljanja ili jačanja multisektorskih

koordinacijski mehanizmi za rješavanje AMR-a na sučelju zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Zemlje su sada bolje pripremljene za pristup One Health Approach u borbi protiv AMR-a u lancu ishrane. 

Antimikrobna rezistencija često se opaža kod uobičajenih patogena koji se prenose hranom

Dr. Gulnora Abdukhalilova je naučnica koja radi na smanjenju AMR-a i podržavati standarde sigurnosti hrane u Uzbekistanu. Godine 2016. ona je provela  istraživački projekt koji je proučavao AMR sojeve salmonele i kampilobaktera u tovnim pilićima (pilići uzgajani posebno za hranu). Obje ove bakterije mogu uzrokovati proljev, groznicu i grčevi u želucu. Istraživanje je pokazalo da većina sojeva salmonele pronađeni kod tovnih pilića bili su otporni na višestruke lijekove , što znači da infekcije koje uzrokuju mogu biti teške za liječiti. Prekomjerno korištenje i zlouporaba antimikrobnih sredstava kod proizvodnje peradi je jedan od pokretača tog otpora.

 

“Važno je smanjiti upotrebu antimikrobnih sredstava u stočarstvu te koordinirati i razmjenjivati informacije između različitih sektora, poput proizvodnje peradi i zdravstvene zaštite,” objasnila je dr. Abdukhalilova. “Praćenje otpornosti na antimikrobne lijekove kod uobičajenih patogena koji se prenose hranom jednostavno se mora obaviti. Unatoč malom uzorku za ovaj projekt, dobili smo zanimljive rezultate, ali su bili i zabrinjavajući. U idealnom slučaju, praćenje otpora

trebalo bi biti rutina u zdravstvenom i poljoprivrednom sektoru. Kao rezultat našeg istraživanja, praćenje otpornosti uključeno je u naš “National Program za suzbijanje rezistencije mikroorganizama na antimikrobne lijekove za 2020.–2024.

 

Borba protiv AMR-a zahtijeva angažman svih. Podrška za ovo važno pitanje je visoki  prioritet koji zaslužuje, donošenje odgovarajućih odluka u provedbi efikasnih mjera sigurnosti hrane !

Izvor:WHO