Period od 2009.god. do 2020.god. je dovoljno razdoblje da se analiziraju slučajevi oboljenja od crijevnih zaraznih bolesti u Federaciji BiH.Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH,bilježi se trend pada oboljenja,sa ipak u posljednjim godinama i iznenadnim skokovima po vrstama oboljenja.
Ipak 2020.god.,iako bilježi znatni pad oboljenja,ne može se uzeti kao znak trenda znatnog smanjenja oboljenja.2020.god. je godina koju je obilježila globalna pandemija Covid-19,to je godina sa znatnim restrikcijama u radu subjekata u poslovanju sa hranom zbog epidemije izazvane korona virusom,kao i vjerovatno zbog pridržavanja strogih higijenskih uslova,te brojnih upustava nadležnih institucija o mjerama pridržavanja stanovništva usljed globalne pandemije.
Na ECDC listi grupe oboljenja, postoje samo oboljenja prema etiologiji, ali u Bosni i Hercegovini,odnosno Federaciji BiH (FBiH), zbog
deficitarne laboratorijske dijagnostike, najčešće se prijavljuju enterokolitis nepoznate etiologije, te
trovanja hranom, također nepoznatog uzročnika. Tamo gdje je identificiran uzročnik, najčešće je to salmonella enteritidis.
Enterocolitis acuta
U periodu od 2009.god. do 2020.god. broj slučajeva oboljenja od Enterocolitis acuta je u trendu ukupnog smanjenja.Najveći broj slučajeva je zabilježen 2011.god. kada je zabilježeno 5913 ,2012.god.5113 i 2017 god. 5009 slučajeva.Godišnji prosjek perioda od 12 godina je 3835 slučajeva,sa minimumom iz 2020.god. od 1092 slučaja oboljenja od Enterocolitis acuta.
Tabela br.: 1 Broj oboljenja od Enterocolitis acuta od 2009.god. do 2020.god. / FBiH/
Tabela br.: 2 Kretanje broja oboljenja od Enterocolitis acuta od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 3 Broj oboljenja od Enterocolitis acuta od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 4 Broj oboljenja po mjesecima od Enterocolitis acuta od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Najveći broj oboljenja od Enterocolitis acuta se bilježi u periodu august (prosjek 478 slučajeva),septembar(442 slučajeva) i oktobar (314 slučajeva).U novembru 2020.god. registrovano je 25 slučajeva oboljenja,dok je septembru 2015.god. registrovano 780 slučajeva.
Tabela br.: 5 Kretanje broja oboljenja od Enterocolitis acuta od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 6 Kretanje broja oboljenja od Enterocolitis acuta po mjesecima i ukupan broj oboljelih od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Toxiinfection alimentaris
Zarazno trovanje hranom (Toxiinfection alimentaris) je po broju registrovanih slučajeva drugo najzastupljenije oboljene crijevnih zaraznih bolesti.I ovdje gledano u periodu od 2009.god. do 2020.god. je trend smanjenja broja slučajeva,mada su godine 2017.,2018. i 2019. bilježile rast broja slučajeva.Najveći broj slučajeva registrovan je u 2018.god. (689),2011. god. (685),2010.god.(672) i 2012.god.(645).
Ipak godišnji prosjek broja slučajeva oboljenja od Toxiinfection alimentaris je 514 slučajeva.
Tabela br.: 7 Broj oboljenja od Toxiinfection alimentaris od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 8 Kretanje broja oboljenja od Toxiinfection alimentaris od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 9 Broj oboljenja od Toxiinfection alimentaris od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 10 Broj oboljenja po mjesecima od Toxiinfection alimentaris od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Najveći broj oboljenja od Toxiinfection alimentaris se bilježi u periodu august (prosjek 63 slučajeva),septembar(45 slučajeva).U augustu 2019.god. registrovano je 175 slučajeva,što je bio i najveći zabilježeni broj slučajeva u periodu 2015.god. do 2020.god.,dok je septembru 2020.god. registrovano 5 slučajeva,što je bio i najmanji broj slučajeva u periodu 2015.god. - 2020.god.
Tabela br.: 11 Kretanje broja oboljenja od Toxiinfection alimentaris od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 12 Kretanje broja oboljenja od Toxiinfection alimentaris po mjesecima i ukupan broj oboljelih od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Salmonella
Broj slučajeva oboljenja izazvana salmonelom u periodu 2009.god.-2020.god. bilježi trend pada.Najveći broj oboljenja registrovano je 2015.god.(439 slučajeva), godišnji prosjek perioda od 12 godina je 261 slučaj ,sa najmanjim brojem registrovanih slučajeva 2020.god. od 49 oboljenja od salmonele.
Tabela br.: 13 Broj oboljenja od Salmonelle od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 14 Kretanje broja oboljenja od Salmonelle od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 15 Broj oboljenja od Salmonelle od 2009.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 16 Broj oboljenja po mjesecima od Salmonelle od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Najveći broj oboljenja od Salmonelle se bilježi u periodu mjesec juni (prosjek 17 slučajeva) - decembar (25 slučajeva).U aprilu 2015.god. registrovano je 205 slučajeva,što je bio i najveći zabilježeni broj slučajeva u periodu 2015.god. do 2020.god.,dok je decembru 2020.god. registrovan 1 slučaj,što je bio i najmanji broj slučajeva u periodu 2015.god. - 2020.god.Godišnji prosjek za period 2015-god. - 2020.god. je 18 slučajeva oboljenja.
Tabela br.: 17 Kretanje broja oboljenja od Salmonelle od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Tabela br.: 18 Kretanje broja oboljenja od Salmonelle po mjesecima i ukupan broj oboljelih od 2015.god. do 2020.god./ FBiH/
Crijevne zarazne bolesti
Crijevne
zarazne bolesti su sve one zarazne bolesti čiji uzročnici ulaze u čovječje
tijelo kroz usta i izazivaju oštećenja u probavnom sistemu. Gotovo su uvijek
prisutni simptomi grčevi u trbuhu, proljev i povraćanje. Prema vrstama uzročnika
i karakterističnim kliničkim slikama, u našim su krajevima najčešći
enterokolitis i salmoneloze, koje se mogu javiti i u epidemijama.
Uzročnici tih oboljenja dospijevaju u probavni trakt uzimanjem
zagađene hrane ili vode te stavljanjem zagađenih predmeta u usta. Izvor je
zaraze bolestan čovjek ili kliconoša, koji uzročnike izlučuje iz organizma
putem stolice, a u hranu dospijevaju preko njegovih ruku. Zbog tog najčešćeg
načina prijenosa te se bolesti zovu i “bolesti prljavih ruku”. Drugi su važan faktor
u prijenosu su muhe.
U pravilu se događa da se hrana zagadi vrlo malim i
nevidljivim količinama izmeta, u kojima nema dovoljno zaraznih klica koje su
sposobne izazvati bolest. No, one su i izvan tijela sačuvale
sposobnost razmnožavanja u optimalnim uslovima: dovoljno hranjivih tvari i
vlage, temperatura što bliža 370 C. Ljeti je na sobnoj temperaturi
dovoljno 6-12 sati da se klice namnože u količini koja može izazvati bolest.
Dužim stajanjem, takva bi hrana promijenila svojstva i ne bi bila za upotrebu.
Ako se temperatura u hrani poveća do tačke ključanja, svi bi se mikroorganizmi
uništili. Iz toga proizlazi zaključak da, pogotovo ljeti, treba jesti
svježe pripremljenu hranu, termički dobro obrađenu. Prije pripreme hrane ruke treba dobro oprati (kao i uvijek nakon nužde), pripremljenu hranu treba
konzumirati odmah, izbjegavati kreme i kremaste kolače, majoneze, francusku
salatu, meso peradi i jaja iz neprovjerenih izvora ili ako nisu svježe
pripremljeni, u kući dobro oprati svo posuđe nakon pripreme hrane, a posebno
dasku za meso na kojoj se mogu zadržati njegovi ostaci. U trgovini treba
osjetljive namirnice kupovati samo iz dobrih i čistih hladnjaka. Čistoća
trgovina važna je za odluku hoćemo li u njima kupovati hranu. U restoranima je
bolje naručiti topla jela koja se neposredno spremaju, a oprez je potreban s
raznim salatama,te posebno dobro pranje
voća i povrća.
Primjedbe
Objavi komentar