Kvaliteta vode u BiH : period 2016-2021.god.

 

Mikrobiološka ispravnost vode

Podaci Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za period od 2016. do 2021.god. govore nam da se je broj uzoraka na mikrobiološku (m.b.) ispravnost vode smanjiva,a da je broj neispravnih uzoraka u prosjeku 17,5 %.Dakle svaki 6 uzorak vode je bio  m.b. neodgovarajući.

Prošla 2021.god. je bila godina sa najvećim brojem neispravnih uzoraka za period 2016-2021.god. sa 21,12 % neispravnih uzoraka.

Najviše je uzeto uzoraka 2017.god. (18.506 ) i zanimljivo i najmanje je bilo neodgovarajućih uoraka (12,27 %).

Broj uzoraka na m.b. parametre je od 2016.god. do 2021.god. dosta fluktuirao      ( R² = 0,498 ),dok je broj neispravnih uzoraka uglavnom bio ujednečaniji                  (R² = 0,837),bez obzira na početni broj uzoraka,prosjek 1.961 neispravan uzorak sa najvećim brojem od 2.478 u 2016.god. i taj broj se zadržao više manje od 2016. god. do 2018,da bi broj neispravnih uzoraka na m.b. parametre u posljednje tri godine bio oko 1500 neispravnih uzoraka.

Grafik br. 1 : Kretanje broja uzetih uzoraka na m.b. analizu u periodu od 2016-2021.god.

Tabela br.1 : Broj uzoraka na m.b.analizu,broj neispravnih u % neispravnih uzoraka u periodu 2016.god. do 2021.god.

Grafik br. 2 : Usporedba broja uzoraka za m.b. analizu i broja neispravnih uzoraka na m.b. analizu u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 3 : Kretanje procenta  neispravnih uzoraka i trend na m.b. analizu u periodu od 2016-2021.god.

Linija trenda pokazuje blagi porast broja neispravnih uzoraka.

Grafik br. 4 : Broj uzetih uzoraka na m.b. analizu u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 5 : Kretanje broja neispravnih uzoraka na m.b. analizu u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 6 : Kretanje % neispravnih uzoraka na m.b. analizu u periodu od 2016-2021.god.

Fizičko-hemijska ispravnost vode

Podaci za period od 2016. do 2021.god. govore nam da se je broj uzoraka i na fizičko-hemijsku  (f.h.) ispravnost vode smanjiva,a da je broj neispravnih uzoraka u prosjeku 14,43 %.Dakle svaki 7 uzorak vode je bio  f.h. neodgovarajući.

Prošla 2021.god. je bila godina sa najmanjim brojem neispravnih uzoraka za period 2016-2021.god. sa 7,52 % neispravnih uzoraka.

Najviše je uzeto uzoraka 2017.god. (13.316 ) i zanimljivo i najmanje je bilo neodgo-varajućih uoraka (12,27 %).

Broj uzoraka koji su uzeti za analizu je u periodu od 2016-2021.god.dosta fluktuirao,tako0 da je 2017.god.uzeto 13.313,da bi se u posljednje dvije godine kretao oko 3371-3630 uzoraka.Broj neispravnih uzoraka na f.h. neispravnost,bez obzira na početni broj uzoraka je ujednačen.

Tabela br.2 : Broj uzoraka na f.h.analizu,broj neispravnih u % neispravnih uzoraka u periodu 2016.god. do 2021.god.

Grafik br. 7 : Usporedba broja uzoraka za f.h. analizu i broja neispravnih uzoraka na f.h. analizu u periodu od 2016-2021.god.

UZROCI NEISPRAVNOSTI VODE

Uzroci mikrobiološke neispravnosti vode

Tabela br.3 :Uzroci m.b. neispravnosti vode u periodu 2016.god. do 2021.god.

                       Grafik br. 8 : Registrovani slučajevi E.coli u periodu od 2016-2021.god.

U rodu Escherichia nalazi se nekoliko vrsta bakterija, a za humanu medicinu značajna je samo jedna vrsta - Escherichia coli. U toj vrsti nalazi se veliki broj raznih serotipova od kojih neke mogu izazvati bolesti kod ljudi. To je štapićasta gram - negativna bakterija, neki sojevi imaju kapsulu, većina ima na površini izdanke (flagele) pa su pokretne. Aerobna je i fakultativno anaerobna bakterija, dobro uspeva u laboratorijskim uslovima, većini serotipova je optimalna tempe-ratura za razmnožavanje oko 37°C.

Pripada prilično otpornim bakterijama: mjesecima može da živi u vodi i zemlji, a dugo i na raznim predmetima. U različitim vrstama hrane i namirnica lako se i brzo razmnožava. Temperatura od 60°C ubija ih nakon 15 minuta.Escherichia coli je bakterija koja naseljava crijeva čoveka i životinja. Predstavlja dio crevne flore i neophodna je za proces varenja i sinteze nekih supstanci (na primer vitamin K).

Escherichia coli je indikator zagađenosti voda fekalijama, jer se velike količine (trilioni) izbacuju dnevno fecesom samo jednog čoveka. Jedan je od najčešćih uzročnika bekterijskih infekcija čoveka. Može izazvati infekcije gastrointestinalnog, urogenitalnog trakta, sepsu, meningitis (kod novorođenčeta), zapaljenje pluća, itd. Većina tipova E. coli je bezopasna za čovjeka, ali neki kod ljudi mogu da izazovu različite bolesti. Sve te bolesti mogu se podijeliti u dvije velike grupe: grupa crijevnih bolesti i grupa piogenih bolesti.

Grafik br. 9 : Registrovani slučajevi Enterokoka u periodu od 2016-2021.god.

Fekalni streptokoki ili enterokoki su najpodobnija grupa bakterija za vrednovanje higijenske kvalitete npr. vode. Broj fekalnih streptokoka visoko kolerira s prisut-nošću patogenih bakterija (npr. Campylobacter, Listeria, Salmonella, Yersinia), fekalnih i ukupnih koliformnih bakterija i enterovirusa.

Fekalni streptokoki ili enterokoki spadaju u 17. grupu Bergeyevog priručnika za determinativnu bakteriologiju (Gram-pozitivni koki). To su Gram-pozitivni, jajoliko izduženi koki, raspoređeni u parove i kratke lance. Posjeduju grupno-specifični polisaharid i spadaju u Lancefieldovu grupu D. Na krvnom agaru ne stvaraju zone hemolize te ih nazivamo i nehemolitički streptokoki ili g-streptokoki.

Grafik br. 10 : Registrovani slučajevi P.auruginosa u periodu od 2016-2021.god.

Prisustvo mikroorganizma Pseudomonas aeruginosa, pokazatelja starog fekalnog zagađenja i neadekvatnog održavanja vodovodnog sistema u objektima koji predstavlja opasnost po zdravlje osetljive populacije (djeca, trudnice, starija i boles-na lica).

Bakterija Pseudomonas aeruginosa je čest uzročnik infekcija kože i ušiju („plivačko uvo“) u bazenima i banjama kao i kontaminant flaširanih voda što može dovesti do oboljenja kod osjetljivih osoba. Višestruko rezistantan na antibiotike i dezinficijense.

Psudomonas aeruginosa je bakterija iz roda Pseudomonas, i za humnanu medicinu najznačajnija je vrsta u tom rodu. Veliki broj vrsta iz tog roda široko su raspro-stranjene u prirodi – nalaze se u tlu, vodi, na raznim biljkama, voću i životinjama. Većina ih živi saprofitnim životom, dok su neke patogene za čovjeka i životinje. Za čovjeka su patogeni P. aeruginosa, P. mallei i P. pseudomallei, dok ostali pseudomonasi rijetko izazivaju oboljenja.

P. aeruginosa je gram-negativna, pokretna, štapićasta bakterija. Za uzgoj u labo-ratorijskim uslovima nema posebne zahteve i dobro uspjeva na hranjivim podlo-gama. Na običnom hranjivom agaru najčešće stvara spljoštene kolonije nazubljenih rubova, sivo-zelenog metalnog sjaja, hrapave ili glatke površine, ili izdignute, glatke kolonije s oštrim rubovima. U spoljnoj sredini prilično je otporna bakterija – nije osobito osetljiva na temperaturu (na temp. od 55 °C ugiba tek nakon 1 sat), preživljava mesecima u vodi na temperaturi okoline. Naročito joj pogoduje vlažna sredina. P. aeruginosa ponekad je sastavni dio normalne mikroflore u organizmu. Kolonizacija crjeva, kože i sluznica zdravih ljudi ili bolesnika niska je u ljudskoj populaciji, dok hospitalizacija povećava stopu kliconoštva.

Rijetko izaziva oboljenja kod zdravih osoba koje imaju neoštećen imunološki sistem. Većinom je infekcija povezana s nekim ispadom u odbrani organizma. To može biti prekid cjelovitosti fizikalnih barijera kao što su koža i sluznica, ili oštećenje specifičnih mehanizama odbrane – kao npr. prirodni manjak ili defekt u stvaranju antitjela ili imunosupresivna terapija. Tako su naročito osjetljive osobe kojima je zbog bilo kojeg razloga smanjena otpornost - hronični plućni bolesnici (npr. cistična fibroza), hronični bubrežni bolesnici, bolesnici nakon teških operacija i opekotina, intravenski zavisnici o opojnim drogama itd. Čest je uzročnik hospitalnih infekcija.

Najčešća lokalizacija infekcija je mokraćni trakt i oštećena koža kod većih ope-kotina. Infekcije se mogu očitovati kao gnojna infekcija kože (apscesi), sepsa, meningitis, endokarditis, infekcije oka, respiratornog trakta i pluća. Dijagnoza infekcije postavlja se na temelju mikrobiološkog nalaza. Za mikrobiološku dijagno-stiku uzimaju se, ovisno o vrsti infekcije, različiti uzorci – bris rana, gnoj, mokraća, krv, likvor, iskašljaj i drugi materijali. P. aeruginosa spada među najotpornije bakterijske vrste na antimikrobne lijekove, pa lječenje može biti dugotrajno i zahtjeva upornost.

Prija im temperatura od 20 do 40 stepeni Celzijusa, pH 7 - 8.5, odgovorne su za nastanak biofilma u distribucionom sistemu cijevi, kolonizuju vlažne sredine (tuševe, kupatila..), mijenjaju ukus, miris i boju vode.

Grafik br. 11 : Broj kolonija na 220 u periodu od 2016-2021.god.

Broj izraslih kolonija na 18-22 °C  je parametar pomoću kojeg se određuje stepen čistoće vode te za  procjenu efikasnosti dezinfekcije pitke vode. Nakon uvođenja ispitivanja ukupnog broja bakterija na 18-22 °C s inkubacijom od dva dana na želatinoznim hranjivim podlogama, od 1904. g. započela je inkubacija i dodatnog seta ploča i na 37 °C kroz tri dana, uz upotrebu agaroznih hranjivih podloga. Dodatni parametar uveden je jer se smatralo kako postoji vjerojatnost da se bakterije koje porastu pri temperaturi od 37 ºC također nalaze i u ljudskom organizmu, pa prema tome mogu služiti kao indikator fekalne kontaminacije. Prve službene upute za provedbu ove metode poznate su kao ʺReport 71ʺ iz 1934. g. (Ministarstvo zdravlja UK) u kojem su navedeni uslovi inkubacije koji su i danas aktualni (22 °C/72 h i 37° C/48 h).

Do današnjeg je dana granica od 100 CFU/ml pri 22 °C ukupnog broja bakterija u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju ostala nepromijenjena, kao i ispitivanje ukupnog broja bakterija pri 37 °C.Sagledavajući izloženost heterotrofnim bakterijama, konzumacijom hrane unosimo mnogostruko više vrijednosti u odnosu na unos vodom (legislativa iz područja hrane propisuje znatno više granične vrijednosti). Za veliki broj namirnica ograničenje je čak 1 000 000 cfu/g heterotrofnih kolonija, a u industriji hrane ovaj se parametar koristi kao mjera degradacije hrane, a ne u cilju zaštite zdravlja potrošača. Osim konzumacijom hrane i vode, heterotrofnim bakterijama izloženi smo i putem zraka, kao i putem drugih sastavnica okoliša.

Grafik br. 12 : Broj kolonija na 370 u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 13 : Registrovani slučajevi koliformnih bakterija u periodu od 2016-2021.god.

Koliformne bakterije su najpogodnija grupa indikatorskih bakterija za vrednovanje higijenskog kvaliteta vode. Koliformne bakterije su uobičajene u našem okruženju i generalno nisu štetne. Međutim, prisustvo ovih bakterija u vodi za piće je obično posljedica problema sa sistemima za prečišćavanje vode ili sa cijevima koje dis-tribuiraju vodu i ukazuje da voda može da bude kontaminirana bakterijama koje mogu izazvati bolesti.

Koliformne bakterije su primarno nepatogene i normalno se nalaze u donjem intestinalnom traktu (debelom crijevu) čovjeka i toplokrvnih životinja, gde su odgovorne za pravilnu probavu hrane. Koliformne bakterije se izlučuju fekalijama, dospevaju u otpadne vode, a preko njih u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije. Ukoliko su u fekalijama prisutne i patogene bakterije, one će takođe dospjeti zajedno s koliformnim bakterijama u otpadne i prirodne vode. Ukoliko su prirodne vode (potoci, rijeke, jezera) opterećene fekalijama, patogene bakterije, virusi i paraziti takođe mogu biti prisutni, predstavljajući opasnost za zdravlje ljudima koji dolaze u kontakt sa vodom. Koliformne bakterije su najpogodnija grupa indikatorskih bakterija za vrednovanje higijenskog kvaliteta vode.

Grafik br. 14 : Registrovani slučajevi C.perfigens u periodu od 2016-2021.god.

Bakterije roda Clostridium spadaju u 18. grupu Bergey-evog priručnika za deter-minativnu bakteriologiju (Gram-pozitivni štapići i koki koji formiraju endospore). Radi se o Gram-pozitivnim sporogenim štapićima, koji kod sporulacije poprimaju oblik vretena zbog velikih endospora . Obligatni su anaerobi, što znači da žive u medijima bez otopljenog kiseonika. Bakterije roda Clostridium su široko raspro-stranjene u prirodi. Mnoge vrste produciraju egzotoksine i patogene su za čovjeka i životinje zbog primarne izazvane infekcije ili potencijalne apsorpcije egzotoksina.

Clostridium perfringens je jedna od čestih patogenih klostridija. Izvori zaraza (gasna gangrena, sekundarne infekcije rana, enteritis, sepsa) su probavni trakt već zara-ženih životinja i ljudi. Preko fecesa dolazi u vodu, zemlju, vazduh, a u organizam se unosi pasivno. Vrsta C. perfringens se selektivno uzgaja na tripton-sulfit-neomicin (TNS) agaru na 46°C/18 h. Vrsta C. perfringens je sposobna u anaerobnim uslo-vima reducirati sulfit prisutan u podlozi do sumporovodika (H2S). Stvoreni H2S precipitirati će se sa gvožđem takođe prisutnim u podlozi i stvaraju crni talog gvožđe sulfida (FeS). Stoga će kolonije C. perfringens u epruvetama s TSN podlogom biti obojene crno, trodimenzionalne, ovalnog oblika. Dodatak neomicina, polimiksina i uzgoj na temperaturi višoj od 36°C inhibiraće razvoj ostalih sulfit-reducirajućih klostridija, te omogućiti selektivni porast vrste C. perfringens.

Grafik br. 15 : Registrovani slučajevi fekalnih bakterija u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 16 : Registrovani slučajevi fekalni streptokoka u periodu od 2016-2021.god.

Ovu grupu čine bakterije roda Enterococcus sa ukupno 16 vrsta (E. faecalis, E. faecium, E. avium, E. hirae, E. galinarium). Široko su rasprostranjeni u okolišu, nalaze se u fekalijama kičmenjaka. Ponekad mogu uzrokovati piogene (gnojne) infekcije. Jedina negativna strana ove indikatorske grupe bakterija je da se ne mogu zbog ugibanja dokazati u okolišu temperature iznad 55 °C. 

Grafik br. 17 : Registrovani slučajevi crijevnih bakterija u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 18 : Broj uzoraka na hemijske parametre u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 19 : Broj neodgovarajućih uzoraka na hemijske parametre u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 20 : % neodgovarajućih uzoraka na hemijske parametre u periodu od 2016-2021.god.

Fizičko-hemijski uzroci neispravnosto vode

Tabela br.4 :Uzroci f.h. neispravnosti vode u periodu 2016.god. do 2021.god.

Grafik br. 21 : Registrovani slučajevi za akrilamid u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: B2

Procjena raka temelji se na studiji Johnsona i sur. (1986) gdje su autori izvijestili o porastu učestalosti stvarnih karcinoma, tumora sisnih žlijezda,tumor štitnjače, adenomi maternice, adenomi žlijezda klitorisa i oralni papilomi.

Grafik br. 22 : Registrovani slučajevi za aluminij u periodu od 2016-2021.god.

Prema upustvu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), iz 1993. godine, ne postoje zdravstvene smjernice s preporukama za vodu za piće. Međutim, direktiva 98/83/EC, o kvaliteti vode namijenjenoj za piće, navodi standardnu vrijednost od 0,2 mg/L, kao kompromis između vrijednosti praktične upotrebe aluminijevih soli u obradi vode za piće i diskoloracije vode u distribuciji.

Grafik br. 23 : Registrovani slučajevi za amonijak u periodu od 2016-2021.god.

Pod terminom amonijak se podrazumeva i nejonizovani (NH3) i jonizovani (NH4 ) oblik. Prirodan nivo u podzemnim i površinskim vodama je ispod 0.2 mg/l. Anaerobne podzemne vode mogu da sadže do 3 mg/1. Intezivno gajenje životinja na farmama može da da znatno viši nivo amonijaka u površinskim vodama. Amonijak u vodi je indikator moguće bakterijske aktivnosti, kanalizacionog i životinjskog otpada.

Amonijum jon u podzemnim vodama može biti prisutan kao rezultat hemijskih i bioloških procesa. Biološki procesi se dešavaju u prisustvu denitrifikujućih bakterija u anaerobnim uslovima. Povećane koncentracije ovog jona izrazite su u podzemnim vodama dubokih arteskih bunara, u oblastima pojavljivanja nafte i gasa. Amonijum joni mogu biti i neorganskog porekla.

Po preporukama EU granična vrednost za amonijum-jon iznosi 0,5 mg/l NH4 (Directive 98/83/EC). Izuzetak za geogeno prekoračenje nije predviđen.

Grafik br. 24 : Registrovani slučajevi za antimon u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: D

Grafik br. 25 : Registrovani slučajevi za arsen u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: kancerogeno za ljude/A

Klasifikacija raka temelji se na opažanjima povećane smrtnosti od raka pluća u

više ljudskih populacija izloženih primarno putem udisanja ,učestalost raka od gutanja u nekoliko ljudskih populacija uspoređujući vodu za piće s visokim razi-nama arsena (Tseng, 1977).

Grafik br. 26 : Registrovani slučajevi za bakar u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: podaci su neadekvatni za procjenu kancerogenosti za ljude

Potencijal/D

Bakar je trenutno klasificiran kao skupina D, ne može se klasificirati kao karcinogenost za ljude na temelju neadekvatnih podataka o životinjama i dvosmislenim podacima o mutagenosti.

Grafik br. 27 : Registrovani slučajevi za boju u periodu od 2016-2021.god.

Ponekad iz slavine poteče voda koja je naizgled zamagljena, ili koja liči na mlijeko.Nakon nekoliko sekundi se izbistri. Zamagljenost može biti uzrokovana vodom u cijevima pod dosta višim pritiskom, ali je verojatnije da efeka zamagljenosti nastaje zbog sitnih mehurića vazduha u vodi. Vazduh se diže na površinu i isparava, dok se voda bistri.

Zamagljena voda je potpuno bezopasna. To se obično događa kada je jako hladno, jer je absorpciona moć vode višlja kako pritisak vode povećava i / ili temperatura vode smanjuje. Voda pod pritiskom ima više gasova nego voda koja nije pod pritiskom.

Grafik br. 28 : Registrovani slučajevi za bor u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 29 : Registrovani slučajevi za elektroprovodljivost u periodu od 2016-2021.god.

Elektro-provodljivost vode potiče od sadržaja rastvorenih soli. Jedinica mjere električne provodljivosti je µS/cm (mikro Simens po centimetru) i predstavlja recipročnu vrijednost električnog otpora u MOhm-ima (Mega Om), odnosno brojno izražava sposobnost posmatranog uzorka vode da provodi električnu struju. Ova sposobnost vode u direktnoj je vezi sa prisustvom jona u vodi, odnosno njihovom koncentracijom i temperaturom vode. Gornja granična vrednost elektroprovodljivosti u vodi za piće je 1000 µS/cm na 20°C. U nekim tehnološkim procesima maksimalna dozvoljena elektroprovodljivost ili konduktivitet iznosi 50 µS/cm. Dok se u biohe-mijskim i mikrobiološkim laboratorijama zahtjeva provodljivost ispod 1 µS/cm, a nekad čak i ispod 0.1 µS/cm. Apsolutna čista voda ima provodljivost 0,055 µS/cm.

Grafik br. 30 : Registrovani slučajevi za fluoride u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: Agencija za zaštitu okoliša SAD-a slaže se s nalazima Knoxovog izvještaja (Radna grupa za fluoridaciju vode i rak) koju je naručila vlada Velike Britanije (Knox, 1985.), koja zaključuje da “ništa ni u jednom od glavnih klasa epidemioloških dokaza koji bi nas mogli navesti da zaključimo da bilo

koji fluorid koji se prirodno pojavljuje u vodi ili fluorid dodan u zalihe vode može

izazivati raka ili povećanje smrtnosti od raka”.

Grafik br. 31 : Registrovani slučajevi za hloride u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: US EPA vjeruje da dostupni epidemiološki podaci o raku pružaju važne informacije koje pridonose težini dokaza procjena potencijalnih zdravstvenih rizika povezanih s hloriranom vodom za piće.

Međutim, američka EPA u ovom trenutku ne vjeruje da su studije raka dovoljne za

uspostaviti uzročnu vezu između izloženosti hloriranoj vodi za piće i raku.

Grafik br. 32 : Registrovani slučajevi za hrom u periodu od 2016-2021.god

Procjena raka: A – udisanje/D - gutanje.

Kroz studije inhalacije, uspostavljeni su odnosi doze i odgovora izloženost hromu i raku pluća. Ti su odnosi uspostavljeni iz profesionalne epidemiološke studije izlo-ženih radnika. Samo je krom VI klasificiran kao karcinogen za ljude. Ne postoje definitivni dokazi o kancerogenosti hroma VI gutanjem

Grafik br. 33 : Registrovani slučajevi za kadmijum u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: B1 (inhalacija) / D (oralno)

Postoje ograničeni dokazi o karcinogenosti iz profesionalnih epidemioloških studija.

Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti kod štakora i miševa udisanjem i intra-muskularne i supkutane injekcije. Nema dokaza da je kadmij kancerogen oralnim putem kod glodavaca.

Grafik br. 34 : Registrovani slučajevi za vodonikove jone u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 35 : Registrovani slučajevi za mangan u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 36 : Registrovani slučajevi za miris u periodu od 2016-2021.god.

Zavisi od toga odakle dolazi. U svom prirodnom stanju, kada je čista, voda je tečnost bez ukusa, mirisa i boje; ništa manje ne bi trebali da očekujete od vode u vašem domu. Hemikalije koje se koriste u tretmanu vode (dezinfekcija i sl.), minerali i bakterije, industrijski i poljoprivredni zagađivači mogu dovesti do čudnih mirisa ili promjene ukusa, kao na primjer miris "pokvarenih jaja", ukus zemlje, metala ili memle.

Voda koja ima čudan, ukus i miris je glavni razlog zašto se neko opredeli za flaširanu vodu. 

Grafik br. 37 : Registrovani slučajevi za natrijum u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 38 : Registrovani slučajevi za nikal u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: D

Američka EPA nije procijenila topive soli nikla kao klasu spojeva za potencijalnu karcinogenost za ljude.

Grafik br. 39 : Registrovani slučajevi za nitrate u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: Američka agencija za zaštitu okoliša klasificirala je nitrat kao kancerogenu grupu D nakon neadekvatnih podataka kod životinja i ljudi. U toku je procjena rizika za nitrate od strane US EPA.

Grafik br. 40 : Registrovani slučajevi za nitrite u periodu od 2016-2021.god.

Nitritni jon (nitrati) rasprostranjen je u podzemnim vodama, najčešće u malim količinama. Povišeni sadržaj ovog jona može se javiti pri procesu stvaranja amonijačnih jedinjenja i organskih materija, a i pri redukciji nitrata u nitrite. Oksidacija amonijačnih jedinjenja često je izazvana djelatnošću nitrifikujućih bakterija. Nitriti nisu nađeni u značajnoj količini u površinskim vodama zbog oksidacije do nitrata. Kada se nitriti nađu u vodi u značajnoj količini, to je znak zagađenja otpadnih voda bakterijama i oličenje neadekvatne dezinfekcije. Mogu se naći u otpadnim vodama i otpadnim vodama deponija, poljoprivrednih površina i atmosferske kanalizacije gradova.

Prevelika količina nitrata u vodi za piće izazva teške bolesti, a ponekad i smrt. Toksičnost nitrita se manifestuje kardiovaskularnim problemima pri visokim dozama i methemoglobinemijom, tzv. "sindromom plave dece", pri nižim dozama. Nitriti u krvi oksiduju hemoglobin u methemoglobin koji nije prenosilac kiseonika do tkiva, što se manifestuje cijanozom, a u većim koncentracijama i asfiksijom (prestanak disanja). Simptomi uključuju otežano disanje i plavetnila na koži. Nitrati i nitriti kao posledicu dugotrajnog izlaganju iznad visokim koncentracijama izazivaju diurezu i krvarenje slezine.

Grafik br. 41 : Registrovani slučajevi za olovo u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: vjerojatno je kancerogeno za ljude/B2

Olovo je trenutno klasificirano kao B2 karcinogen od strane US EPA. Ima dovoljno dokaza kod životinja. Deset bioloških testova na štakorima i jedan na miševima pokazali su statistički značajno povećanje bubrežnih tumora s prehrambenim i potkožnim izlaganjem nekolicini topivih soli olova. 

Grafik br. 42 : Registrovani slučajevi za rezidualni hlor u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 43 : Registrovani slučajevi za sulfate u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 44 : Registrovani slučajevi za ukus u periodu od 2016-2021.god.

Grafik br. 45 : Registrovani slučajevi za utrošak KMnO₄  u periodu od 2016-2021.god.

Organske materije su velika grupa jedinjenja koja se sastoje od Ugljenika-C i Vodonika-H, a mnoga sadrže i Kiseonik-O, Azot-N, Sumpor-S, Fosfor-P i druge elemente. Pojava organskih materija u bunarskoj vodi je posljedica antropogenih i/ili prirodnih procesa. Vode se zagađuju ispuštanjem komunalnih i industrijskih otpadnih voda, voda iz domaćinstava i objekata za uzgoj stoke, površinskih voda koje otiču sa zemljišta gradskih površina, saobraćajnica, neuređenih deponija itd. Uklanjanje organskih materija iz vode se najčešće vrši tehnologijom joske izmene - jonoizmenjivačima poznatim kao Organic Scavenger - Skevindžeri.

Organske materije u vodi je najlakše otkriti kroz promenu boje vode. Kod dubokih bunara najčešće se radi o humusnim materijama, dok kod površinskih voda i plitkih bunara prisustvo organskih supstanci ukazuje na mogućnost fekalnog zagađenja vode. Za uklanjanje organskih materija iz vode proizvode se uređaji na bazi jonoizmjenjivača sa ispunama za uklanjanje organskih materija (skavendžeri). Nakon zasićenja , ista se regeneriše smješom kuhinjske soli i kaustične sode. Za pravilnu optimizaciju opreme neophodno je prethodno uraditi hemijsku i biološku analizu vode.

Potrošnja kalijevog  permanganata određuje količinu organske tvari u vodi. Razgradnjom kalijevog permanganata (KMnO₄) u vodi oslobađa se kiseonik . Oslobođeni kisik oksidira prisutnu organsku tvar. Na osnovi količine potrošenog kalijevog permanganata, odnosno količine kisika utrošenog (potrebnog) za oksidaciju organske tvari, izračuna se količina organske tvari.

Grafik br. 46 : Registrovani slučajevi za željezo u periodu od 2016-2021.god.

Vode sa povećanom koncentracijom gvožđa imaju negativan uticaj na organoleptička svojstva vode, izazivaju gorko-sladunjav i opor ukus, pa je neophodno ukloniti, u toku obrade i pripreme vode za piće, jone gvožđa (posupkom deferizacije) i mangana (postupkom demanganizacije). U postrojenjima za pripremu vode za piće, kao i distributivnim mrežama korozija predstavlja pojavu koja ima veliki uticaj na kvalitet materijala i vode. Korozija cijevi i dijelova postrojenja povećava troškove i zahtjeva zamjene određenih dijelova u sistemu vodosnabdjevanja. Zamjene su neophodne kada cijevi postaju hrapave, opada pritisak u distributivnoj mreži, raste utrošak energije za vodosnabdjevanje. Curenje vode takođe zahtjeva zamjenu dijelova cijevi. Ako se dijelovi cjevnog materijala raspadaju i teku, kao takvi mogu doći do korisnika i ako su toksični mogu biti uzrok ozbiljnih zdravstvenih problema.

Grafik br. 47 : Registrovani slučajevi za živu u periodu od 2016-2021.god.

Procjena raka: C (po starom američkom EPA sistemu klasifikacije). Prema novom,

predložene smjernice (U.S. EPA, 1999.), ova bi klasifikacija odgovarala deskriptoru

“sugestivan dokaz karcinogenosti, ali nedovoljan za procjenu kancerogenosti za potencijala zaljude".

Ne postoje podaci za ljude i samo ograničeni dokazi o karcinogenosti kod štakora i miševa. U NTP studija iz 1993. u kojoj su muški štakori dvije godine dobivali živin hlorid,opaženi rak uključivao je žarišnu papilarnu hiperplaziju i papilome skvamoznih stanica u predželudcu, kao i adenomi i karcinomi folikularnih stanica štitnjače. Međutim, NTP dovodi u pitanje relevantnost ovih tumora za ljude na temelju činjenice da nema dokaza da papilomi predželuca napreduju do malignite-ta, a tumori štitnjače su sekundarni do hiperplazije. Autori su izvijestili da su doze premašile maksimalnu toleriranu dozu (MTD) za mužjake štakora. Dvije druge studije imale su dvosmislene rezultate (NTP, 1993.). Druga studija indicira dvo-smislene dokaze kod muških miševa o bubrežnim tubularnim adenomima i adeno-karcinomima,što je rijetka vrsta tumora kod miševa. Međutim, povećana učestalost ovog tumora je bila statistički značajna u usporedbi s povijesnim kontrolama. Sličan trend povećanja za bubrežne tumori tubularnih stanica primijećeni su u nekoliko studija na miševima koje su uključivale hroničnu izloženost hranom na metilživin hlorid (Hirano i sur., 1986; Mitsumori i sur., 1981, 1990). U ovim studijama, pove-ćanje tumora bubrežnih tubula uočeno je pri dozama pri kojima su bile značajne

uočena je nefrotoksičnost. Živin hlorid dao je različite rezultate u nizu testova genotoksičnosti (US EPA, 1995b).

Grafik br. 48 : Registrovani slučajevi za zamućenost u periodu od 2016-2021.god.

Zamućenje vode uzrokovana je suspendiranim  tvarima, kao što su mulj,pijesak , fina otopljena organska i anorganska tvar, topljive obojene organske tvari, plan-kton  i drugi mikroskopski organizmi. Zamućenje je mjera optičkog  svojstva vode koje uzrokuje da se svjetlo rasprši i absorbira više nego što se prenosi (transmitira) u oštrim linijama duž uzorka. Bistrina vode važna je za izradu proizvoda namije-njenih za upotrebu od strane čovjeka kao i u mnogim proizvodnim djelatnostima. Zamućenje vode glavna je značajka za stanje i produktivnost vodenog sistema. Stepen zamućenja izražavamo kao: prozirno, jasno, gotovo jasno, slabo opales-centno, opalescentno, slabo zamućeno i jako zamućeno.

Izvor podataka :Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine