Izvještaj o radu Agencije za sigurnost hrane BiH za 2019.god.

Pred nama je Izvještaj Agencije za sigurnost hrane BiH(ASHBiH).Izvještaj sa priloženim tabelama je napisan na 18 stranica,a u osvrtu na ovaj godišnji Izvještaj osvrnuti ću se samo na neke dijelove koji se navode  u Izvještaju.

Budžet  agencije manji od utrošenih sredstava?

ASHBiH je u 2019. godini imala budžet od 1.660.000,00 KM,(1.768.748 KM u 2018.god.) . Odobreni budžet korigovan je za iznos od 22.849,18 KM (od čega 10.634,88 KM prenošenjem sredstava po osnovu donacija iz 2018. godine i uplate u 2019. godini u iznosu od 12.214,30 KM, na ime programa posebne namjene pod nazivom „Angažovanje asistenta koordinatora“). Prenosom sredstava iz 2018. godine na ime programa „Prehrambene navike stanovništva“ budžet je korigovan za iznos od 25.920,86 KM tako da ukupno raspoloživa sredstva Agencije na dan 25.12.2019. godine iznose 1.708.770,04 KM. Ukupno realizovani izdaci do dana 25.12.2019. godine iznose 1.343.861,04 KM, što je izvršenje od 79% u odnosu na korigovani budžet.

Međutim,ako se pogleda Izvještaj o provođenju akcionog plana predviđenog godišnjim programom rada Agencije za sigurnost hrane BiH za 2019.god. govori se o planiranim troškovima  od  3.616.000,00 KM, a realizovani troškovi su od 2.687.722,00 KM.,pa ostaje nejasno kako je moguće da se za pojedine stavke prikazuju iznosi veći od godišnjeg budžeta Agencije,a radi se o stavkama ,kako se navodi za 2019.god.,a ne za period od više godina.Zanimljivo da se o sličnim iznosima radilo i u 2018.godni.

IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU AKCIONOG PLANA PREDVIĐENOG GODIŠNJIM PROGRAMOM RADA AGENCIJE ZA SIGURNOST HRANE BIH ZA 2019. GODINU

	Planirani troškovi,KM	Ostvareni troškovi,KM	Komentar ASH
Procjena rizika u oblasti sigurnosti hrane	632.795	470.351	U cilju realizacije ove aktivnosti nije bilo donesenih naučnih  mišljenja u izvještajnom periodu. Kako bi se nadomjestilo navedeno, Agencija je pripremila preporuke, mjere i smjernice za daljnje postupanje nadležnim organima i ostalim zainteresiranim stranama.
Priprema i provođenje naučnih i stručnih istraživanja i monitoring planova,  te izrada mišljenja i preporuka	271.200	202.251	U izvještajnom periodu, Agencija je na osnovu obavijesti zaprimljenih putem EU RASFF sistema, INFOSAN mreže i obavijesti izvan EU RASFF sistema pripremila preporuke, mjere i smjernice za daljnje postupanje nadležnim organima i ostalim zainteresiranim stranama. Također su pripremljene i inicijalne procjene rizika porijeklom iz hrane.
Prikupljanje i vođenje baza podataka/evidencija	180.795	131.698	Agencija je u izvještajnom periodu uspostavila i redovno ažurirala sve planirane baze podataka, čije će ažuriranje i eventualno unapređenje biti nastavljeno kontinuirano i u narednom periodu.
Saradnja sa međunarodnim i EU institucijama i organizacijama	180.800	136.402	U okviru međunarodne saradnje, Agencija je u izvještajnom periodu osigurala učešće predstavnika svih nivoa vlasti na obukama koje su realizirane u saradnji sa TAIEX-om, EFSA-om, BTSF-om, Usaid/Sida FARMA II Projektom i Češkom razvojnom agencijom.
Koordiniranje izrade propisa usaglašenih sa legislativom Evropske unije, kako bi se osigurao izvoz hrane i hrane za životinje, te zaštitili interese potrošača i proizvođača	632.820	470.352	U odnosu na propise čija izrada je planirana Programom rada za 2019. godinu, u izvještajnom periodu je urađeno više  propisa  u odnosu na planirani broj, a što je detaljno prikazano u tabeli za izvještaj za podzakonske akte.
Propisi o hrani	632.820	470.352	Programom rada Agencije za 2019. godinu planirana je  izrada Izmjene i dopune Pravilnika o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, koji je  objavljen  u "Službenom glasniku BiH", broj 21/19. U izvještajnom periodu je urađeno više  propisa  u odnosu na planirani broj, a što je detaljno prikazano u tabeli za izvještaj za podzakonske akte.
Implementacija propisa iz oblasti sigurnosti hrane	542.385	403.158	Agencija je i u toku 2019. godini nastavila sa aktivnostima koje su se odnosile na implementaciju propisa iz oblasti sigurnosti hrane, a što je detaljnije prikazano u nastavku tabele.
Koordinacija u vezi sa hitnim slučajevima, rješenja za odobravanje za stavljanje na tržište hrane, pojašnjenje, tumačenje i odgovori u vezi implementacije propisa	506.226	374.936	Agencija je tokom 2019. godine u segmentu komunikacije s potrošačima posredstvom sredstava javnog priopćavanja evidentirala ukupno 54 aktivnosti, među kojima su priopćenja za javnost, izjave za medije te pismeni odgovori na upite medija. U skladu s načelom transparentnosti, na web stranici Agencije se blagovreno objavljuju navedeni sadržaji (novosti/priopćenja - 69; propisi/javne konsultacije - 10; javne nabavke - 32 i pristup informacijama - 2).Također je dostavljen i veliki broj odgovora na upite subjekata u poslovanju s hranom, nadležnih organa svih nivoa vlasti i ostalih zainteresiranih strana.Također su praćene aktivnosti u radu Vijeća za genetički modificirane organizme i Komisije za priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda, te je u okviru ovih aktivnosti doneseno ukupno 21 rješenje u upravnom postupku.
Upravljačka i aktivnost podrške	36.159	28.222	Agencija je u izvještajnom periodu izradila sve strateške dokumente koji su bili planirani Programom rada (Izvještaj o radu za 2018. godinu, Srednjoročni plan rada Agencije za period 2020 - 2022. godina i Program rada za 2020. godinu). Također su u skladu s planiranom dinamikom izrađeni finansijski izvještaji, kao i realizirani zaključci Vijeća ministara BiH.
UKUPNO	3.616.000,00	2.687.722,00

Monitoring hrane

U saradnji sa nadležnim organima BiH i entiteta pripremljen je i proveden Program praćenja (monitoring) ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u 2019. godini. Ukupno je uzorkovano 195 uzoraka hrane i svi su analizirani na prisustvo 180 aktivnih materija. Ukupno od 195 analiziranih uzoraka, 143 uzorka nisu sadržavala ostatke pesticida na nivou kvantifikacije, 52 uzorka (26,66%) su sadržavala ostatke pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije. Pet uzoraka je bilo neodgovarajuće (2.56%). Sačinjen je poseban detaljan izvještaj o navedenim aktivnostima, koji se dostavlja Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje. Rezultati analiza su obrađeni koristeći relevantnu metodologiju, te je izvršena procjena prehrambene akutne (kratkotrajne) i hronične (dugotrajne) izloženosti potrošača ostacima pesticida.

Laboratorijske analize

Agencija je i u 2019. godini nastavila saradnju sa laboratorijama za kontrolu hrane u BiH. Na osnovu obrađenih podataka o laboratorijskim analizama hrane, u BiH je u 2019. godini (III kvartala), uzorkovano 28.584 uzorka hrane, od čega je neodgovarajućih bilo 915 ili 3,20% uzoraka. Na osnovu podataka o laboratorijskim analizama vode, u BiH je u 2019. godini uzorkovano  5.218 uzoraka vode. Od tog broja neodgovarajućih je bilo 906 ili 17,36 % uzoraka. Na području BiH u 2019. godini (III kvartala) registrovano je ukupno 765 slučajeva obolijevanja gdje je hrana potvrđena kao uzrok/put prenosa. Registrirane su tri epidemije: dvije epidemije Toxiinfectio alimentaris sa 125 oboljelih i jedna Intoxicatio alimentaris sa 19 oboljelih. Sačinjen je poseban detaljan izvještaj o navedenim aktivnostima, koji se dostavlja Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje.

Mršavi rezultati u donošenju  propisa

Na prijedlog Agencije u saradnji s nadležnim organima, Vijeće ministara BiH donijelo je devet propisa o hrani: Lista prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda i Lista stolnih voda („Službeni glasnik BiH, broj 20/19), Uputstvo o stavljanju van snage uputstva o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige evidencije utroška brašna („Službeni glasnik BiH“, broj 28/19), Odluka o visini naknade za postupak zaštite oznaka porijekla i zaštite oznaka geografskog porijekla i postupak zaštite oznaka garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 34/19) i Odluka o ovlaštenim tijelima za ocjenjivanje usaglašenosti za proizvode zaštićene oznake porijekla, zaštićene oznake geografskog porijekla i garantirano tradicionalnog specijaliteta  („Službeni glasnik BiH“, broj 55/19), Pravilnik o izgledu i načinu korištenja zaštićenog znaka oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 82/19), Odluka o imenovanju članova Vijeća za genetički modificirane organizme („Službeni glasnik BiH“, broj 82/19), kao i Pravilnik o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim za ishranu ljudi,  Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda i Odluku o imenovanju Komisije za registraciju oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i dodjelu oznaka garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini koji su u fazi objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

Ovdje se u stvari radi samo o dva propisa  koja su od značajna za sigurnost hrane,Odluke o imenovanju Komisija i članova vijeća za GMO su značajna samo za one pojedince koji su imenovani u ta tijela,gdje spadaju i objave Liste za prirodne mineralne i prirodne izvorske vode.

Ukidanje Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda (zanimljivo u Izvještaju ASHBiH,to su zaboravili staviti) i Uputstvo o stavljanju van snage uputstva o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige evidencije utroška brašna je učinjeno na štetu potrošača i dokaz da ASHBiH ne razumije svoj core business. Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, Vijeće ministara BiH donijelo je Pravilnik o stavljanju van snage Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda zbog njegove nejednake primjene(?), čime su prihvaćene inicijative subjekata u poslovanju s hranom i nadležnih organa,tako je to šturo obrazloženo ne navodeći tko je pravilnik primjenjivao,a tko nije,pa ga je bolje ukinuti ,valjda. Hrvatska nije ukinula ovaj propis,a Srbija ima također sličan propis kojim se reguliše utrošak brašna za pekarske proizvode.

Daleko je bila 2010-2013.god.,kada je donešeno više propisa značajnih za sigurnost hrane.Donošenje propisa koji se tiču regulative u BiH idu vrlo sporo ,a i oni koji su donešeni  ne primjenjuju se.Agencija za sigurnost hrane je sama sebi svrha,pa nije ni čudo da ih i ne zanima analiziranje o primjeni propisa koje donose,o tome za sada ne postoji nikakva analiza,da li su se donešeni propisi primjenjivali i primjenjivi u praksi.

Prije svega potrebno je donjeti novi Zakon o hrani BiH,ovaj iz 2004.god. je već zastario,tako su i u Hrvatskoj (2018.god.) i u Srbiji(2019.god.) donjeli novi i izmjenjeni Zakon o hrani,jer se propisi u oblasti sigurnosti hrane kontinuirano nadopunjuju sa novim regulativama Evropske unije.