Ko vozi,kud voze i gdje završavaju,a niko se ne buni ?

 

Agencija za sigurnost hrane (ASHBiH) je dana 6.marta objavila da je Donesen Pravilnik o čaju, voćnom čaju, biljnom čaju i instant čaju. U svemu tome ne bi bilo ništa zanimljivo za nekoga ko te informacije prima kako se kaže “zdavo za gotovo” i nisu dio proizvodnog lanca.

Cilj donošenja ovog pravilnika je omogućavanje upotrebe međunarodno priznatih analiza za ispitivanje kvalitete čaja u cilju zaštite zdravlja potrošača, te otklanjanje nedostataka uočenih pri provedbi prethodno donesenog pravilnika, koji su predstavljali poteškoće proizvođačima,rekli su iz ASHBiH.

Ovo bi bio prvi Pravilnik koji bi Vijeće ministara BiH (vlada Bosne i Hercegovine) donjela nakon 2021. godine.Do zaključenja ovoga posta Pravlnik još nije objavljen u Službenom glasniku BiH,dakle Pravilnik još nije operativan.Slično se to dešavalo i kod predhodnog Pravilnika o čaju,voćnom čaju,biljnom čaju  instat čaju iz 2011.god.Pravilnik je donešen 24.02.2011.god.,a objavljen tek 5.7.2011.god.

ASHBiH daje na uvid i konsultacije Pravilnike koje donosi iz svoje nadležnosti, međutim nakon javnih konsultacija Pravilnici se nikad ne objavljuju,jer kako nezvanično kažu iz ASHBiH,Vijeće ministara BiH ih ne usvaja i ostaju u ladicama,tako da se može promjeniti nekoliko Vlada,a da Pravilnici ne za žive.Kao primjer može se navesti Pravilnik o kvaliteti vode namjenjenoj za ljudsku potrošnju, gdje je javna rasprava završena do ljeta 2020.god.,a pravilnik dosada nije objavljen.

Istorijat zakonodavsva iz oblasti sigurnost hrane

ASHBiH je osnovana 2005.god. na osnovu Zakona o hrani BiH iz 2004.god. Tek 2009.god., dakle nakon 4 godine od osnivanja ASHBiH donosi prve pravilnike iz svoje nadležnosti.Ukupno te,2009.god. je donešeno 7 pravilnika.

Pregled donešenih pravinika po broju i godinama

Dakle,2020.god. i 2022.god. ASHBiH nije donjela ni jedan pravilnik.

Poglavlje 12 pristupni pregovori za članstvo u EU : Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

Propisi iz poglavlja 12 su izuzetno brojni i uključuju: sigurnost hrane; veterinarska politika (kao što je zdravlje i dobrobit životinja, identifikacija i registracija životinja, kontrola ostataka veterinarskih lijekova, nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca); stavljanje u promet ljudske hrane, stočne hrane i nusproizvoda životinjskog porijekla (uključujući obavezne kontrole); sigurnost hrane za životinje (temeljena na potpuno istim načelima kao sigurnost hrane za ljude); fitosanitarna politika (kao što je kvaliteta sjemena, sredstva za zaštitu bilja, štetni organizmi) i genetski modificirani organizmi . 

Da bi se uskladila sa standardima EU u ovoj oblasti, BiH mora usvojiti propise EU i osigurati njihovu punu primjenu, što znači da nadležna tijela provode inspekciju i nadzor, kao i da postoje potrebni laboratoriji. Također, potrebno je osigurati da subjekti u poslovanju s hranom (odnosno svi koji proizvode, prerađuju, distribuiraju hranu ili su na drugi način uključeni u lanac proizvodnje hrane) budu dobro osposobljeni i svjesni svoje odgovornosti.

Sistem sigurnosti hrane u EU temelji se na nekoliko načela: odgovornost proizvođača (hrana za ljude, ali i hrana za životinje); sljedivost hrane (mogućnost praćenja ljudske hrane, stočne hrane, komponenti hrane i životinja kroz sve faze u lancu); primjena sistema analize rizika (kako bi mjere koje se primjenjuju za zaštitu zdravlja bile efikasne, razmjerne i jasno ciljane), kao i primjena načela opreza kada je to potrebno (kako bi, u slučaju postojanja rizika, koji još nije naučno razjašnjen, osigurao visoku razinu zaštite potrošača u EU).

Za primjer treba reći da Republika Hrvatska primjenjuje iz ove oblasti preko 460 pravilnika.