Izvještaj o globalnoj politici hrane za 2021. godinu : Lekcije iz krize COVID za smanjenje nejednakosti i jačanje otpornosti prehrambenih sistema

Ozbiljni zdravstveni i ekonomski utjecaji pandemije COVID-19 poremetili su prehrambeni sistem i otežali egzistenciju. Ipak, odgovori pandemije pokazali su moć dobro osmišljenih politika da priguše utjecaj velikih šokova istovremeno postavljajući temelje za jače i otpornije prehrambene sisteme, prema Izvještaju o globalnoj prehrambenoj politici za 2020. godinu, koje je danas objavio Međunarodni institut za istraživanje prehrambene politike (IFPRI ). Izvještaj pruža pouke izvučene iz trenutne krize koje nam mogu pomoći da transformiramo prehrambene sisteme kako bismo smanjili utjecaj tekuće pandemije, bolje se pripremili za buduće šokove i riješili dugotrajne slabosti i nejednakosti.

"Već neko vrijeme znamo da postoje veliki problemi s našim prehrambenim sistemima, da su oni nejednaki i neodrživi", rekao je Johan Swinnen, generalni direktor IFPRI-a. "Ova je kriza otkrila ove probleme na način koji nitko od nas ne može ignorirati, ali također je pokazala da imamo efikasne načine za rješavanje tih problema."

Izvještaj se oslanja na dokaze iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom (LMIC) širom svijeta kako bi se analizirali i utjecaji i odgovori politike na krizu, s posebnim naglaskom na ranjive grupe, koje su nesrazmjerno patile. Izvještaj detaljno opisuje kako je to utjecalo na egzistenciju, sigurnost hrane i prehranu; kako su i zašto utjecaji varirali među regijama i zemljama; i kako trebaju izgledati naši prehrambeni sistemi i lanci snadbjevanja hranom kako bi bolje apsorbirali takve šokove u sljedećim godinama.

Ne iznenađuje što izvještaj otkriva da su COVID-19 i ograničenja na socijalne interakcije i poslovanje nesrazmjerno utjecali na marginalizirane ljude u LMIC-ima, povećavajući siromaštvo - za čak 20%, prema procjenama IFPRI-a - i pothranjenost. Prekidi u lancu snadbjevanja tako-đer su uzeli danak na prehrambenoj kvaliteti i raznolikosti, što je dovelo do povećanih prehram-benih nedostataka, posebno među ranjivim grupama. IFPRI-jeve projekcije sugeriraju da bi pad pandemije u sigurnosti hrane i pravilnoj prehrani mogao uzrokovati dodatnih 6,7 milijona djece samo u 2020. godini.

"Nema boljeg trenutka nego sada da iskoristimo trenutak i počnemo raditi nešto u vezi s našim prehrambenim sistemima", rekla je Agnes Kalibata, glavna tajnica generalnog izaslanika Samita prehrambenih sistema 2021. "Ovaj je izvještaj je ogroman alat za otključavanje dokaza i radnji koji nam mogu pomoći da krenemo naprijed."

Među ranjivim populacijama, žene su se, na primjer, tokom krize suočavale s nerazmjernim opterećenjima, a odgovori nacionalnih politika uglavnom nisu usvojili rodno osjetljive pristupe koji bi mogli smanjiti rodni jaz. Iako žene čine 39% globalne radne snage, one čine 54% radnih mjesta izgubljenih tokom pandemije. Izvještaj sugerira buduće napore za odgovor na šokove uključuju besplatan program za povećanje ravnopravnosti spolova i zaštitu drugih ranjivih grupa, uključujući izbjeglice i prognanike.

Izvještaj također ističe ključne lekcije iz pandemije o prehrambenim sistemima. Općenito, nus-pojave potražnje, zbog gubitka posla i pada prihoda, imale su jači utjecaj na sigurnost hrane od prekida snadbjevanja. Lanci vrijednosti hrane, unatoč mnogim prekidima, pokazali su se prilično otpornima, iako s razlikama u robama i regijama; i politike koje su poljoprivredne prehrambene radnike i usluge proglasile bitnima pomogle su ublažavanju poremećaja. Nalazi istraživanja pokazuju da su se prehrambeni sistemi iz tradicionalnog u moderni, koji karakteriziraju duži, ali često usitnjeni lanci snadbjevanja, pokazali najranjivijima.

Mnoge su zemlje ulagale u mjere socijalne zaštite kako bi pomogle zaustaviti rastuće siromaštvo i nesigurnost hrane, povećavajući beneficije ili proširujući ih na nove korisnike. Programi izgrađeni na robusnim postojećim sistemima bili su najuspješniji, ali razmjeri rasta programa širom svijeta pokazali su da raširena politička volja može brzo rasti takvo programiranje za siromašne.

"U mnogim zemljama s niskim i srednjim dohotkom utjecaji COVID-19 bili su niži od očekivanih tokom većeg dijela 2020. godine, a evolucijski odgovori na politike u mnogim su slučajevima pomogli u ublažavanju štete", rekao je John McDermott, direktor CGIAR-ov istraživački program o poljoprivredi za prehranu i zdravlje.

Upozorio je da se pandemija brzo razvija, međutim, jer Afrika, Južna Azija i Latinska Amerika doživljavaju nove valove kašnjenja u isporuci cjepiva i bolesti koja se očekuju za mnoge LMIC-ove. "Iako ne očekujemo povratak na stroge rane blokade u većini LMIC-a, još uvijek smo usred ove krize i još ne znamo kako će se stvari odvijati u budućnosti."

Učenje iz onoga što je djelovalo, a što nije moglo igrati glavnu ulogu u suzbijanju utjecaja tekuće pandemije i ispunjavanju Agende održivog razvoja do 2030. godine. Veliki šokovi poput COVID-19 koji narušavaju prehrambene, zdravstvene i ekonomske sisteme vjerojatno će se povećati zbog klimatskih promjena i globalne međusobne povezanosti, čineći transformaciju tih sistema imperativom. Izvještaj sugerira tri načina povećanja otpornosti: ograničavanje učestalosti i veličine šokova; ulaganje u sisteme ranog upozoravanja radi predviđanja šokova; i izgradnju sposobnosti prilagodbe šokovima i njihovo apsorbiranje kad se oni dogode.

Izvještaj napominje važnu ulogu inovacija u privatnom sektoru u kriznim vremenima, koja zahtijevaju povoljno političko okruženje, kao i fizičku i digitalnu infrastrukturu. Bolja digitalna infrastruktura imperativ je ne samo za poslovno okruženje koje potiče inovacije, već i za premošćivanje "digitalne podjele" koja ostavlja najugroženije na svijetu manje izložene utjecajima kriza.

COVID-19 predstavio je priliku za ove i druge promjene koje će transformirati svjetske prehrambene sisteme. Čineći to, naglašavaju saradnici izvještaja, bit će potrebni višestrani pristupi utemeljeni na dokazima, kao i saradnja unutar i preko sektora i granica.

"Pandemija je promijenila političku ravnotežu mogućeg - pokazujući da imamo volju i sposobnost da napravimo velike promjene kako bismo transformirali prehrambene sisteme na bolje. Moramo iskoristiti ovu priliku na svim razinama politike i u svim prehrambenim sistemima pa bolje su pripremljeni za suočavanje sa sljedećim velikim šokom i sposobni transformirati prehrambene sisteme prema većoj uključenosti, većoj održivosti i boljem zdravlju ", rekao je Swinnen.