Monitoring pesticida u Bosni i Hercegovini za 2022.god.

 

Pred nama su podaci o monitoringu pesticida za 2022.god. u Bosni i Herce-govini.

Prema dostupnim podacima u sklopu monitoringa pesticida u Bosni i Herce-govini za 2022.god. uzeto je 184  uzoraka,

Broj uzoraka je podjeljen identično po entitentima (Federacija BiH : Republika Srpska) po 87 uzoraka,te Distrikt Brčko 10 uzoraka.

Prema rezultatima popisa stanovništva, u BiH  entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 stanovnika (62,85 posto),a u entitetu Republika Srpska 1.228.423 stanovnika (34,79 posto) te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto), te je broj uzoraka neravnomjerno uzet s obzirom na broj potencijalnih konzu-menata.

Izvodi iz Izvještaja

Od ukupno 184 uzoraka, domaćeg porijekla je bilo 90 ili 48,9%, uvoznog 92 ili 50.0%, a za 2 uzorka ili 1,1% porijeklo je nepoznato.

U 2022. godini, od ukupno 184 analiziranih uzoraka, 99 uzoraka (53,8%) nije sadržavalo ostatke pesticida na nivou kvantifikacije, dok je 85 uzoraka (46,2%) sadržavalo ostatke pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije (+11,2% u usporedbi sa 2021. godinom). Od toga 80 uzoraka (43,5%) je sadržavao ostatke pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije. Kod tri detektirana uzorka (1.6%) su utvrđeni ostaci pesticida, iznad propisanog MRL-a, u granicama mjerne nesigurnosti, te se uzorci smatraju odgovarajućim (špinat (1), jabuka (1) i rajčica (1)), dok su, uzimajući u obzir i mjernu nesigurnost, dva uzoraka (1,1%) bila neodgovarajuća (kruška (1) i jagoda (1)). Od 192 aktivnih materija koje su analizirane u proizvodima biljnog i životinjskog porijekla, 139 nije pronađeno u koncentracijama koje omogućuju kvantifikaciju niti u jednom analiziranom uzorku. 

Kod 53 pesticida, utvrđene su vrijednosti koje omogućavaju kvantifikaciju u jednom ili nekoliko analiziranih proizvoda. U skladu sa svojim nadležnostima Agencija za sigurnost hrane BiH je provela procjenu prehrambene akutne (kratkotrajne) i hronične (dugotrajne) izloženosti potrošača ostacima pesticida unesenih hranom.

 Akutnom (kratkotrajnom) procjenom izloženosti, procjenjivan je unos ostataka pesticida preko hrane u kratkom periodu, obično sa jednim obrokom ili u jednom danu. Hronična (dugotrajna) procjena izloženosti ima cilj da kvantificira unos ostataka pesticida konzumacijom kroz duži period izloženosti, u toku života.

Rezultati, hronične i akutne izloženosti potrošača putem prehrane, su uspoređivani sa relevantnim orijentacionim vrijednostima koji su zasnovani na utjecaju na zdravlje (npr. prihvatljivi dnevni unos (ADI) i akutna referentna doza (ARfD)). Sve dok je prehrambena izloženost manja ili jednaka toksikološkim referentnim vrijednostima, na osnovu trenutnih naučnih saznanja, zdravstveni rizik za potrošače se može isključiti sa velikom vjerojatnoćom. 

Međutim, mogući štetni efekt na zdravlje ne može se u potpunosti isključiti ukoliko izloženost prekorači toksikološku referentnu vrijednost. Procjena akutnog rizika provedena je za sve kombinacije pesticida i prehrambenih proizvoda obuhvaćenih Programom kontrole, korištenjem konzervativnog determinističkog EFSA modela, PRIMo revizija 3.1. Deterministički pristup korišten za ovaj izračun temelji se na pretpostavkama konzervativnog modela. Rezultati kratkotrajne (akutne) procjene rizike su pokazali da je malo vjerojatno da postoji rizik, u pogledu zdravstvenih posljedica, od kratkotrajne prehrambene izloženosti potrošača (odraslih osoba) u Bosni i Hercegovini putem kombinacije pesticid/hrana koja je uzorkovana u sklopu monitoringa. Rezultat dugotrajne (hronične) prehrambene izloženosti, uzeo je u obzir sve neprerađene prehrambene proizvode u kojim su utvrđeni ostaci pesticida u sklopu Programa kontrole 2020., 2021. i 2022. godine, te pokazuje da je prehrambena izloženost znatno ispod utvrđene ADI vrijednosti u svim scenarijima.

 U skladu sa naprijed navedenim može se zaključiti da je malo vjerojatno da dugotrajna prehrambena izloženost pesticidima, u utvrđenim koncentracijama, predstavlja rizik za zdravlje potrošača u Bosni i Hercegovini.

Pravna osnova

Ostaci pesticida u ili na hrani biljnog/životinjskog porijekla se javljaju kao rezultati upotrebe hemijskih sredstava u zaštiti bilja, biocidnih preparata i veterinarskoj medicini te mogu predstavljati rizik po javno zdravlje. Iz ovog razloga, u Bosni i Hercegovini je donesen sveobuhvatan pravni okvir, kojim su definirana pravila za odobravanje aktivnih materija korištenih u sredstvima za zaštitu bilja, upotreba sredstava za zaštitu bilja i propisuju se maksimalno dozvoljene količine ostataka pesticida u i na hrani. 

U cilju osiguranja visokog nivoa zaštite potrošača, dozvoljeni limiti, takozvana ‘maksimalna dozvoljena količina’ ili kratko ‘MRL, su propisani Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 48/21) koji je usklađen sa Uredbom (EC) 396/2005. Donošenjem navedenog propisa uspostavljen je sistem koji je usklađen sa EU legislativom, propisani su MRL-i za više od 500 pesticida i pokriveno više od 370 proizvoda hrane/grupa hrane. Također za pesticide koji nisu navedeni u propisu primjenjuju se vrijednosti od 0.01 mg/kg. Zakonom o fitofarmaceutskim proizvodima BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 49/04) uređena je osnova koja se odnosi na ostatke fitofarmaceutskih sredstava (u daljem tekstu: FFS), te pravilnu upotrebu i registraciju FFS. Ovim Zakonom se preuzima Uredba (EC) 1107/2009 koja se odnosi na stavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja, a kojom se ukidaju Uredbe 79/117 (EEC) i 91/414 (EEC). 

Primjena ove Uredbe treba da, osigura da industrija dokaže da proizvedena sredstva za zaštitu bilja, koja se stavljaju u promet, nemaju štetan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja ili neprihvatljiv utjecaj na životnu sredinu. Odredbama članka 13. Pravilnika o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla propisuje se provođenje višegodišnjeg programa kontrole ostataka pesticida. Višegodišnji program kontrole priprema i koordinira Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) u suradnji sa Upravom Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i Uredom za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Odjeljenjem za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. Program se ažurira svake godine, zasniva se na procjeni rizika i usmjeren je posebno na procjenu izloženosti potrošača i provjeru usklađenosti sa važećim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini. Višegodišnji program kontrole je u skladu sa koordiniranim višegodišnjim programom kontrole koji se provodi u državama Evropske unije za 2021.-2023. godine, odnosno u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/601 od 13.04.2021. godine o Koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2022. 2023. i 2024. godinu za osiguranje usklađenosti s maksimalnim nivoima ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla. 

Višegodišnjim programom kontrole ostataka pesticida definirani su prehrambeni proizvodi i pesticidi koji se prate u Bosni i Hercegovini. Program kontrole je jednim dijelom usklađen sa EU-koordiniranim programom kontrole relevantnim za kalen-darsku godinu 2022., te sadrži i dio nacionalnih proizvoda koji su odabrani na osnovu rezultata dosadašnjeg provođenja programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani, važnosti proizvoda sa aspekta potrošnje hrane, RASFF obavijesti i drugih parametara. Poseban maksimalni nivo ostataka pesticida je propisan odredbama Pravilnika o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za bebe za dojenčad i malu djecu („Službeni glasnik BIH“, broj 86/13) koji je usklađen sa Direktivom 2006/125/EC5 i 2006/141/EC. S obzirom na mjere opreza, dozvoljena granica za ovaj tip proizvoda je postavljena na veoma niskom nivou (limit kvantifikacije); zadani MRL od 0.01 mg/kg je primjenjiv osim ako manji legalni limit za nivo ostataka je definiran u Pravilniku.

Ukupno je uzeto 184 uzoraka i to: 72 uzoraka voća, 45 uzorka povrća, 22 uzorka žitarica, 24 uzorka hrane životinjskog porijekla i 21 uzorak ostalih kategorija hrane (vino od grožđa i prerađena hrana za djecu na bazi žitarica). 

Od ukupno 184 uzoraka, u Federaciji BiH je uzorkovano 87 uzoraka, u Republici Srpskoj 87 uzoraka, u Brčko distriktu BiH 10 uzoraka (grafikon 1.). Uzorkovanje je izvršeno na području 29 grada/općine: Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Bileća, Bratunac, Breza, Brčko, Cazin, Doboj, Gradiška, Šamac, Hadžići, Ilijaš, Kakanj, Kiseljak, Laktaši, Mostar, Nevesinje, Prijedor, Istočno Sarajevo, Sarajevo, Tomislavgrad, Trebinje, Tuzla, Visoko, Višegrad, Zenica, Žepče, Živinice

Od ukupno 184 uzoraka domaćeg porijekla bilo je 90 ili 48,9%, uvoznih uzoraka 92 ili 50,0%, a za dva uzorka ili 1,1% porijeklo je nepoznato. 

Kada je u pitanju mjesto uzorkovanja 12 uzoraka je uzeto na graničnim prelazima, tri uzorka iz proizvodnje, 11 uzoraka u veleprodajama i 158 uzoraka u maloprodajnim objektima. 

Programom kontrole izvršeno je praćenje ostataka ukupno 192 pesticida u 184 proizvoda.

Rezultati po pesticidima U 2022. godini u sklopu Plana praćenja ukupno je na 184 uzorka izvršeno 28.441 laboratorijskih analiza. Od ukupno 184 analiziranih uzoraka, 99 (53,8%) nije sadržavalo ostatke pesticida na nivou kvantifikacije, dok je 80 uzoraka (43,5%) sadržavalo ostatke pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije ispod MRL-a. Tri uzorka (1,6%) su sadržavala ostatke pesticida iznad MRL-a u granicama mjerne nesigurnosti i dva uzoraka (1,1%) su bila neodgovarajuća.

Od 192 pestici da koji su analizirane u proizvodima biljnog i životinjskog porijekla, 160 nije pronađeno u koncentracijama koje omogućavaju kvantifikaciju niti u jednom analiziranom uzorku. 

Uzorci sa ostacima aktivnih materija iznad MRL-a

Dva uzorka nisu bila u skladu s Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 48/21), te su se smatrali neodgovarajućim, dok su ostali uzorci sadržavali ostatke pesticida iznad MRL-a, ali u granicama mjerne nesigurnosti, te se uzorci smatraju odgovarajućim.

Rezultati laboratorijskih analiza su pokazali da su 22 proizvoda sadržavala ostatke aktivnih materija koje se ne nalaze na Spisku aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini. Detektirani ostaci aktivnih materija su (broj u zagradi označava u koliko su proizvoda detektirani): bifenthrin (2), carbendazim (RD) (11), diflubenzuron (1), ethirimol (3), famoksadon (1), imidacloprid (3), indoxacarb (2), phosmet (1), spirodiclofen (2), thiacloprid (1) i thiophanate-methyl (3). Prisustvo aktivne materije carbendazim može se u određenoj mjeri objasniti činjenicom da je carbendazim glavni produkt razgradnje odobrene aktivne materije tiofanat-metil (EFSA, 2014d). Proizvodi sa ostacima nedozvoljenim aktivnim materijama su bili porijeklom iz: Bosna i Hercegovina (9), Čile (1), Kina (2), Egipat (1), Italija (2), Makedonija (1), Holandija (1), Srbija (2), Turska (2) i nepoznato (1).

Od ukupno 184 uzoraka koji su uzeti iz 16 vrsta hrane, uzorci tri (47,4%) vrste nisu sadržavali ostatke pesticida u ili iznad nivoa kvantifikacije. Radilo se o sljedećim vrstama hrane: kravlje mlijeko (8), svinjska mast (8), hrana za dojenčad i malu djecu, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad i prerađene hrane za djecu na bazi žitarica (8);

Kod 12 vrsta hrane (52,6%), utvrđeni su ostaci pesticida u ili iznad nivoa kvantifikacije. Radilo se o sljedećim vrstama hrane (broj u zagradi označava ukupan broj uzoraka hrane/broj uzoraka koji je sadržavao ostatke pesticida u nivou kvantifikacije): breskva (12/3), glavati kupus (11/1), jagoda (3/8), jabuka (13/10); ječam u zrnu (11/1); kruška (12/11); mandarina (12/4); rajčica (11/5); šljiva (12/10); špinat (11/7); vino od grožđa (11/11); zelena salata (12/2); zob u zrnu (11/6) .

Breskva

U 2022. godini, ukupno je 12 uzoraka breskve analizirano na 171 aktivnu materiju. Analizirani uzorci su bili porijeklom iz: Bosne i Hercegovine (4), Grčke (1), Italije (4) i Turske (3). Nije bilo uzoraka u kojim nisu detektirani ostatci pesticida. Kod svih 12 uzoraka su detektirani ostatci više aktivnih materija na/iznad nivoa kvantifikacije.

Kvantificiran je ostatak više različitih aktivnih materija u koncentracijama jednakim ili višim od LOQ. Nije bilo uzoraka kod kojih koncentracija ostataka pesticida prelazi propisani MRL. Kod šest uzorka pronađeni su ostaci aktivnih materija čija upotreba nije dozvoljena u Bosni i Hercegovini. Porijeklo proizvoda sa ostacima nedozvoljenih aktivnih materija je Bosna i Hercegovina (3), Italija (1) i Turska (2).

Glavati kupus

U 2022. godini, ukupno je 11 uzoraka glavatog kupusa analizirano na 174 aktivnu materiju. Analizirani uzorci su bili porijeklom iz: Albanije (1), Bosne i Hercegovine (7), Hrvatske (1) i Poljske (2). U 10 uzoraka nisu pronađeni ostaci pesticida na nivou kvantifikacije. Jedan uzorak je sadržavao jednu aktivnu materiju na nivou kvantifikacije .

Jedna aktivna materija je detektirana u koncentraciji jednakoj ili višoj od LOQ-a. Radilo se o aktivnoj materiji dodine.

Jagoda

U 2022. godini ukupno je 11 uzoraka jagode analizirano na 173 aktivne materije. Analizirani uzorci su porijeklom iz Bosne i Hercegovine (6), Kine (3), Hrvatske (1) i Egipta (1). U tri uzorka nisu utvrđeni ostatci pesticida na nivou kvantifikacije. Ostatak jedne aktivne materije detektiran je u dva uzorka, dok je više aktivnih materija detektirano u šest uzoraka .

Ukupno su kvantificirani ostatci 18 aktivnih materija u koncentraciji jednakoj ili višoj od LOQ-a. U jednom uzorku jagode kvantificiran je ostatak aktivne materije propamocarb koji prelazi propisani MRL, te se taj uzorak smatra neodgovarajućim.

Porijeklo neodgovarajućeg uzorka je Kina. U četiri uzorka jagode su detektirani ostatci aktivnih materija čija uporaba nije dozvoljena u Bosni i Hercegovini. Porijeklo proizvoda sa ostatcima nedozvoljenih aktivnih materija je Bosna i Hercegovina (1), Kina (2) i Egipat (1).

Jabuka

U 2022. godini, ukupno je 13 uzoraka jabuke analizirano na 172 aktivne materije. Analizirani uzorci bili porijeklom iz: Bosne i Hercegovine (8), Hrvatske (2), Mađarske (1) i Poljske (2). U tri uzorka nisu utvrđeni ostaci pesticida na/iznad nivou kvantifikacije. Ostatak jedne aktivne materije detektiran je u jednom uzorku, dok je više aktivnih materija detektirano u devet uzoraka .

Ukupno su kvantificirani ostaci 17 različitih aktivnih materija u koncentracijama jednakim ili višim od LOQa. Najčešće kvantificirane aktivne materije su chlorantraniliprole, captan, i dihtianon. Nije bilo uzoraka kod kojih koncentracija ostataka prelazi propisani MRL. Kod jednog uzorka pronađen je ostatak aktivne materije čija upotreba nije dozvoljena u Bosni i Hercegovini. Porijeklo proizvoda sa ostatkom nedozvoljene aktivne materije je Poljska.

Ječam u zrnu

U 2022. godini ukupno je 11 uzoraka ječma u zrnu analizirano na 173 aktivne materije. Analizirani uzorci su bili porijeklom iz: Bosne i Hercegovine (1), Njemačka (1), Hrvatska (7) i Holandije (2). U 10 uzoraka nisu pronađeni ostaci pesticida na nivou kvantifikacije. Jedan uzorak je sadržavao jednu aktivnu materiju iznad nivoa kvantifikacije.

Ukupno je kvantificiran ostatak jedne aktivne materije u koncentraciji jednakoj ili višoj od LOQ-a. Radilo se o aktivnoj materiji tetraconazol. Nije bilo uzoraka kod kojih koncentracija ostataka prelazi propisani MRL.

Kruška

U 2022. godini, ukupno je 12 uzoraka kruške analizirano na 172 aktivne materije. Analizirani uzorci su bili porijeklom iz: Bosne i Hercegovine (7), Belgije (1), Čile (1), Hrvatske (1), Italije (1) i Poljske (1). U jednom uzorku nisu utvrđeni ostaci pesticida na/iznad nivou kvantifikacije. Ostatak jedne aktivne materije detektiran je u tri uzorka, dok je više aktivnih materija detektirano u osam uzorka .

Ukupno su kvantificirani ostaci 16 različitih aktivnih materija u koncentracijama jednakim ili višim od LOQa. Najčešće kvantificirana aktivna materija je chlorantraniliprole. U jednom uzorku kruške kvantificiran je ostatak aktivne materije diflubenzuron koji prelazi propisani MRL, te se taj uzorak smatra neodgovarajućim. Porijeklo neodgovarajućeg uzorka je Čile. Kod tri uzorka su pronađeni ostaci aktivnih materija čija upotreba nije dozvoljena u Bosni i Hercegovini. Porijeklo proizvoda sa ostacima nedozvoljenih aktivnih materija je Čile (1) i Bosna i Hercegovina (2).

Mandarina

U 2022. godini ukupno je 12 uzoraka mandarine analizirano na 171 aktivnu materiju. Porijeklo analiziranih uzoraka je iz Albanije (2), Bosne i Hercegovine (3), Hrvatske (3), Italije (1) i Turske (3). U osam uzoraka nisu utvrđeni ostatci pesticida na nivou kvantifikacije. Ostatak jedne aktivne materije detektiran je u jednom uzorku, dok je više aktivnih materija detektirano u tri uzorka

Ukupno su kvantificirani ostaci sedam različitih aktivnih materija u koncentracijama jednakim ili višim od LOQ-a. Najčešće kvantificirana aktivna materija je imazalil.

Paradajz

U 2022. godini ukupno je 11 uzoraka rajčice analizirano na 180 aktivnih materija. Porijeklo analiziranih uzoraka je: Albanija (2), Bosna i Hercegovina (6), Holandija (1) i Turska (2). U šest analiziranih uzoraka nije pronađen ostatak pesticida na nivou kvantifikacije. Ostatak jedne aktivne materije detektiran je u tri uzorka, dok je više aktivnih materija detektirano u dva uzorka .

Ukupno su kvantificirani ostaci šest različitih aktivnih materija u koncentraciji jednakoj ili višoj od LOQ-a. U jednom uzorku paradajza kvantificiran je ostatak aktivne materije pirimiphos-methyl koji prelazi propisani MRL, ali se utvrđena vrijednost nalazi u granicama mjerne nesigurnosti, te se taj uzorak smatra odgovarajućim. Nije bilo neodgovarajućih uzoraka. Najčešće kvantificirana aktivna materija je propamocarb.

Šljiva

U 2022. godini. ukupno je 12 uzoraka šljive analizirano na 168 aktivnih materija. Analizirani uzorci su porijeklom iz: Bosne i Hercegovine (10) i Srbije (2). U dva uzoraka nisu utvrđeni ostaci pesticida na nivou kvantifikacije. Ostatak jedne aktivne materije detektiran je u dva uzorka, dok je više aktivnih materija detektirano u osam uzoraka .

Kvantificirani su ostatci 10 aktivnih materija u koncentraciji jednakoj ili višoj od LOQ-a. Nije bilo uzoraka kod kojih koncentracija ostataka pesticida prelazi propisani MRL. U dva uzorka su pronađeni ostaci aktivnih materija čija upotreba nije dozvoljena u Bosni i Hercegovini. Porijeklo proizvoda sa ostacima nedozvoljenih aktivnih materija je Srbija (2) i Bosna i Hercegovina (1).

Špinat

U 2022. godini ukupno je 11 uzoraka špinata analizirano na 173 aktivne materije. Analizirani uzorci su porijeklom iz Bosne i Hercegovine (6), Francuske (1), Hrvatske (2), Holandije(1) i Srbije (1). U sedam uzoraka nisu utvrđeni ostaci pesticida na nivou kvantifikacije. Ostatak jedne aktivne materije detektiran je u tri uzorka, dok je više aktivnih materija detektirano u jednom uzorku .

Kvantificirani su ostatci pet aktivnih materija u koncentraciji jednakoj ili višoj od LOQ-a. Nije bilo uzoraka kod kojih koncentracija ostataka pesticida prelazi propisani MRL. U jednom uzorku je detektiran ostatak aktivne materije bifentrin čija upotreba nije dozvoljena u Bosni i Hercegovini. Porijeklo proizvoda sa ostatkom nedozvoljene aktivne materije je Bosna i Hercegovina (1).

Vino od grožđa

U 2022. godini ukupno je 11 uzoraka vina od grožđa analizirano na 170 aktivnih materija. Analizirani uzorci su bili porijeklom iz: Bosne i Hercegovina (4), Makedonija (2), Moldavija (1), Holandija (1), Srbija (1), Slovenija (1) i nepoznato (1). Nije bilo uzoraka u kojim nisu detektirani ostatci pesticida. Ostatak jedne aktivne materije pronađen je u pet uzorka, a ostaci više aktivnih materija su pronađeni u šest uzoraka.

Ukupno su kvantificirani ostaci osam različitih aktivnih materija u koncentracijama jednakim ili višim od LOQ-a. Najčešća kvantificirana aktivna materija je boscalid. Kod četiri uzorka pronađen je ostatak aktivne materije čija upotreba nije dozvoljena u Bosni i Hercegovini. Porijeklo proizvoda sa ostacima nedozvoljenih aktivnih materija je Srbija (1), Holandija (1), Makedonija (1) i nepoznato (1).

Zelena salata

U 2022. godini, ukupno je 12 uzoraka salate analizirano na 177 aktivnih materija. Analizirani uzorci su bili porijeklom iz: Bosne i Hercegovina (9), Španija (1), Italija (1) i nepoznato (1). Kod 10 uzoraka nisu pronađeni ostaci pesticida na nivou kvantifikacije. Jedan uzorak sadržavao je jednu aktivnu materiju u/iznad nivoa kvantifikacije, a u jednom uzorku je detektirano više aktivnih materija u/iznad nivoa kvantifikacije.

Pet aktivnih materija je detektirano u koncentracijama jednakim ili višim od LOQ-a.

Zob u zrnu

U 2022. godini, ukupno je 11 uzoraka zobi u zrnu analizirano na 172 aktivne materije. Analizirani uzorci su bili porijeklom iz: Njemačke (7), Hrvatske (1) i Srbije (3). U pet uzoraka nisu pronađeni ostaci pesticida na nivou kvantifikacije. Kod šest uzorka je detektirana jedna aktivna materija iznad nivoa kvantifikacije.

Utvrđeni su ostatci dviju aktivnih materija u koncentracijama jednakim ili višim od LOQ. Radilo se o aktivnim materijama pirimiphos-methyl i chlormequat. Nije bilo uzoraka kod kojih koncentracija ostataka pesticida prelazi propisani MRL. 

Prehrambena izloženost i procjena rizika Kratkotrajna (akutna) prehrambena procjena izloženosti, odnosi se na unos ostataka pesticida preko hrane u kratkom periodu, obično sa jednim obrokom ili u jednom danu. Dugotrajna (hronična) procjena izloženosti ima cilj da kvantificira unos pesticida konzumacijom kroz duži vremenski period, predviđa izloženost u toku života. Uspoređivanjem rezultata hronične i akutne izloženosti sa relevantnim toksikološkim podacima (prihvatljivi dnevni unos (ADI) i akutna referentna doza (ARfD)), predstavlja indikator koji pokazuje da li izloženost konzumenata ostacima pesticida može predstavljati zdravstveni rizik za potrošače. Sve dok je prehrambena izloženost manja ili jednaka toksikološkim referentnim vrijednostima, utvrđenim na osnovu trenutnih naučnih saznanja, zdravstveni rizik za potrošače se može isključiti sa velikom vjerojatnoćom.

Međutim, mogući štetni efekt na zdravlje ne može se u potpunosti isključiti ukoliko izloženost prekorači toksikološku referentnu vrijednost. Za ocjenu trenutne kratkotrajne i dugotrajne izloženosti ostacima pesticida prisutnim u hrani koja je analizirana u sklopu Programa kontrole, korištena je deterministička metodologija procjene rizika. Kao alat za ocjenu izloženost korišten je PRIMo ver. 3.1 modelu (EFSA. 2019). Ovaj model implementira principe WHO metodologije za kratkotrajnu i dugotrajnu procjenu rizika (FAO, 2017), na osnovu podataka o konzumaciji i težini evropske populacije. Dobivene rezultate bi trebalo promatrati kao pregled rezultata konzervativne procjene rizika, s obzirom da oni mogu precijeniti trenutnu izloženost, ne uzimajući u obzir sve faktore koji mogu uticati na izloženost.

Kratkotrajna (akutna) procjena rizika – pojedinačni pesticidi

Kratkotrajna procjena izloženosti je provedena za hranu uzorkovanu u sklopu Programa kontrole za 2022. godinu i pokriva 192 aktivne materije u 16 vrsta hrane: jabuke, jagode, breskve, vino od grožđa, zelena salata, glavati kupus, paradajz, špinat, zob u zrnu, ječam u zrnu, kravlje mlijeko, svinjska mast, hrana za dojenčad i malu djecu, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad i prerađene hrane za djecu na bazi žitarica, kruške, šljive i mandarine.

Izloženost je izračunata na osnovu rezultata laboratorijskih analiza za 184 uzoraka uzetih u sklopu Programa kontrole. Izmjereni visoki nivo ostataka ili nivo koji je preko LOQ je identificiran za svaku pojedinačnu kombinaciju pesticida/hrane i korišten je u procjeni kratkotrajne izloženosti.

Metodologija Akutna prehrambena izloženost pesticidima je izračunata korištenjem formule međunarodne procjene kratkoročnog unosa (engl. international estimation of short-term intake. IESTI) nakon metodologije propisane na sastanku eksperata JMPR (FAO.2017) koja je implementirana od strane EFSA-e u PRIMO model kako slijedi: - Za svaki proizvod uključen u Program kontrole 2022. godine korištena je najveća izmjerena koncentracija ostataka (HR) i uzeta u obzir pretpostavka da je konzumirana velika porcija (97.5 percentil) proizvoda. Dakle, najveći nivo ostataka izmjeren na ili iznad LOQ je identificiran za svaku pojedinačnu kombinaciju pesticida/hrana i korišten je u procjeni akutne izloženosti; - Zbog različite raspodjele ostataka pesticida koji u zavisnosti od broja jedinica proizvoda čine uzorak, mogu se kretati od pet do sedam puta, a korišteni su faktori varijabilnosti koji imaju za cilj da pokriju neujednačenu raspodjelu ostataka među pojedinačnim uzorcima. Za prehrambene proizvode sa jediničnom težinom većom od 250 g (tj. glavati kupus i zelena salata) primjenjuje se faktor varijabilnosti 5. Za proizvode srednje veličine (tj. jabuke. breskve i rajčica) sa jediničnom veličinom od 25 do 250 g. primjenjuje se faktor varijabilnosti 7; dok se za proizvode sa jediničnom težinom manjom od 25 g. ili kompozitne ili životinjske proizvode ne koriste faktori varijabilnosti; - Izračuni izloženosti su provedeni odvojeno za svaku kombinaciju pesticida/hrana jer se smatralo da je malo vjerojatnoj da potrošač u kratkom vremenskom periodu može konzumirati dva ili više različitih prehrambenih proizvoda u velikim porcijama i da ovi prehrambeni proizvodi sadrže ostatke pesticida u velikim koncentracijama; - Za kombinacije pesticida/hrane, gdje su svi rezultati ispod LOQ, nije provedena akutna procjena izloženosti, pretpostavljajući da ukoliko nema ostataka, nema ni rizika.

Procijenjena akutna izloženost kombinacije pesticid/hrana je uspoređivana sa toksikološkim referentnim vrijednostima. obično ARfD vrijednostima.

Rezultati kratkotrajne procjene rizika predstavljaju rezultat konzervativnog skrininga pristupa. Za mnoge pesticide, svakodnevna praksa pranja i guljenja može značajno umanjiti koncentraciju pesticida. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da je malo vjerojatno da postoji rizik, u pogledu zdravstvenih posljedica, od kratkotrajne prehrambene izloženosti potrošača u Bosni i Hercegovini, putem kombinacije pesticid/hrana koja je uzorkovana u sklopu monitoringa. Bosna i Hercegovina ne posjeduje podatke o prehrambenim navikama djece, kao najosjetljivije populacijske grupe te prikazana procjena prehrambene izloženosti ostatcima pesticida, nije uzela u obzir prehrambenu izloženost djece kao najosjetljiviju populacijsku grupu.

Dugotrajna (hronična) procjena rizika – pojedinačni pesticidi

Procjenom hroničnog rizika uspoređuju se podaci o izloženosti ostataka pesticida u hrani (mg ostatka/kg tjelesne mase dnevno) sa referentnom vrijednošću hroničnog zdravlja te supstance, prihvatljivim dnevnim unosom (ADI) u mg ostatka/kg tjelesne mase dnevno).

Metodologija Procjenom hronične izloženosti ocjenjuje se izloženost hranom ostacima pesticida kroz duži vremenski period sa ciljem predviđanja doživotne izloženosti ostacima pesticida kroz prehranu. Njegov izračun je zasnovan se na determinističkom pristupu koji je razvio JMPR (FAO. 2017.). Sastoji se od množenja prosječne izmjerene koncentracije pesticida s prosječnom dnevnom potrošnjom hrane i zbrajanja rezultata za sve proizvode unutar određenog plana prehrane. Izloženost je izračunata na osnovu koncentracije ostataka utvrđenih u hrani u sklopu Programa kontrole provedenog u 2020., 2021. i 2022. godini. Korištena su tri scenarija za procjenu hronične izloženosti i procjenu rizika: scenarij donje granice, scenarij srednje granice i prilagođeni scenarij gornje granice. − Scenarij donje granice pretpostavlja da se uzorci sa ne kvantificiranim ostacima (tj. uzorci sa nivoima ostataka < LOQ) tretiraju kao da ostaci nisu prisutni u analiziranom prehrambenom proizvodu. Ovaj scenarijo je manje konzervativan od ostalih i može dovesti do podcjenjivanja hronične izloženosti; − Scenarij srednje granice pretpostavlja da su uzorci sa ne kvantificiranim ostacima (tj. uzorci sa nivoima ostataka < LOQ) prisutni u uzorku na nivou od LOQ/2; − Scenarij gornje granice pretpostavlja da su uzorci sa ne kvantificiranim ostacima (tj. uzorci sa nivoima ostataka < LOQ) prisutni u uzorku na nivou LOQ. Ovaj scenarijo vjerojatno prelazi realni rizik. Cilj različitih scenarija je otklanjanje nesigurnosti povezanih s prisutnošću ostataka na nivoima ispod LOQa. Za ova tri scenarija uzete su u obzir sljedeće pretpostavke: − Upotrijebljena je srednja koncentracija ostatka iz analitičkih rezultata za bilo koju danu kombinaciju pesticida/hrana; − Za ovaj izračun izloženosti korišteni su samo rezultati za neprerađene proizvode s raspoloživim podacima o potrošnji; − Ako su rezultati prijavljeni za datu kombinaciju pesticida/hrana bili ispod LOQ za sve analizirane uzorke. ova kombinacija pesticid/usjev je isključena iz izračuna.

Za sve promatrane aktivne materije, u svim scenarijima, postoji široka sigurnosna granica do toksikološke referentne vrijednosti. Na osnovu naprijed navedenog može se zaključiti da za promatrane pesticide, u skladu sa trenutnim naučnim saznanjima, ne postoji hronični zdravstveni rizik za potrošače.

Prilikom interpretacije rezultata treba uzeti u obzir da su za procjenu izloženosti korišteni podaci srednje vrijednosti prosječne mase 71 kg potrošača u Bosni i Hercegovini. Tokom izračuna dugotrajne (hronična) procjena rizika, korišteni su podaci o prehrambenim navikama stanovništva Bosne i Hercegovine prikupljeni u sklopu istraživanja (BH MENU), kao i rezultati laboratorijskih analiza o prisutnosti ostataka pesticida koji su praćeni u sklopu Programa kontrole 2020., 2021. i 2022. godine. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti da je malo vjerojatno da dugotrajna prehrambena izloženost pesticidima, u utvrđenim koncentracijama, predstavlja rizik za zdravlje potrošača u Bosni i Hercegovini.

Uzrokovanje je izvršeno uglavnom u većim prodajnim objektima čiji su snabdjevači veliki proizvođači za koje se pretpostavlja da se pridržavaju pravila dobre poljoprivredne prakse. Nije bilo uzoraka koji su uzeti kod malih poljoprivrednih proizvođača i na tržnicama, što može predstavljati dodatnu nesigurnost prilikom procjene. Bosna i Hercegovina ne posjeduje podatke o prehrambenim navikama djece, te prikazana procjena prehrambene izloženosti ostatcima pesticida nije uzela u obzir prehrambenu izloženost djece kao najosjetljivije populacijske grupe

Zaključci i preporuke

Od ukupno 184 analizirana uzorka u 2022. godini, 46 ,2% je sadržavalo ostatke pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije, postotak uzoraka sa detektiranim ostacima pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije u 2021. godini je iznosio 35,0%, a u 2020. godini 31.8%. Broj uzoraka sa detektiranim ostacima iznad nivoa kvantifikacije je veći u 2022. godini nego u 2021. godini, što može biti posljedica veće upotrebe pesticida i jednim dijelom razlika u proizvodima koji su uzorkovani u sklopu Programa kontrole.

U 2022. godini kod 1,6% uzoraka utvrđeni su ostaci aktivnih materija iznad maksimalno dozvoljene količine, ali u granicama mjerne nesigurnosti, dok su dva uzorka 1,1% bila neodgovarajuća. U 2021. godini kod 4,2% uzorka utvrđeni su ostaci aktivnih materija iznad maksimalno dozvoljene količine, ali u granicama mjerne nesigurnosti. Nije bilo neodgovarajućih uzoraka. U 2020. godini kod 2,1% uzoraka utvrđeni su ostatci pesticida iznad propisanog MRL-a, ali u granicama mjerne nesigurnosti, dok je jedan uzorak (uzorak kruške) 0,5% bio neodgovarajući. 

U 2019. godini kod 0,5% uzoraka utvrđeni su ostaci aktivnih materija iznad maksimalno dozvoljene količine, ali u granicama mjerne nesigurnosti, dok je 2,6% uzoraka bilo neodgovarajuće. U protekle tri godine (2020.. 2021. i 2022.) evidentan je blagi porast broja uzoraka sa detektiranim ostacima pesticida, dok je broj uzoraka sa ostacima pesticida iznad MRL-a u padu

Od ukupno 81-og uzorka u kojima su detektirani ostaci pesticida, 56 uzoraka je sadržavalo ostatke više od jedne aktivne materije iznad nivoa kvantifikacije. Ostaci više aktivnih materija u jednom uzorku mogu biti rezultat primjene različitih vrsta pesticida (npr. primjena herbicida, fungicida ili insekticida protiv različitih štetočina ili bolesti) ili upotrebe kombinacije različitih aktivnih materija u jednom preparatu da bi se izbjegao razvoj otpornih štetočina ili bolesti i/ili može biti rezultat apsorpcija perzistentnih aktivnih materija koji su korišteni u tretmanima prethodnih sezona iz zemljišta ili odnošenje prskanja/prašine na polja u blizini tretiranih polja. Prema sadašnjem zakonodavstvu EU, prisustvo više rezidua u uzorku ostaje usklađeno, sve dok svaki pojedinačni nivo ostatka ne prelazi individualni MRL koji je postavljen za svaku aktivnu materiju.

Detektirane aktivne materije koje imaju visok nivo kvantifikacije, kao i proizvodi u kojima su najčešće detektirani pesticidi trebali bi se uključiti u Program kontrole i u narednoj godini.

Agencija je obavijestila nadležne inspekcijske organe o rezultatima laboratorijskih analiza i za pet uzoraka koji su imali kvantificirane vrijednosti ostataka pesticida iznad propisanog MRL-a, u granicama mjerne nesigurnosti, kako bi pojačali kontrolu nad uvoznicima/proizvođačima datih proizvoda. Zemlja porijekla uzorka predstavlja vrijedan podatak za sljedivost neusklađenih uzoraka i daje relevantne informacije o potencijalnim problemima. Za dva uzorka uzeta u sklopu Programa kontrole porijeklo proizvoda je bilo nepoznato (1,1%), nadležna tijela bi trebala osigurati da su ovi podaci dostupni. Rezultati laboratorijskih analiza su pokazali da su 22 proizvoda sadržavala ostatke aktivnih materija koje se ne nalaze na Spisku aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini. Detektirani ostaci aktivnih materija su (broj u zagradi označava u koliko su proizvoda detektirani): bifenthrin (2), carbendazim (RD) (11), diflubenzuron (1), ethirimol (3), famoksadon (1), imidacloprid (3), indoxacarb (2), phosmet (1), spirodiclofen (2), thiacloprid (1) i thiophanate-methyl (3). Prisustvo aktivne materije carbendazim može se u određenoj mjeri objasniti činjenicom da je carbendazim glavni produkt razgradnje odobrene aktivne materije tiofanat-metil (EFSA, 2014d).

Proizvodi sa ostacima nedozvoljenim aktivnim materijama su bili porijeklom iz: Bosna i Hercegovina (9), Čile (1), Kina (2), Egipat (1), Italija (2), Makedonija (1), Holandija (1), Srbija (2), Turska (2) i nepoznato (1). Prisustvo aktivnih materija čija upotreba nije odobrena može biti signal o mogućim zloupotrebama neodobrenih aktivnih materija ali mogu biti i posljedica razgradnje odobrenih aktivnih materija. Nadležni inspekcijski organi, poštujući principe sljedivosti, prilikom službene kontrole subjekta u poslovanju sa hranom, obavezno provjeravaju da li su utvrđeni ostaci aktivne materije posljedica upotrebe nedozvoljenog fitofarmaceutskog sredstva ili su prisutni kao rezultat metaboličkog procesa. Također, zbog perzistentnosti pojedine aktivne materije mogu ostati u životnoj sredini godinama nakon njihove upotrebe. Rezultati Programa kontrole su značajan izvor informacija o prehrambenoj izloženosti potrošača u Bosni i Hercegovini ostacima pesticida. Agencija je uradila kratkotrajnu (akutnu) procjenu prehrambene izloženosti ljudi za svaku kombinaciju pesticid/hrana koji su uzorkovani u sklopu Programa kontrole 2022.

Za procjenu je korišten deterministički model koji je detaljno opisan u poglavlju “Kratkotrajna (akutna) procjena rizika – pojedinačni pesticidi”. Rezultati kratkotrajne (akutna) procjene rizika su pokazali da je malo vjerojatno da postoji rizik, u pogledu zdravstvenih posljedica, od kratkotrajne prehrambene izloženosti potrošača (odraslih osoba) u Bosni i Hercegovini putem kombinacije pesticid/hrana koja je uzorkovana u sklopu monitoringa. Rezultat dugotrajne (hronična) prehrambene izloženosti uzeo je u obzir sve neprerađene prehrambene proizvode u kojim su utvrđeni ostaci pesticida u sklopu Programa kontrole 2020., 2021. i 2022 godine, te pokazuje da je prehrambena izloženost znatno ispod utvrđene ADI vrijednosti u svim scenarijima.

U skladu sa naprijed navedenim može se zaključiti da je malo vjerojatno da dugotrajna prehrambena izloženost pesticidima. u utvrđenim koncentracijama, predstavlja rizik za zdravlje potrošača u Bosni i Hercegovini. Za istraživanje su korišteni podaci o prehrambenim navikama stanovništva Bosne i Hercegovine. Navedeni podaci su prikupljeni u sklopu projekta prehrambenih navika stanovništva Bosne i Hercegovine (B&H MENU) koji je proveden u skladu s EU Menu metodologijom, što je garancija da su prikupljeni podaci u Bosni i Hercegovini harmonizirani s podacima i drugih zemalja članica EU i dio su opće evropske baze podataka o prehrambenim navikama stanovnika Evrope.

Izvor:Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine