Sigurnost hrane je važna za ekonomski razvoj
Nesigurna hrana sadrži mikrobiološke, hemijske
ili fizičke opasnosti koje mogu učiniti ljude bolesnim, uzrokujući akutnu ili hroničnu
bolest koja u ekstremnim uslovima mo-že dovesti do smrti ili trajnog
invaliditeta. Nesigurna hrana smanjuje biodostupnost hranjivih tvari, posebno
za ranjive potrošače, i one povezane je s njima a to je neis-hranjenost.
Prisutnost opasnosti od hrane može dovesti do gubitaka
hrane i smanjiti dostupnost hrane nesigurnim populacijama. Zbog ovih
razloga,sigurnost hrane smatra se sasta-vm dijelom svake ishrane i prehrambene
sigurnosti. Sigurnost hrane obuhvata opa-snosti koje su obradile i uvrstile u svoj djelokrug javne politike,a uključuju patogene mikrobe (na primjer, Salmonella spp.); bolesti zoonoza (na
primjer, visoko patogena ptičja gri-pa); paraziti (na primjer, crijevni);
materijali (za primjerice, melamin u plastici); prirodni toksini (na primjer aflatoksin);
antibiotici ostaci lijekova; ostatci pesticida; te-ški metali (na primjer,
kadmij).
Opasnosti u hrani nije samo
javnozdravstvena problematika za niske i srednje razvi-jene zemlje, ali
one također utječu na rast i modernizaciju domaćeg tržišta hrane i pri-hoda i
mogućnosti zapošljavanja u proizvodnji, preradi i distribuciji hrane. To je
oso-bito vidljivo tamo gdje povećanje dohotka i urbanizacija - i transformacija
ishrane, me-đu ostalim faktorima - generira povećanu potražnju za sigurnom
hranom (Ortegaet al. 2012; Lagerkvist i sur. 2013).
Sigurnost hrane sve je važnija odrednica
trgovinske uspješnosti kod mnogih zemalja u razvoju i srednje razvijenih zemalja,
posebno onih koji se natječu na tržištu visoke vrijednosti hrana, uk-ljučujući
svježe voće i povrće, ribu i riblje
proizvode, meso, začine. U onoj mjeri u kojoj se po-većava izvoz
agro-hrane, dovodi i do doprinosa održivog privrednog razvoja i smanjenja siro-maštva, ulaganja
u sigurnost hrane mogu imati značajne pozitivne učinke na cjelokupni razvoj neke zajednice.
Dakle, zemlje, i njihovi poljoprivredni
prehrambeni sektori i tvrtke, koje imaju ograničenu spo-sobnost upravljanja
sigurnošću hrane mogli bi biti isključeni iz unosnog izvoznog tržišta ili se
suočavati s povremenim, ali skupim odbacivanjem pošiljaka proizvoda i
neizvjesnost o stalnom pristupu na takvim tržištima.
U ekonomskom smislu, troškovi povezani s
nesigurnom hranom su potencijalno visoki,imaju kratkoročne i dugoročne posljedice -najčešće se javljaju u javnosti zdravstveni troškovi i gubiatk produktivnosti
rada zbog bolesti uzrokovanih hranom (FBD-food-borne diseases).
Pogreške u sigurnosti hrane također mogu
nametnuti troškove proizvođačima hrane, distri-buterima i potrošačima.
Na primjer, zabrinutost zbog sigurnosti hrane može prisiliti potrošače da
plate veću cijenu za "sigurnu" hranu ili ih navesti da izbjegavaju hranu koju smatraju "nesi-gurnom", s mogućim negativnim nutritivnim
posljedicama.Sve to može i utjecati na tvrtke da povećavaju troškove u opoziva proizvoda ili
gubitka i pristupa tržištu ili rušenja brand ugleda. Cijela industrija mogla bi vidjeti posljedice smanjenja potražnje potrošača ili gubitka pristupu unosnim izvoznim
tržištima.
Sigurnost hrane i održivi razvojni ciljevi
Od najveće važnosti za slabo razvijene zemlje i zemlje u razvoju je utjecaj
nesigurne hrane i investicija sa mogućnošću upravljanja sigurnošću hrane u
nastojanjima da se smanji siroma-štvo.
Sigurnost hrane krije se u siromaštvu na dva načina: siromašni potrošači hrane i kao poje-dinci u poljoprivredno-prehrambenim lancima vrijednosti. Sve veći dio literature identificira
obim opasnosti za sigurnost hrane na neformalnim tržištima hrane, koja su
dominantni izvor hrane za siromašne, posebno u urbanim područjima (Grace et al
2008, Feglo i Sakyi 2012, Jarquin et al., 2015).
Sigurnost hrane može utječu na životni vijek
siromašnih ljudi zaposlenih u poljoprivredno-prehrambenim lancima vrijednosti
kao,na primjer,mali poljoprivrednici, operatori za mikro i malu prehrambenu industriju i distribucijsa preduzeća, te zaposlenici u
komercijalnim sekto-rima za hranu.
Dakle, čak i jedan događaj u vezi sigurnosti hrane
može može uticati na život i gurajući ljude u siromaštvo - ili vraćanje natrag u siromaštvo -
ako to uzrokuje da potrošači smanje potrošnju.
Pokušaji poboljšanja
sigurnosti hrane i vidu zabrane prodavačima hrane rad na ulici može imati negativne
posljedice za život i prehranu. No, može doći do značajnih pozitivnih utjecaja
na siromaštvo ako se povećaju ulaganja u povećanje kapaciteta za upravljanje
sigurnošću hrane tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na način koji bi uključivali siromašne slojeve društva.
Poboljšanje sigurnosti hrane i izgradnja
kapaciteta će imati važnu ulogu ulogu u postizanju ciljeva održivog
razvoja(COR). Doista,sigurnost hrana će biti integralni faktor i od velikog značaja za postizanje nekoliko COR-ova, posebno slijedeće :
- COR 1: okončati siromaštvo. Bolest uzrokovana prehranom (FBD) glavni su uzrok lošeg zdravlja među siromašnima i povezano je s rasponom troškova koji utječu na njih, uključujući izgubljene radne dane, povećanje troškova i smanjena vrijednost stoke i druge imovine.
- COR 2: okončati glad. FBD ima više kompleksnih interakcija s prehranom.Primjerice, toksini mogu izravno dovesti do pothranjenosti, neka od najhranjivijih hrana je najza-stupljenija u FBD-u, a zabrinutost zbog sigurnosti hrane može dovesti do toga da potrošači smanje potrošnju najhranjivijih namirnica.
- COR 3: Dobro zdravlje i dobrobit. Zdravstveni teret FBD-a je usporediv sa malarijom, HIV / AIDS-a i tuberkulozom, te najranjivija populacija od FBD-a su dojenčad, trudnice, starije osobe i osobe s ugroženim imunitetom.
- COR 5: Ravnopravnost spolova. Žene su stražari sigurnosti u kućanstvu,igraju važnu ulogu u tradicionalnim lancima hrane i često su vitalnog značaja u životu poljoprivredno-prehrambenim lanaca vrijednosti.
- COR 6: Čista voda i sanitacija. Nedostatak čiste vode povećava rizik za hranu,nesigur-na upotreba hemikalija u proizvodnji hrane može zagaditi izvorsku vodu i biti izvor infek-tivnih FBD-a,jer se mogu prenositi putem vode.
- COR 8: Dostojan posao i ekonomski rast. Uključivanje u tržišta hrane osigurava život i izlaz iz siromaštva za mnoge siromašne ljude.
- COR 11: Održivi gradovi i zajednice. Stotine milijona siromašnih ljudi radi u urbanoj po-ljoprivredi i uslugama vezanim uz hranu i tradicionalna tržišta hrane,a i ulična hrana čini važan doprinos kulturi, turizmu,i življenu gradova.
Prepoznavanje socio-ekonomskih učinaka neispravne hrane
Da bi se najbolje razumjeli socioekonomski
učinci poboljšanja u sistem sigurnosti koji obuh-vaćaju cijeli niz aktivnosti i aktera u proizvodnji,preradi, marketingu,
potrošnji i zbrinjavanju hrane, uključujući i inpute potrebnih i izlaznih
podataka generiranih u svakoj fazi.
Sistemi prehrane također obuhvaćaju i ustanove koje definiraju društvenu,
ekonomsku, poli-tičku, fizičku i tehnološku sredinu u kojem se ove aktivnosti
odvijaju. Perspektiva sistema pro-izvodnje hrane prepoznaje fizičku transformaciju i
kretanje hrane, pravila i druge institucije ko-je ovaj poticaj organiziraju i
upravljaju ovim složenim sistemom za aktere u različitim fazama lanca poljoprivredno-prehrambenih proizvoda da se ponašaju na određeni način.
Stoga se sigurnost prehrambenih proizvoda
može vidjeti kao rezultat sistema hrane, što zauz-vrat odražava sposobnost i
poticaje za sve aktere unutar sistema da usvoje prakse koje po-boljšavaju ili održavaju
sigurnost krajnjeg proizvoda i institucionalni kontekst u kojem djeluju - i to
zauzvrat ispoljava šire društveno, privredno, fizičko i tehnološko okruženje.
Dva kritična faktora utječu na efikasnost lanaca vrijednosti u smislu sigurnosti hrane, prvo uk-ljučuje sposobnosti aktera unutar lanaca vrijednosti, da pojedinačno i kolektivno, poduzimaju funkcije
potrebne za upravljanje sigurnošću hrane,te javni i privatni faktori izvan
lanaca vrije-dnosti koji pružaju potrebu za regulatorne usluge i funkcije podrške.
Drugi faktor uključuje i poticaje za aktere
unutar i oko lanaca vrijednosti,potrebno je individu-alno i kolektivno, poduzeti
prakse potrebne za osiguranje sigurnosti krajnjeg proizvoda.
Ovi poticaji odražavaju tržišnu potražnju
potrošača i regulatorne akcije vlada (koje mogu biti pod utjecajem
višestrukih faktora).
Postoji znatan broj teorijskih i empirijskih dokaza aktivnosti na tržištima, kada se tržišta pre-puštaju vlastitim sredstvima, imaju
tendenciju pada.
Naglasak na lancima vrijednosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda također prepoznaje različite puteve kroz koje se pojavljuju opasnosti za sigurnost hrane i putove za bolje rješava-nje zdravstvenih, ekonomskih i socijalnih ishoda.
Slika dole pokazuje da postoje često karakteristični lanci vrijednosti, neformalni i formalni, usredotočeni na servisiranje domaćih potrošača ili izvoznih tržišta. Poljoprivredni sirovine i hrana mogu se uvesti i na uslugu kako za domaće tako i za izvozno tržište za tvrtke.
Ti lanci vrijednosti djeluju u širem sistemu hrane koji također uključuje fizičku infrastrukturu i druge institucije. Ovaj širi sistem je također pod utjecajem šireg okolišnog zdravlja zemlje u pogledu kvaliteta vode i zraka. Razina privrednog razvoja zemlje je ključna odrednica struk-
kture poljoprivredno-prehrambenih lanaca, relativne važnosti neformalnih i formalnih distri-bucijskih kanala i stanja okoliša.
Nedostaci tržišta vezano uz hranu
Dobro funkcionirajuća tržišta pružaju poticaje
za poslovanje s hranom za snadbjevanje proiz-vodima koji se karakterišu sa garancijama sigurnosti koje potrošači zahtijevaju, i zato što ti operatori ostvaruju veću
dobit od toga i zbog svoga ugleda koji je neophodan za prodaju. Međutim,
pod određenim uslovima tržišta možda neće osigurati dovoljnu sigurnost koju potrošači
zahtijevaju ili je društveno poželjna.
Na primjer, potrošači možda neće moći
procijeniti sigurnost prehrambenog proizvoda na mjestu kupnje ili prije
potrošnje. Sigurnost hrane često je neprimjetna osjetilima, a oni koji ga
konzumiraju možda nemaju pristup informacijama o tome kako hrana je obrađena
prije nego što je stigla do njih.U slučaju trovanja hranom, potrošači često nemaju načina
identificiranja izvora onečišćenja. Ovaj problem se naziva asimetrija
informacija.
Budući da sigurnost može povećati troškove
poslovanja s hranom, taj nedostatak informacija može smanjiti poticaj za
podmirivanje tih troškova. Operateri koji imaju više informacije o sigu-rnosti
proizvoda koje pružaju mogu biti u strateškoj prednost nad
potrošačima ili njihovim kon-kurentima, što dovodi do nesklada cijena ili lažne diferencijacije proizvoda na temelju sigurno-sti.
Ova situacija je složena i povezana sa sigurnosnim i
kvalitetnim karakteristikama pri čemu je takva hrana obično kompleksnija i može biti značajni dio troškovnih transakcija koje će se na-metnuti potrošačima koji traže proizvode
koji zadovoljavaju njihove posebne zahtjeve kao i u procjeni stvarnih karakteristika tih proizvoda. Ti troškovi mogu spriječiti razvoj tržišta.
Nesigurna hrana ne samo da nameće
troškove osobi koja je jede (na primjer, izgubljeni doho-dak za vrijeme dok ne radi,jer je bolesna), ali također nameće veće troškove za društvo i zdravstveni sistem.
Normalno, potrošači ne uzimaju ove troškove (koje ekonomisti nazivaju eksternalije) u obzir prilikom odabira hrane koju kupuju, pa tako oni imaju
tendenciju da zah-tijevaju nižu razinu sigurnosti hrane nego što bi društvo
radije imalo,eksternalije,međutim, mogu biti i pozitivne. To su prednosti koje
proizlaze iz drugih dijelova društva izvan samih potrošača; na primjer, zaštita
okoliša kada potrošači kupuju sigurnu hranu koja je također ekološki
prihvatljiva.
Vlade mogu koristiti standarde sigurnosti
hrane kako bi se pokušali riješiti tržišnih neuspjeha i postići razinu sigurnosti
koja je društveno poželjna i smanjiti troškove nesigurne hrana. U eks-tremnim
slučajevima to može biti i u obliku zabrane proizvoda.
Općenito,standardi sigurnosti hrane navode
načine na koje se hrana proizvodi i njihove oso-bine (na primjer,
sastojci i uslovi skladištenja). Ovdje, vlade može odrediti sigurnosne
karakte-ristike krajnjeg proizvoda, ali zadržati onu hranu kako bi odabrali
najprikladniji način rasta ili proizvodnje proizvoda. U nekim slučajevima,
vlade također mogu navesti podatke koja mora biti otkrivena potrošačima i
format za ove informacije.
Ova perspektiva tržišnog neuspjeha
predstavlja javne standarde kao instrument ispravne neefikasnosti na
tržištima za sigurnost hrane. Ali čak i površno promatranje standarda si-gurnosti hrane daje primjere javnosti o standardima koji
su provedeni u odsutnosti "tržišnog neuspjeha" ili nekih druga akcija
koja je mogla ispraviti neuspjeh po nižoj cijeni.
Prihvaća se perspektiva političke privrede o standardima sigurnosti hrane jer su javne vlasti pod utjecajem
interesnih grupa koje svoje aktivnosti sprovode -
Široko je priznato da privatni interesi mogu
"uhvatiti" regulacijske procese i upravljati njima u svim smjerovima na
svoju ekonomsku računicu. U tim slučajevima, javni standardi mogu pogoršati nedostatke tržište i imati značajan distributivni učinak.
Privatni standardi provode tvrtke i drugi
subjekti, pojedinačno ili kolektivno, a ti se standardi razvijaju iz raznih
razloga. Često su usmjereni da poboljšaju ekonomsku efikasnost olakšava-jući
komunikaciju između kupaca i prodavača ili osiguravajući kompatibilnost
komponenti proiz-voda ili proizvoda koji se konzumiraju.
Privatni standardi mogu također biti osnova za
konkurentne strategije poslovanja s hranom operatora kako bi komunicirali s
potrošačima i poboljšali svoje ugled.
Tržišni su signali dovoljni da potaknu razvoj
privatnih standarda;uloga vlade jest osigurati da ovi standardi ne stvaraju ili
prikrivaju protukompetitivne prakse.
Prepoznatljiv
lanci vrijednosti, i neformalni i formalni, usredotočeni su na servisiranje domaćih
potrošača ili izvoznih tržišta.
Poljoprivredne sirovine i hrana mogu biti usluge kako domaćeg tako i
izvoznog tržišta tvrtke. Ti lanci vrijednosti djeluju u širem sistemu hrane
koji također uk-ljučuje fizičku infrastrukturu i druge institucije. Ovaj širi
sistem je također pod utjecajem šireg okolišnog zdravlja zemlje u pogledu vode i
kvalitete zraka.
Razina
privrednog razvoja zemlje je ključna odrednica strukture
poljoprivredno-prehrambenih lanaca, relativna važnost neformalnih i formalnih
distribucijskih kanala i stanja okoliša. Razlika je između
poljoprivrednih i prehrambenih lanaca vrijednosti da li izvoze i one koji su usmjereni na
potrošače na domaćim tržištima, odražavajući dva različita puta kroz koje
se ekonomski i socijalni ishodi od FBD-a mogu pojaviti.
Prvi je
utjecaj na domaće potrošače kroz izloženost opasnostima za sigurnost hrane koje
uzrokuju FBD. To ima ekonomske posljedice kroz troškove povezane s morbiditetom
i pre-ranom smrtnošću u smislu boli i patnje, gubitak dohotka i produktivnost.
Drugi je utjecaj na poslovanje preduzeća koja posluju u
poljoprivredno-prehrambeno lanci vrijednosti, bilo da su usmjereni na domaće
ili izvozno tržište.
Važno je
vidjeti ekonomske i socijalne ishode od FBD-a na mikro (na primjer, na
pojedinačnim potrošačima i tvrtkama) i u cjelini privrede (primjerice, kroz
privredni rast, zapošljavanje i trgo-vinu).
Ti ekonomski
i socijalni ishodi također se mogu razlikovati (na primjer, između siromašnijih
i bogatijih potrošača, te malih i velikih preduzeća) sa znatnim distribucijskim
posljedicama.
FBD može
proizaći iz zdravstvenog stanja okoliša; na primjer, neadekvatan sanitacija
koja dovodi do unakrsne kontaminacije u upravljanju hranom. Mnogi FBD-ovi mogu
se također pojaviti na više tačaka u lancima vrijednosti
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se povećava razina onečišćenja
(tablica). FBD - ovi se također mogu širiti kroz dolazeće preh-rambene proizvode, osobito kada se tržište hrane proširuje i hrana se dostavlja na
velike udaljenosti. Važno je da postoje i reagiraju lanci
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u dinamičnom okruženju (na primjer, u
hrani koju jedu bogati i siromašni podjednako, i očekivani napori za dijete u
budućnosti).
Za izvozno
orijentirane vrijednosne lance, sigurnost hrane utječe na poslovanje kroz
poštivanje javnih i privatnih standarda. Utjecaji na domaću sigurnost hrane
pojavljuje se samo u mjeri u kojoj i lancu vrijednosti koji se orijentiraju na
izvoz lokalnim tržištima ili postoje mogućnosti pre-lijevanja vrijednosti
vrijednosnih lanaca usmjerenih na lokalno tržište. Stoga, loša
kvaliteta pro-izvoda u tim lancima vrijednosti može ugroziti izvoz, s
posljedicama za poslovanje, zapošljava-nje, poljoprivredni dohodak i državni
prihodi.
Izloženost
domaćih potrošača na opasnosti za sigurnost hrane odražava sposobnost
upra-vljanja sigurnošću hrane u lancima vrijednosti poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda i širenju hrane u sistem u kojem djeluju. Neformalni lanci vrijednosti
karakteriziraju prevlast mikro i malih preduzeća, visoka stopa odbijanja preduzeća, slab regulatorni nadzor i slabe veze između aktera kako vertikalno tako i vodoravno
unutar lanca.
Tržišta
obično čine raznolikost malih, srednjih i velikih preduzeća s nižim stopama
potrošnje, sistematskim pregledom i izvještavanjem, i više koherentnih veza
između aktera unutar lanca.
Sposobnost
upravljanja sigurnošću hrane jasno se razlikuje od lanaca vrijednosti, s
posljedi-cama za izloženost potrošača koji mogu biti podvrgnuti opasnostima koje se prenose
hranom.
Potrošači
mogu biti izloženi opasnostima koje se prenose hranom kroz uvozenu hranu koja
ulazi na domaći lanac vrijednosti. Za ovu hranu, veliku vrijednost lanca leži
izvan zemlje uvoznice, tako da stepen do kojeg su potrošači izloženi opasnostima za
sigurnost hrane, u suštini je pitanje granice i prekogranične kontrole,
bilo da ih primjenjuju vlade ili tvrtke koje rade u trgovini i distribuciji
hrane.
Izlaganje
domaćih potrošača opasnostima za sigurnost hrane može imati značajnu ulogu za ekonomske i socijalne ishoda. FBD doprinosi incidenciji od pothranjenosti i narušava
sigurnost hrane. Teret FBD-a, uključujući i troškovi povezane s preuranjenom
smrtnošću i morbiditetom, pogoršavaju zapošljavanje i dohodka, s posljedicama
za privredni rast i incidencije siromaš-tva. Nadalje,sve će to proizvesti gubitke u povjerenje potrošača i
erozijom investitora , s posljedicama za protok prihoda za vlade i
sekundarni utjecaja na zapošljavanje i dohodak.
Preuzeto iz studije World Bank Group :
Potrebna sigurnost hrane
Ubrzavanje u napretku zemalja sa niskim i srednjim dohotkom
Autori:Steven Jaffee, Spencer Henson,Laurian Unnevehr, Delia Grace,Emilie Cassou
Primjedbe
Objavi komentar